Unija za Mediteran (UfM), institucija koja okuplja 43 države: 27 članica EU-a i još 16 s obala Sredozemnog mora, upozorava kako bi za 15 godina područje južne Europe moglo imati klimu kao što ga sjever Afrike ima posljednja četiri milenija. Hoće li onda Dalmatinci biti beduini? Osim te vruće najave, upozoravaju i kako se razina mora sve više podiže nanoseći sol na poljoprivredna zemljišta, a što bi, kako je jasno, moglo smanjiti proizvodnju hrane i sigurnosno ugroziti južnoeuropske zemlje.
-Moji preci Rimljani su znali reći: Želiš li dominirati nekime, trebaš ga pobijediti u borbi. Ali, ako nikada više ne želiš čuti za njega moraš razasuti sol po njegovim poljima – rekao je Grammenos Mastrojeni, zamjenik glavnog tajnika UfM-a, u razgovoru za Hinu.
Međutim, danas nitko ne mora to činiti svojim neprijateljima: to se događa samo od sebe.
Mrtvomorska sol (foto TRIS/G. ŠIMAC)
Naime, Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih plinova, a uz to se, opet se upozorava (uzalud) “razina mora brzo uzdiže”.
-Nije problem što dolazi više vode na kopno, kao primjerice u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu. Oko četrdeset posto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu. Imamo problem u području delte rijeke Pad no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu što bi moglo ugroziti sigurnost te velike zemlje -, napomenuo Mastrojeni, Talijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji.
Mastrojeni (foto UFM)
Premda malo tko o tome vodi brigu, upozorava se kako bi iz Egipta u kojem živi 102 milijuna ljudi zbog soli na poljima mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema europskoj strani Mediterana.
-Dosad su mediteranske zemlje bile podijelje u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme. Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti. Mediteran je mjesto bogatih i siromašnih ljudi. Ako se tim mjestom ne upravlja dobro može postati poprište sukoba. Moramo stoga udružiti snage kako bi smo eliminirali uzroke. Trebamo zaštititi i revitalizirati prirodu – napomenuo je Mastrojeni.
Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima. No kako… s ovakvim političkim strukturama koje vladaju ovim državama, uključujući ci Hrvatsku, čiji vladajući HDZ najveću preokupaciju nalazi u stjecanju materijalnih bogatstva svojih višepozicioniranih članova, nauštrb javnih dobara i resursa, a briga o klimi i budućnosti im nije na pameti niti u primisli.
-Za 15 godina će južna Europa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u zadnjih 4.000 godina. Tko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uvjetima? Tko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Tko dakle ima tehnologiju i znanje?”, rekao je istaknuvši da je stoga neophodna suradnja sjevera i juga Mediterana.
O tim problemima raspravljat će se uskoro – 19. svibnja u Šibeniku i na 3. Mediteranskom poljoprivrednom forumu (AGROMED), u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.
“Hrvatska je jedna od zemalja koja će osjetiti značajne posljedice utjecaja klimatskih promjena”,
“Povećanje razine mora već je sada vidljivo prilikom juga i nevera. Kvaliteta zemlje pada, suše su sve duže i češće, a rijetki krški izvori vode pod sve većim pritiskom i eksploatacijom. U Šibeniku domaći i strani stručnjaci namjeravaju tražiti rješenja na nastalu situaciju. Poljoprivreda vapi za sustavnim navodnjavanjem i održivosti”, napominje kaže politolog Vedran Obućina, voditelj tog foruma.
Prema procjenama tijela UN-a, daleko više od jedne milijarde ljudi i oko jedne trećine poljoprivrednih površina na Zemlji pogođeni su degradacijom tla, pa time i potencijalno izloženi dezertifikaciji, odnosno opustinjavanju i pretvaranju plodnog tla u pustinju. Sječa šuma, pretjerana ispaša, pretjerano korištenje umjetnih gnjojiva i pesticida, sušna razdoblja, povećanje razine mora i zasoljavanje poljoprivrednog zemljišta u priobalju neki su od razloga stvaranja novih pustinja, a koje se tiču i Hrvatske. Za sve navedeno krov je čovjek i njegovo nerazumno samoubilačko ponašanje i nemar za buduće generacije i okoliš.
Opustinjavanja imaju vrlo duboke ekološke i gospodarske posljedice koje su gotovo bez iznimke negativne. Značajno opada produktivnost zemlje. Dezertifikacija smanjuje raspoloživost osnovnih usluga ekosustava i ugrožava sigurnost ljudi, stvara nemire, sukobe itd.
