-Građani Hrvatske, pridružite se prosvjedima protiv ovakvog novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Inicijativa „Javno je Dobro“ organizira prosvjed u Zagrebu protiv ovakvog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama u četvrtak, 2.2.2023, točno u podne na Markovom Trgu! Prosvjed će trajati od 12 do 15 sati – 12-15 sati. Pomorsko dobro je 100% naše! Povucite Zakon o pomorskom iz saborske procedure! Treba nam novi koji čuva, a ne rasprodaje našu obalu i more! – pozivaju iz građanske inicijative Javno je dobro na najavljeni prosvjed (poveznica).
Čini se kako navedeni novi prijedlog HDZ-ova zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, za koji nebrojeni stručnjaci i građani izričito upozoravaju kako je riječ o štetnom zakonu koji će pospješiti perfidnu privatizaciju i uništavanje obale u Hrvatskoj, inače najvrjednijeg javnog dobra i resursa u Hrvatskoj, državi devastiranog gospodarstva koja se oslanja na sezonski turistički posjet. Bezglava i štetna politika koju barbarski provode kvarni državni i lokalni moćnici u sprezi s pratećim institucijama i s njima vezanim ‘investitorima’ već je prouzročila trajne štete duž hrvatske obale, sve u primitivnoj i službi nečijeg kratkoročnog profita i nauštrb aktualnih i dugoročnih javnih interesa.
-Zašto prosvjedi? Zato jer ovaj zakon predstavlja (između ostalog) praktički i privatizaciju hrvatskih plaža. Vidio sam na Vašoj stranici da ste pisali o nacrtu novog hrvatskog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Trenutno se taj zakon nalazi u saborskoj proceduri. A veliki broj građana, udruga i inicijativa se protivi ovom zakonu. Po članku 82. definiraju se između ostalog i morske plaže ispred hotela, kampa i turističkog naselja, koje se po članku 84. mogu povezati s turističkim sadržajima u funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. A na takvim plažama se po članku 81. gospodarske djelatnosti obavljaju, u pravilu, na osnovi koncesije. Osim toga po članku 79. čak i koncesionar je osoba koja upravlja plažom. Znači po ovom zakonu bi privatna osoba (koncesionar) mogla dugoročno (preko 50 godina) zakupiti plažu i upravljati s plažom. Te je povezati s hotelom, kampom i turističkim naseljem u jednu (funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu) cjelinu. To je praktički privatizacija. – smatra Tonći Nazlić iz Inicijative Javno je dobro.
Privatno more? – foto TRIS
Kako kaže, koncesionar može sve gospodarske djelatnosti na plaži obavljati sam i sve dosadašnje (uglavnom male obrtnike i poduzetnike, često obiteljskog tipa i iz lokalnog stanovništva) potjerati ili zahtijevati užasno skupe podkoncesije.
-To je čisto poticanje monopolizacije. Osim toga: Uvođenje pojmova morska plaža hotela, kampa i turističkog naselja je potpuno nepotrebno i očiti uvod u privatizaciju plaža. Naime hoteli, kampovi i turistička naselja su privatno vlasništvo. A plaže su opće dobro. Pa se stoga ni ne mogu povezivati u jednu funkcionalnu, infrastrukturnu i prostornu cjelinu. A gospodarska djelatnost na plažama se može obavljati i s dozvolom bez koncesija. Znači bez da se isključuje opća upotreba plaže. Na istu plažu se može dati i više dozvola, pa više obrtnika može istovremeno da radi. Znači umjesto da se dozvolama potiče diverzifikacija, sa koncesijama se potiče monopolizacija. Ove primjedbe (kao i mnoge druge) su već bile kroz e-savjetovanje poslane Ministarstvu. Ali su odbijene. Osim plaža ovaj zakon nije dobar ni na brojnim drugim mjestima. Zato Inicijativa „Javno je Dobro“ sada organizira prosvjede protiv ovog zakona. – kaže Tonći Nazlić.
Eto prilike da građani kažu što misle o svemu navedenom, te je li pomorsko dobro ‘njihovo’ ili naše, i je li uopće pomorsko dobro ili je pomorsko loše: ‘Privatno vlasništvo’ (foto TRIS)[/caption]
