Svih 22 članice EU koje su dio schengenskog prostora jednoglasno su podržale ulazak Hrvatske u schengensku zonu. Bugarska i Rumunjska na ulazak u Schengen će morati još pričekati. Nitko zadovoljniji od potpredsjednika Vlade, ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića za kojeg, kako je izjavio, zadnjih 5-6 godina nije bilo dana da nije bio angažiran na rješavanju bitnih preduvjeta za ostvarenje ovog cilja. Hrvatska je tako postala 27 država u Schengenu. Najveću korist od toga imat će hrvatski građani i gospodarstvo.
-Kad govorite o pet, šest godina mislim da nije bilo dana da nešto nismo razgovarali o tome. To je tako kompleksan posao koji je zahtijevao angažman i MUP-a i drugih resora. S jedne strane opreativno, hrvatske policije, do strateškog, na čelu s premijerom- kazao je za N1 Božinović, napominjući da se hrvatska dokazala u zaštiti granica i uspostavi visokih standarda u zaštiti ljudskih prava ranjivih skupina, prije svega migranata koji u pravilu pokušavaju ilegalno ući u Hrvatsku. Hrvatska je, kaže Božinović, kontinuirano napredovala, nijednog trenutka nije postala hot-spot za migrante.
Istodobno je izrazio žaljenje zbog Rumunjske i Bugarske kojima u četvrtak nije pošlo za rukom uvjeriti EU članice Schengena da su ispunile sve uvjete kako bi postale dio toga zajedničkog europskog prostora bez granica.
Iako, tijekom rasprave je dosta zemalja predlagalo da sve tri države ( Rumunjska, Bugarska i Hrvatska ) uđu ” u paketu”, ili nijedna, no na kraju je kvaliteta obavljenog posla bila presudan argument zahvaljujući kojemu Hrvatsku nitko nije dovodio u pitanje.
“Schengen i EU su na nezanemarivnom dobitku ulaskom Hrvatske“, poručio je zadovoljno Plenkovićev potpredsjednik u Vladi, dodajući da ništa nije išlo ni lako ni brzo, ali se uspjelo objasniti specifičnosti hrvatske pozicije, jer, rekao je,” ne razumiju svi, pa ni u Europi, što znači biti na vanjskoj granici.”
No, sam formalni čin ulaska u schengensku zonu ne znači da je cijeli posao obavljen, jer, kako veli šef MUP-a, “ne možemo se zaustaviti u napredovanju niti imamo pravo zatvarati oči na događaje svuda oko nas. Sad već vidimo da će zaštita vanjskih granica biti velik izazov – rat je u Europi, kriza je opskrbe hranom, energentima… Ako se migranti suoče i s opasnosti od gladi, to je povezano jedno s drugim, puno ljudi će se i dalje odlučivati dolaziti u Europu. Europa mora biti humana i otvorena, ali tu migracijsku politiku mora unaprijediti jer nije poanta da se u Europi dogodi toliki priljev migranata koji ona onda neće moći apsorbirati. Znamo što je bilo 2015. Taj smo smjer uspjeli ipak polako dovesti u red. Hrvatska u ovim migracijskim tokovima posljednjih godina nije zemlja iz koje dolazi najviše migranata na područje EU-a.”
Što konkretno znači za građane Hrvatske ulazak u Schengen?
-Što se tiče Mađarske i Slovenije, ukidaju se interne kontrole, granični prijelazi odlaze u povijest, a ljude ćemo rasporediti na druge poslove. Pojačat ćemo prisutnost kontrole u policijskim upravama na granici s državama koje nisu u EU – Srbija, BiH, dijelom i Crna Gora, a to znači rekonstrukciju policije- objašnjava Božinović.
Posebno ističe da će Slovenija od ovoga itekako profitirati, aludirajući na turistički protok, a nastavlja se i borba protiv krijumčara migranata, protiv onih koji na tuđoj nesreći zarađuju, a ti su ljudi nešto najgore, kaže, na što nailazimo u našem poslu.
Hrvatski građani, naglasit će, ulaze u najveću zonu slobodnog kretanja u svijetu.
-Veliko je zadovoljstvo vratiti se nekoliko godina unazad i reći da si ponosan na ono što smo napravili. Taj 281 uvjet nije samo činjenica koju ponavljamo, nego konkretni poslovi koje smo vodili- rekao je Božinović.
Velika dobrobit od ove odluke za turističku Hrvatsku svakako je dokidanje gužvi na granicama za sve one koji putuju na odmor u Hrvatsku, ali i za građane Hrvatske za koje unutar EU više nema granica. “Hrvatima se tako više neće ohladiti sarma dok dođu do skijališta”- duhovito je komentirao SDP-ov eurozastupnik Fred Matić uz konstataciju da je Hrvatska konačno napustila Balkan.
