Tzv. treća dob završno je razdoblje života u kojemu bi oni što su desetljećima predano obavljali svoj posao i uredno uplaćivali poreze i doprinose za svoje sigurne i mirne umirovljeničke dane, trebali uživati u plodovima svoga rada i dostojanstvenoj starosti. Kod nas, oni su u najvećem broju siromasi koji bez pomoći svoje djece ne bi mogli podmirivati ni režijske troškove, kamoli preživjeti. Od ukupno oko 1,4 milijuna umirovljenika u Hrvatskoj, čak 750 tisuća ih prima mirovine ispod 3000 kuna, a crta od koje se u ovoj državi priznaje da ste siromašni je povučena na 2970 kuna.
Što znači da većina hrvatskih umirovljenika živi u bijedi i siromaštvu, s objektivno ugroženom egzistencijom. Vlada je, želeći pokazati svoju socijalnu osjetljivost, najavila od 1. siječnja iduće godine novi mirovinski model. No, što on donosi najpotrebitijima? Mrvice sa vladinog stola…
Prvi put, uz osobnu, pravo i na dio obiteljske mirovine
Prema novom modelu koji stupa na snagu s početkom iduće godine, po prvi put se uvodi i jedna novina. Osim što će obiteljske mirovine rasti za 10 posto, od 1. siječnja 2023. udovice i udovci imat će pravo zadržati osobnu mirovinu i naslijediti dio mirovine preminulog supružnika. Dosadašnji mirovinski sustav nije dopuštao tu dvojnost, pa su udovice i udovci mogli birati ili vlastitu ili obiteljsku mirovinu ako je bila povoljnija. Ovom promjenom, omogućuje se za preko 155 tisuća umirovljenika, uz osobnu, i primanje 27 posto od mirovine preminulog bračnog druga. Ali, naravno ni taj novum nije bez ograničenja.
Pravo na dodatak ostvarivat će samo oni sa navršenih 65 godina života ( odnosno manje, ako su u trenutku smrti svoga supruga/supruge brinuli za djecu), pod uvjetom da ukupan zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine ne prelazi iznos 80 aktualnih vrijednosti mirovina, što je trenutno 6.212 kuna, kako je to za HRT objasnila Melita Čičak, ravnateljica Uprave za mirovinski sustav u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.
Oni koji koriste samo obiteljsku mirovinu, jer je bila povoljnija od osobne, morat će da bi ostvarili novo pravo prije zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, podnijeti zahtjev za ostvarenje prava na osobnu ili obiteljsku mirovinu, ovisno o tome što je za njih povoljnije. Umirovljenicima koji ostvare, uz osobnu, i pravo na dio obiteljske, mirovine će prosječno rasti za 510 kuna. Državu ( vladu ) to će stajati oko milijardu i 400 milijuna kuna. Našeg novca, onog kojega su radnici uplaćivali više od četiri desetljeća za svoju pristojnu starost, da bi odlaskom u mirovinu postali teret državi koja im u pravilu daje “na kapaljku”, i pritom se time hvali, baš kao da dijeli vlastiti, a ne naš novac.
Prosječna mirovina 3.480, a najniža prosječno 2.136 kuna
Vladajuči se hvale izmjenama Zakona o mirovinskom sustavu, ocjenjuju ga značajnim, hrabrim reformskim iskorakom ( Majda Burić, HDZ ) koji će izravno utjecati na povećanje, kako obiteljskih, tako i najnižih mirovina. Konkretno, obiteljske mirovine će u prosjeku rasti za 10 posto, ili oko 250 kuna mjesečno, a najniže za dodatnih tri posto i to od 1. siječnja iduće godine. Kombinirane mirovine, što znači cijela osobna plus dio obiteljske mirovine rast će za dodatnih 27 posto ili prosječno 510 kuna mjesečno.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić pohvalit će se i da su u mandatu dviju vlada Andreja Plenkovića ( 2016. – 2022. ) prosječne, sveukupne mirovine povećane za 29 posto, a najniža mirovina za 36 posto. Pa danas u Hrvatskoj prosječna mirovina iznosi 3.480 kuna, a najniža 2.136 kuna. Što s tim novcem čovjek danas u Hrvatskoj može? Samo plakati nad vlastitom sudbinom…
Kako kaže predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske, Višnja Fortuna, status prosječnog umirovljenika danas je krajnje nezavidan. Mirovine se usklađuju dvaput godišnje i to usklađivanje ne prati rast cijena i rast plaća, nego za njima zaostaje bar pola godine. To je svega 2-3 posto rasta na mirovinu. Pa je tako danas od milijun i 400 tisuća umirovljenika, kako rekomo, ispod tri tisuće kuna mirovine čak 750 tisuća umirovljenika, koji su prema svim važećim parametrima- siromašni. Jesu li to zaslužili oni koji su de facto stvarali hrvatsko gospodarstvo, kulturu, javne institucije, sve vrijednosti u ovom društvu?
Nota bene, to je ona kategorija stanovnika koja prva podmiruje sve svoje režijske troškove, koja ne ostaje dužna ni državi, ni državnim tvrtkama, nikome. A dovedeni su, zahvaljujući neodgovornom ponašanju države i sustavnom mešetarenju mirovinskim fondovima koje su građani punili za svoju sigurnu starost, u priliku da im država dijeli milostinju. Kako bi preživjeli.
Energetski ( jednokratni ) dodatak
Osim nacionalne naknade za starije na koju pravo ostvaruje 5.853 umirovljenika, a to su oni naši sugrađani koji nemaju mirovinu, korisnici su socijalne skrbi i spadaju u ranjive skupine, država je zbog energetske krize uvela i tzv. energetski dodatak ( za plaćanje grijanja, struje, plina, lož ulja ) za 720 tisuća umirovljenika jer su njihove mirovine ispod 4 ( odnosno, čak 3 ) tisuće kuna. No, energetski dodaci su zapravo jednokratna pomoć koja se kreće u rasponu od maksimalno 1200 kuna ( za one s mirovinama do bijednih 1500 kuna ), preko dodatka od 900 kuna ( za kategoriju mirovinaca sa 1500-2000 kuna), odnosno 600 ( za one s mirovinom od 2000 – 3000 kuna) do minimalnog jednokratnog dodatka od 400 kuna ( koja pripada onima s 3000- 4000 kuna mirovine ).
Naravno, svaka je mjera bolja od- nikakvih mjera. Iako je efekt ovakvih zakašnjelih, k tome jednokratnih, mjera koje inflacija čini nevidjljivima, slaba utjeha onima koji su egzistencijalno ugroženi, svedeni na razinu prosjaka nakon nekoliko desetljeća poštenog rada i kontinuiranog uplaćivanja mirovinskog doprinosa. Stoga, jedina prava mjera koja dugoročno popravlja umirovljenički položaj, je povećanje mirovina koje su danas u Hrvatskoj pale ispod nevjerojatnih 36 posto od plaće!
Ne treba se zato čuditi da u Hrvatskoj raste i broj beskućnika, kojih je službeno evidentirano oko dvije tisuće ( samo u Zagrebu ih je tisuću ) a među njima je sve više – umirovljenika! Onih koji nisu imali sreće da mogu živjeti od svoga rada i stečenih prava, kojima mirovine nisu bile dostatne niti za pokrivanje režijskih troškova, pa su , što zbog korone, što zbog rekordne inflacije od gotovo 13 posto, završili u dužničkom ropstvu i ostali čak i bez krova nad glavom. Mnogi su prisiljeni obratiti se za pomoć Centru za socijalnu skrb, neki čak i potražiti smještaj u prihvatilištima za beskućnike. Bit će sve gore, sve teže, jer, prema statistikama, uz onih 750 tisuća siromašnih, imamo i 10 tisuća stanovnika u riziku od siromaštva. Zapravo, oni već žive taj rizik, oni jesu siromašni, samo njihovo siromaštvo država nije formalizirala. Jer joj je to pljuska, dokaz njezine neuspješnosti.
Stopa siromaštva u 2022. čak 40 posto?
U 2021., prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa siromaštva za one iznad 65 godina je bila 34,4 posto, godinu ranije ( 2020. ) bila je 31 posto, a sve upućuje na to, kako govore i sami umirovljenici, da bi 2022. mogla biti dosad najteža. Hoće li stopa dosegnuti nevjerojatnih 40 posto?
I naš se premijer hvali uspjesima svoje vlade, rastom mirovina ( u mikronima ), kriznim jednokratnim dodacima, a sve to je tek da se zamažu oči nesretnim ljudima i amortizira njihovo nezadovoljstvo. Kakva je to socijalna država, a Hrvatska se takvom definirala i u Ustavu, u kojoj građani od svojih mirovina, čak i s punim radnim stažom, ne mogu preživjeti?
Hrvatska je na samom dnu Europske unije po iznosima mirovina, po broju umirovljenika koji se mogu smatrati siromašnim, koji ne mogu od svoje mirovine živjeti. Kako će im tek biti ulaskom u eurozonu i prelaskom na euro, s obzirom na očekivana zaokruživanja cijena, svakako ne na niže, nego na više vrijednosti?
Već sada se oko 24 tisuće umirovljenika vratilo u svijet rada, sukladno zakonskim mogućnostima, na pola radnog vremena. Što će biti sutra? Hoće li umirovljenici raditi do posljednjeg daha, odlaziti na posao uz invalidska pomagala, da karikiramo, kako bi opstali? Ili će ih neka nova pandemija naprosto “pomesti” kao što ih je desetkovala korona?
A sve to zbog rastrošne, neodgovorne, krimogene države koja ih je ( mirovinske fodnove ) bezočno opljačkala…
HSU predlaže: Energetski vaučer do 400 kuna širem krugu građana i božićnica kao 13-ta plaća!
Hrvatska stranka umirovljenika pridodala je vladinom paketu mjera još dvije svoje mjere za lakši život umirovljenika. Prije svega, traže od Vlade da se proširi krug građana koji imaju pravo na mjesečni energetski vaučer do 400 kuna, i u njega uključe umirovljenici s primanjem do 1.850 kuna, ali i ostale kategorije najsiromašnijih građana. Također predlažu i da se isplata božićnice penzićima definira kao 13-ta “plaća” svake godine.
Dosadašnji vaučeri, kažu u HSU-u, nisu izravna pomoć države ugroženim kupcima energenata, već dodatni teret krajnjim kupcima iz kategorije kućanstva, s obzirom da se financiraju sredstvima koje građani, ionako opterećeni visokim troškovima, financiraju u obliku socijalne naknade. Dakle, time se stvara začarani krug.
Dtugo, niz gradova i općina u Hrvatskoj krajem svake godine isplaćuje jednokratnu pomoć povodom Božića a ona se kreće od 100 do 4 tisuće kuna, pri čemu su kriteriji sasvim neujednačeni. Na razini države, takve isplate se nerijetko događaju ad hoc, koji mjesec prije izbora, pa stoga predlažu primjerenije definiranje isplate božićnica kao jednokratne pomoći za sve umirovljenike i osobe starije od 65 godina po preciznum kriterijima i to u prosincu svake godine. Kao primjer, navode, može poslužiti “ljetni godišnji dodatak” kakav primaju slovenski umirovljenici.
*Tekst je realiziran uz pomoć sredstava iz Projekta poticanja novinarske izvrsnosti 2022. – Agencije za elektroničke medije.
