U subotu 5. 11., u 16 sati, u multimedijskoj dvorani Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, u dvorani Gorgoni, bit će predstavljeni animirani filmovi Danijela Žeželja: Different Bunny ( 2:28,2010.), Fibonacci Bread, (7:40, 2012.), Tisuću (5:37, 2014.), Crvenkapica Redux ( 11:50, 2017.), Motivi (6:29, 2019.), Sakupljač (12:26, 2022), No One You Know (03:49, 2022).
-Filmove prikazujemo u sklopu projekta Svjetlocrno Danijela Žeželja koji je otvoren do 20. 11. 2022., u Black Boxu, na prvome katu MSU-a. O njegovim filmovima govorit će filmski kritičar Boško Picula, kustosica izložbe Svjetlocrno Leila Topić i sam autor – javljaju iz MSU.
Svjetlocrno naziv je prvog samostalnog predstavljanja Danijela Žeželja u Muzeju suvremene umjetnosti. Riječ je o imerzivnom ambijentu, svojevrsnom otjelotvorenom crtežu, koji je otvoren 7. 10. u Black Boxu Muzeja, na 1. katu., a kada je u multimedijskoj dvorani MSU-a Gorgoni, Danijel Žeželj, u suradnji s braćom Sinkauz i bubnjaricom Katharinom Ernst izveo audiovizualni performans. U nastavku prenosimo tekst o izložbi sa stranica MSU-a.
Kao što je istaknuo Nevi Lukić, u razgovoru za najnoviji broj časopisa Vijenac, Žeželj kreće od samog prostora kao polazišta, koji i jest velika crna soba. „Ideja je transformirati kompletan prostor u priču, ulaskom u prostor fizički i mentalno ulazi se u priču. Black Box postaje materijal i podloga, dugačak je 27 metara, širok 9, visok 4 metra, i taj prostor, i ono što će biti u njemu, postaju jedna cjelina.“
Umjetnik je preobrazio prostor u ambijent koji se, donekle, referira na Poglavicu jelena, njegov najnoviji crtani roman koji evocira prožimanja, veze i suodnose između prirode i društva. Također, Žeželj ističe jedan od Beuysovih performansa u kojem ovaj koristi lik jelena kao snažni arhetipski simbol. U brojnim europskim mitologijama, jelen je smatran pratiocem bogova, posrednikom između njih i ljudi. Zbog svoje sposobnosti odbacivanja rogova, jelen je također povezan s ciklusima ponovnog rođenja, vječne mladosti i dugovječnosti. I Danijel Žeželj koristi simboliku jelena da bi ispričao pripovijest o padu, pročišćenju i ponovnom uzdizanju.
Žeželj se prvenstveno smatra pripovjedačem koji, umjesto riječi, koristi slike – preciznije monokromatski i teški chiaroscuro posebno zamjetan u upotrebi širokih poteza crnog pigmenta istaknutih mrljama bijele boje i dramatičnim sjenama. Njegovi crteži i stripovi često uključuju prizore urbanih pejzaža komplementarnih s unutrašnjom analizom i razmatranjima postojanja pojedinca u kontekstu šire ljudske povezanosti, izazivajući izravnu kritiku i dovođenje u pitanje društvene poretke.
Danijel Žeželj formalno je priznat kao strip crtač, grafičar, animator, ilustrator i slikar, no njegov je opus mnogo kompleksniji od ograničenja spomenutih etiketa. Njegov je kreativni proces izrazito kritičan prema različitim suvremenim društvenim sustavima dok njegova djela istovremeno nude osjećaj mračnog odnosno magičnog realizma.
Ispreplitanje stvarnosti i fantazije, ugrađeno u Žeželjeve pripovijesti stvara osjećaj čuđenja i zbunjenosti koji poziva gledatelje da preispitaju učinke suvremenih zajednica u kojima djelujemo. Osim zapaženih multimedijskih nastupa počevši od 1997., Žeželj je producirao osam kratkih animiranih filmova i autor je dvadeset i pet grafičkih romana, od kojih su neke objavile medijske kuće poput DC Comicsa, Marvela, Dark Horsea, Heavy Metala, Image, Glénat, Dargaud, Eris Edizioni, The New York Times i Harper’s Magazine.