Tzv. klimatski prosvjednici koji se bore protiv klimatskih promjena bacanjem hrane na neka umjetnička djela jučer su u Milanu bacili brašno na izloženi sportski automobil koji je svojedobno za potrebe svojeg popartističkog umjetničkog djelovanja obojio američki umjetnik Andy Warhol. Četvero prosvjednika je najprije istreslo bijelo pšenično brašno na vozilo, pa su onda posjedali po podu, dok ih zabrašnjene nisu odvukli zaštitari s izložbe.
Uspjeli su tako privući pozornost javnosti i biti slavni i dulje od 15 minuta, i više nego li je predvidio Andy Warhol u izreci iz 1968. godine koja se pripisuje njemu, a koja glasi ‘U budućnosti će svatko biti svjetski poznat na 15 minuta‘.
Inače, Warhol je taj automobil oslikao 1979. godine, iste godine kad je sudjelovao u 24-satnoj utrci Le Mans u Francuskoj, prije nego što je automobil završio u muzeju.
Ovo je treći put ovaj mjesec da su aktivisti iz grupe koja ima dramatičan, a možda i opravdan naziv: Ultima Generazione (Posljednja generacija) ciljali umjetničke izložbe, očito očekujući kako će garantirano završiti na naslovnicima portala i novina i u informativnim emisijama po televizijama.
Dakle, klimatske aktivistice bacile su juhu od rajčice na sliku suncokreta slavnog Vincenta van Gogha koja se nalazi u Nacionalnog Galeriji u Londonu, pritom su vikale “što je vrjednije, umjetnost ili život”.
Dvije mlađe žene u majicama s natpisom ‘Just Stop Oil’ (Samo zaustavite naftu) su otvorile konzerve i bacile ina čuveno Goghovo djelo iz 1888. godine, a za koje je inače procijenjeno da vrijedi 80-ak milijuna dolara.
Onda su uzele lijepilo, stavile ga na ruke i zalijepile se za zid.
“Što vrijedi više? Umjetnost ili život? Vrijedi li više od hrane? Vrijedi više od pravde? Jeste li više zabrinuti za zaštitu slike ili zaštitu našeg planeta i ljudi?”, kazala je prosvjednica i spomenula je rastuće cijene troškova života, “milijune promrzlih, gladnih obitelji” koje si “ne mogu priuštiti ni podgrijati limenku juhe”.
I u ovom slučaju su se izgleda referirale na sirotog Warhola, odnosno na njegovu čuvenu sliku na kojoj se nalaze konzerve juhe od rajčice. I to nije sve: ta je slika prije par dana išarana plavim flomasterom u muzeju u Canberri.
Slika nije oštećena, jer je zaštićena staklom, kao ni ona Gustav Klimta koja je pak premazana nekom crnom gustom tekućinom, nalik crnilu iz sipe.
Aktivisti grupe Last generation Austrija za metu su odabrali sliku ‘Smrti i život’ Gustava Klimta koja je izložena u Muzeju Leopold u Beču.
Jedan od aktivista bacio je crnu, uljnu tekućinu nalik nafti na sliku, koja pritom nije oštećena jer se nalazi iza stakla. Istog aktivista odgurnuo je čovjek zadužen za osiguranje, dok se drugi aktivist istovremeno zalijepio rukom za sliku.
Ali to nije sve: aktivisti su tako bacili pire krumpir na sliku Clauda Moneta u Njemačkoj, zalijepili su se rukama za Goyine slike u španjolskom Pradu, juhom od graška zalili su Van Goghovu sliku u Rimu, lijepili su se i za slavnu Vermeerovu ‘Djevojku sa bisernom naušnicom‘ u Den Haagu.
Članovi iste organizacije također su se zalijepili za okvir rane kopije Posljednje večere Leonarda da Vincija na londonskoj Kraljevskoj akademiji umjetnosti i za Kolovo sijeno Johna Constabla u Nacionalnoj galeriji.
Akcije skupine Ultima Generazione u svrhu poduzimanja strožih mjera u borbi s globalnim zatopljenjem poklopile su se s klimatskim pregovorima u Egiptu.
Valja očekivati kako će onda ovih prehrambenih napada na umjetnička djela biti još po svijetu.
Predlažemo da se baci svinjski gulaš na Paula Cezanna, punjene paprike na Maljeviča, teleći paprikaš na Michelangela… itd.
Klimatska konferencija COP27 trebala se završiti jučer, no traje i danas jer se delegati iz gotovo 200 zemalja ne uspijevaju dogovoriti o tome kako dalje.
Dvotjedna konferencija, poznata kao COP27, trebala je završiti u petak u egipatskom ljetovalištu Šarm El-Šeiku.
No, egipatski ministar vanjskih poslova Sameh Šukri, predsjednik konferencije, rekao je da će ona biti produžena kako bi se omogućilo više vremena za razgovore u jeku podjela među pregovaračima koji su se okupili u gradu na Crvenom moru.
“Danas moramo opet promijeniti brzinu. Vrijeme nije na našoj strani”, rekao je Šukri.
“I dalje sam predan završetku ove konferencije sutra [u subotu]”, dodao je.
Šukri je poručio da “globalna zajednica od nas traži da budemo hrabri i ambiciozni”.
“Pred nama je puno posla. Zato se brzo vratimo na posao”, dodao je.
Glavna tema o kojoj se razgovora pod vodstvom UN-a je plaćanje naknade za štetu uzrokovanu klimatskim promjenama u siromašnijim zemljama.