Mještani Lozovca kod Šibenika, područja iznad glasovitog Skradinskog buka i ulaza u Nacionalni park Krka, ponovno se žestoko protive i dižu glas protiv potencijalne gradnje goleme solarne elektrane. Udruženi u Udrugu Krka nam je mati mole da objavimo njihovo stajalište o, kako kažu, nastavku priče o izgradnji solarnih elektrana na području Lozovca kojemu se protivi lokalno stanovništvo.
-Nastavlja se priča s potencijalnom gradnjom SE Lozovac. Naime, sami zahvat elektrane planiran je u neposrednoj blizini ulaza u NP Krka, odnosno kopnenog ulaza Lozovac. Uz to, cijelo područje obuhvata je Natura 2000 područje za ptice – Krka i okolni plato, a sama lokacija s JI strane graniči s još jednim Natura 2000 područjem Šibensko zaleđe – Lozovac. Također, zahvat se nalazi uz dvije glavne prometnice, Šibenik – Lozovac i Šibenik – Skradin. Kako to obično biva, lokalno stanovništvo saznaje za cijeli slučaj u trenutku kad je on već uzeo maha i kad su napravljeni određeni pravni postupci. Izrađen je “Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš izgradnje SE Lozovac, Šibensko-kninska županija” koji skupa s upitom vezanim uz izgradnju ove SE šaljemo gradonačelniku Buriću i protom napominjemo da je mail poslan početkom listopada 2021. godine. – kažu u Udruzi Krka nam je mati.
Evo i preslike maila koji je poslao Dino Slavica, predsjednik Mjesnog odbora Lozovca.
Nakon njihovog upita stigao je i odgovor koji je trebao umiriti Lozovčane….
-Uz to, izlazimo u medije smatrajući da ova lokacija nije primjerena za izgradnju takvog postrojenja zbog degradacije samog krajobraza, blizine naselja, blizine NP Krka i ostalih zaštićenih područja. Na upit o potencijalnoj izgradnji ovog postrojenja dobivamo odgovor od gradonačelnika da nije planirana sunčana elektrana na području Lozovca. – kažu u Krka nam je mati.
Evo preslika tog odgovora:
No unatoč takvom odgovori ipak, 27. travnja 2022. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH izdaje Rješenje o potrebi izrade studije o procjeni utjecaja na okoliš kojega možete vidjeti klikom na ovu poveznicu.
Neke ranije dokumente o ovome možete pronaći klikom ovdje i na ovo mjesto.
-Time shvaćamo da se ova priča nastavlja. Nadalje, u navedenom Rješenju piše da je Grad Šibenik 22. rujna 2021. godine dao mišljenje da je planirani zahvat prihvatljiv za okoliš što je upravo suprotno onome što je nama rečeno usmeno i putem mail-a i to tjedan dana nakon davanja mišljenja za ovaj dokument. Uz to, mišljenje da je zahvat prihvatljiv dao je i Upravni odjel Šibensko-kninske županije, što možemo vidjeti u Rješenju- vele Lozovčani.
Evo tog Rješenja u kojem piše kako predmetni zahvat neće imati negativni utjecaj na sastavnice okoliša, te kako nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te da je zahvat prihvatljiv za okoliš.
Krka… (foto TRIS/G. Šimac)
“Grad Šibenik dostavio je 22. rujna 2021. mišljenje (KLASA: 351-01/21-01/18, URBROJ: 2182/01-04-21-2 od 8. rujna 2021. godine) da predmetni zahvat neće imati negativni utjecaj na sastavnice okoliša- Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove Šibensko-kninske županije dostavio je 12. kolovoza 2021. mišljenje (KLASA 351-03/21-01/45, URBROJ: 2182/1-15/1-21-2 od 9. srpnja 2021. godine) da nije potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš te da je zahvat prihvatljiv za okoliš- Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede dostavila je 6. rujna 2021. mišljenje (KLASA: 351-03/21-01/174, URBROJ: 525-11/0596-21-2 od 20. kolovoza 2021. godine) da nije moguće očekivati značajan negativan utjecaj na šume i šumarstvo te divljač i lovstvo uz propisivanje mjera zaštite okoliša”.
Nije pojašnjeno kako je uopće moguće da netko dođe do zaključka kako takvo golemo postrojenje neće utjecati na okoliš na području koje se nalazi par desetaka metara od granica Nacionalnog parka (!?).
Dakle, nema potrebe slati upit gradskim vlastima o ovom slučaju: svoje su stajalište jasno iskazali u ovom Rješenju.
NP Krka (foto G. Šimac)
-Pitamo se do kud sve ovo ide? Kome je u interesu da se tu gradi solarna elektrana? Je li “more solarnih panela” ono što želimo prikazati posjetiteljima prilikom ulaza u najvrjednije i najposjećenije prirodno obilježje naše županije? Trebamo li uništiti i degradirati zadnji komad prirode nauštrb profita? Koju sliku šaljemo u svijet? Koliki je utjecaj na klimu, ptice koju su tu zaštićene pod Naturom 2000, na degradaciju krajobraza? Što nema hektara i hektara napuštene i zabačene zemlje gdje bi ovo bilo prihvatljivije? Gdje ovo sve ide? Ovo postrojenje je mještanima Lozovca toliko neprihvatljivo, ovo je prst u oko pa se pitamo ruga li se tko s nama? Ovim putem šaljemo apel da se uključe svi i da zajednički nađemo rješenje koje je svima prihvatljivo. Smatramo da solarnoj elektrani nije mjesto uz dvije glavne prometnice, uz samo naselje, ulaz u NP Krka i dva Natura područja. – vele Lozovčani te citiraju proročanstvo Cree Indijanaca:“Tek kad sasiječete posljednje drvo, tek kad zatrujete posljednju rijeku, tek kad upecate posljednju ribu, tek tada ćete saznati da se novac ne može jesti.”
Krka… (foto TRIS/G. Šimac)
No ta indijanska mudrost teško može doprijeti do svijesti i savjesti osoba koje desetljećima stihijski, bez pameti i vizije vladaju ovom državom. Provizije, profiti podobnih ‘investitora’ su na prvom mjestu, a opća dobrobit nije na popisu njihovih interesa.
Pritom se potpuno zanemaruje aspekt zaštite okoliša, pa čak ni u slučaju Nacionalnog parka Krka, koji je, osim što je svjetski prirodni fenomen kojega posjećuju milijuni turista, usput i jedan od najznačajnijih gospodarskih faktora u županiji zapuštenog gospodarstva.
Jedna od najljepših hrvatskih regija već je unakažena nedopustivo velikim brojem postavljenih vjetroelektrana koje strše posvuda, te zbog kojih je nepovratno razrovano i razrušeno na desetke brda, opet zbog nečijih provizija i profita, a bez ikakve koristi za lokalno stanovništvo.
–Ruga li se tko s nama? – pitaju se Lozovčani.
-Ruga… Itekako se ruga. – bio bi odgovor na to pitanje,
I rugat će se: sve dotle dok se bude šutke promatrala neprekidna i tragična devastacija svih društvenih i prirodnih vrijednosti.
Lozovac, rijeka Krka i njena jezera (foto TZ Šibenik)
