Neovisni novinarski portal
29.9.2022.
reflektor
Ilustracija: Zgrada HRT-a i križ (foto Tris/G. Šimac)

Europska komisija o slobodi hrvatskih medija:
Novinari pod sve većim napadima

Ilustracija: Zgrada HRT-a i križ (foto Tris/G. Šimac)

O tome što se događa s medijima u Hrvatskoj, kako se vlasti nehajno i maćehinski odnose prema medijskom pluralizmu, kako se kontinuirano ugrožavaju medijske slobode, suzbijaju i slabe malobrojni neovisni mediji, o tome kako se stravičnim brojem tužbi političara i drugih dužnosnika protiv medija i novinara ušutkava i ograničava slobodno novinarstvo, kako se javni medijski servis koristi za propagandu vladajućih, te kako se europska sredstva namijenjena medijima namjerno ne prosljeđuju medijima… može se često čitati na stranicama ovog medija. Iako to još malo koga zanima u Hrvatskoj, a ponajmanje one koji bi trebali njegovati slobodu medija, nastoji se i dalje upozoravati na činjenicu da su neovisni i objektivni novinari  mediji jedno od jamstava zdravog i prosperitetnog društva.

Stoga ćemo i sad objaviti podulji tekst koji neće biti bogznakako atraktivan širem čitateljstvu, ali je važno da bude objavljen, te neka se zna kako su i u Europskoj komisiji došli do sličnih zaključaka kao i oni koji u Hrvatskoj prate stanje na hrvatskoj medijskoj sceni.

Naime, Europska komisija objavila je u srijedu Izvješće o vladavini prava 2022., koje donosi pozitivna i negativna kretanja u državama članicama u četiri ključna područja vladavine prava – pravosudnom sustavu, okviru za borbu protiv korupcije, medijskom pluralizmu i slobodi medija te drugim institucionalnim pitanjima povezanim sa sustavom uzajamne kontrole i ravnoteže između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti. Riječ je o trećem takvom godišnjem izvješću Komisije, koje sadrži posebne preporuke usmjerene na pojedinačne države članice.

Temeljne vlasničke strukture i dalje skrivene

Šesnaest zemalja EU-a pozvano je da poduzmu mjere za zaštitu novinara, slobode medija i pluralizma, a među njima je i Hrvatska. Pritom se kao srednjim ili visokorizičnim smatraju poglavlja koja se odnose na neovisnost javnih medija u Hrvatskoj, transparentnost vlasništva nad medijima i državnog oglašavanja, kao i zbog tzv. SLAPP-tužbi koje mnogi podižu protiv medija i novinara.

Tu ćemo prenijeti dio izvješća koje se odnosi na medijski pluralizam i slobodu medija u Hrvatskoj.

-Hrvatski pravni okvir o slobodi i pluralizmu medija temelji se na Ustavu i sektorskom zakonodavstvu. Pravnim okvirom jamči se osnovno pravo na informiranje i pristup javnim dokumentima. Revidirani Zakon o elektroničkim medijima donesen je u listopadu 2021., prenesena je  Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama, među ostalim odredbe o transparentnosti državnog oglašavanja i vlasništva nad medijima, kao i donošenju odredbi o transparentnosti državnog oglašavanja i vlasništva nad medijima, ta pravila o koncentraciji medija. U tijeku su pripreme za reviziju Zakona o medijima kao drugog stupa pravnog okvira koji se odnosi na medije, a posebno na tisak.  Očekuje se i da će se revizijom Zakona o medijima poboljšati okvir za pristup informacijama za novinare. Revidirani Zakon o elektroničkim medijima donio je određene promjene u pogledu kvalifikacija zahtjeva za članove Vijeća za elektroničke medije. Vijeće je upravljačko tijelo Agencije za elektroničke medije, regulatorno tijelo za medije. Revizijom Zakona o elektroničkim medijima proširene su zadaće nadležnih tijela, ali nema velike promjene u pogledu njegove strukture ili resursa. Međutim, revizija uključuje nove uvjete stručne osposobljenosti za članove Vijeća za elektroničke medije. – ističe se na početku tog Izvješća.

Nadalje, spominje se  postupak imenovanja Vijeća za elektroničke medije, a koji je upravo u tijeku za tri nova člana.

-Postupak imenovanja ostaje nepromijenjen. Na prijedlog Vlade (na temelju javnog poziva za imenovanja), članovi Vijeća imenuju se običnom većinom glasova u Parlamentu na petogodišnji mandat koji se može obnoviti. Ovo imenovanje tijela pod kontrolom parlamentarne većine i dalje se smatra potencijalnim ugrožavanjem političke neovisnost regulatora.  Financijska neovisnost Agencije za elektroničke medije ostaje osigurana. U tijeku je osnivanje neovisnog, samoregulatornog tijela za medije. O tome se raspravljalo, ali nema konsenzusa među dionicima medija o daljnjim koracima. Kako je opisano u Izvješću o vladavini prava za 2021. trenutačno ne postoji neovisno, samo regulatorno Medijsko vijeće koje predstavlja i novinare i izdavače. Samoregulatorni etički kodeks i relevantno Vijeće časti Novinarskog društva ostaju ograničeni na  novinare i ne uključuju izdavače informativnih medija. Vlada se poziva na osnivanje samoregulatornog tijela za medije kao jednog od glavnih stavki u reviziji Zakona o medijima, ali čini se da još nema dogovora o daljnjim koraci među dionicima.  Ako dionici medija pronađu konsenzus, takvo bi tijelo moglo imati vrijednu ulogu u rješavanju problema novinara i nakladnika i dati im snažniju i neovisniju zastupljenost u medijskom sektoru. – napominje se u Izvješću.

Kako se ističe, provedena su poboljšanja u pogledu transparentnosti vlasništva nad medijima zahvaljujući revidiranom Zakon o elektroničkim medijima, informacije o vlasništvu audiovizualnih i digitalnih medija  na internetskim stranicama Agencije za elektroničke medije sada treba potkrijepiti izvatkom iz registra stvarnog vlasništva.

-Štoviše, revidirani zakon zahtijeva od medija da objavljuju informacije o svojoj vlasničkoj strukturi na svojoj internetskoj stranici. Podatke o vlasništvu na tiskanim medijima i dalje prikuplja Gospodarska komora i objavljuje je u Službenom listu. Hrvatski plan za oporavak i otpornost zahtijeva da Vlada uspostavi informacijski sustav za objavljivanje informacija o vlasništvu medija  krajem lipnja. Kako bi pratila ove promjene, Vlada predviđa razvoj jedinstvene javne baze podataka za sve vrste medija. Dionici tvrde da postoje slučajevi u kojima su temeljne vlasničke strukture i dalje skrivene, o čemu svjedoče izvješća pri dodjeli radijskih frekvencija. Još trebati vidjeti hoće li izmjene revidiranog Zakona o elektroničkim medijima osigurati potpunu transparentnost vlasništva medija. Pregled medijskog pluralizma za 2022. Pokazuje srednji rizik za transparentnost vlasništva medija. – napominje se u izvješću Europske komisije.

U nastavku prenosimo ostatak dijela izvješća koji se tiče Hrvatske bez kraćenja:

Nejasna distribucija državnog oglašavanja

Reforma Zakona o elektroničkim medijima uključuje izmjene okvira za koncentraciju medija. Zakonom o elektroničkim medijima utvrđuju se detaljna pravila o izdavanju dozvola i koncesije pružateljima medijskih usluga. Davatelji medijskih usluga dužni su obavijestiti relevantne promjene u strukturi dioničara (iznad 1% vrijednosti temeljnog kapitala). Revizijom Zakona o elektroničkim medijima okončana je zabrana vertikalne koncentracije između televizijskih kuća i operatora. Pružatelj medijskih usluga i elektroničkih publikacija čiji je ukupni godišnji prihod dosegao 40% svih pružatelja usluga smatra se da su dosegli dominantnu uloga na tržištu, a zatim je, među ostalim, zabranjeno stjecanje novih dozvola ili koncesije i pokretanje novih elektroničkih publikacija. Štoviše, elektroničkim medijima aktom se i dalje utvrđuju pragovi za koncentraciju među medijima (na primjer za nacionalnu koncesiju za emitiranje i izdavanje dnevnih novina). Zakon o medijima sadrži pravila za tisak. Revidirana su pravila o državnom oglašavanju u lokalnim i regionalnim medijima, ali i dalje postoji potreba da se dodatno ojača okvir, među ostalim u vezi s novim postupkom javnog nadmetanja. Kako se spominje u Izvješću o vladavini prava za 2021., dionici navode da državno oglašavanje često potkopava političku neovisnost medijskih kuća, posebno na lokalnoj razini. Zakon o elektroničkim medijima i dalje zahtijeva tijela javne vlasti i institucije, kao i državna poduzeća da potroše  15% svojih godišnjih sredstava na promicanje njihovih usluga ili aktivnosti za oglašavanje na regionalnoj ili lokalnoj televiziji ili radiju. Takvi subjekti moraju podnijeti izvješće Vijeću za Elektronički mediji i objaviti relevantne podatke o oglašavanju na svojim web stranicama. S revidiranim Zakonom o elektroničkim medijima, sredstva za promociju od strane javnih institucija i državnih tvrtki potrebno je distribuirati na temelju kriterija za uvrštavanje na javni poziv. Međutim, zakon ne sadrži pojedinosti o tim kriterijima ili povezanom postupku. Konkretno, ne postoje zaštitne mjere u pogledu tijela koje donosi i provodi te kriterije. Po tom pitanju će biti važno uspostaviti dobre prakse i učinkovite nadzorne mjere kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje novog postupka javnog nadmetanja. Kao što je istaknuto u Izvješće o vladavini prava 2021., posebno regionalne i lokalne medijske kuće često su velikoj mjeri ovisne o oglašavanju lokalnih vlasti, stvarajući potencijal za ugrožavanje neovisnosti uredništva.. Neki dionici upozorili da državno oglašavanje (npr. u obliku sponzoriranje konferencija ili događaja) također može ugroziti političku neovisnost medija na nacionalnoj razini.  Pregled medijskog pluralizma za 2022. ukazuje na srednji rizik u vezi s državnom regulacijom resursa i potpore medijskom sektoru, navodeći da “[r]ules on” distribucija državnog oglašavanja medijskim kućama nije jasna”.

Arhiva: Novinarski dom – novinarski prosvjed (foto TRIS/G.Šimac)

Okvir za medije javnih medijskih servisa sadrži zaštitne mjere za neovisnost, ali postoje zabrinutosti u vezi s upravljanjem javnom radiotelevizijom. Javni medijski servis HRT uređena je Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji, koji jamči neovisnost HRT-a od političkog uplitanja. Zakon propisuje programska načela za javnu radioteleviziju. HRT i Vlada obnavljaju petogodišnji ugovori o programskim obavezama televizijske kuće. HRT-om upravlja Glavni ravnatelj s petogodišnjim mandatom koji odgovara Nadzornom odboru. Nakon javnog poziva Nadzornog odbora, glavnog ravnatelja imenuje se većinom glasova u Saboru. Četiri od pet članova Nadzornog odbora također imenuje Saboru, s predstavnikom zaposlenika kao petim zastupnikom. Postoji i  Programsko vijeće (koje se sastoji od devet članova koje imenuje Sabori dva predstavnika zaposlenika) koje zastupa javni interes i prati programske aktivnosti HRT-a. Nadzorni odbor svake godine izvješćuje Sabor o zakonitost aktivnosti i financijskog poslovanja HRT-a, dok programsko vijeće izvještava o provedbi programa. Sustav je takav da parlamentarna većina daje odlučujući utjecaj na javni medijski servis i to bi potencijalno mogao biti čimbenik ugrožavanje političke neovisnosti HRT-a. Godine 2021. tadašnji glavni ravnatelj HRT-a smijenjen je nakon istrage o korupciji, što je dovelo do otvaranja pitanja o djelotvornost zaštitnih mjera koje su na snazi u vezi s nadzorom uprave HRT-a. Neovisno financiranje HRT-a zajamčeno je mjesečnom naknadom koje se naplaćuje od svakog kućanstva, a određuje ga NO.  Relevantni pokazatelj praćenja medijskog pluralizma za 2022. o neovisnost javnih medija označava visok rizik.

Ilustracija: Zgrada HRT-a i križ (foto Tris/G. Šimac)

Pravnim okvirom jamči se pristup informacijama, ali kašnjenja u obradi zahtjeva novinara od strane javnih tijela i dalje su problem. Povjerenik osigurava provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama. Njegov Ured je i dalje aktivan za postupanje novinara u pogledu pristupa informacijama. Prema informacijama Ureda povjerenika za informiranje, institucija je primila više od 43 pritužbe novinara u 2021. (27 od tih slučajeva odnosilo se na nerješavanje zahtjeva za pristup informacijama u zakonskom roku).  Dionici upozoravaju na znatna kašnjenja u njihovim zahtjevima za pristup informacijama. Medijski pluralizam 2022. ukazuje na srednji rizik u pogledu zaštite prava na informacije.

951

Planirana revizija Zakona o medijima mogla bi pružiti priliku za poboljšanje pravnog okvir za pristup informacijama za novinare. Iako su fizičke agresije i dalje ograničene, i dalje postoje slučajevi verbalnih napada na novinare, uključujući od strane istaknutih političara. Od posljednjeg izvješća Vijeće Europske platforme za promicanje zaštite novinarstva i sigurnosti novinara zabilježilo je osam upozorenja koja se odnose na događaje u Hrvatskoj. Za isto razdoblje organizacija Mapping Media Freedom project   navodi 15 incidenata u Hrvatskoj. Bio je ograničen broj fizičkih napada na novinare koji izvještavaju o prosvjedima protiv mjera protiv pandemije COVID-19. Dionici navode da policijska tijela općenito prate slučajeve nasilja nad nasiljem nad novinarima.

Strateške tužbe protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP) usmjerene protiv novinara i dalje su značajan problem.  SLAPP i dalje predstavlja značajan financijski rizik za novinare i imaju važan zastrašujući učinak na medije. Istraživanje Hrvatskog novinarskog društva  u ožujku 2022. Navodi 951 aktivnu tužbu protiv novinara i medija (u usporedbi s 924 u 2021. i 905 u 2020.).  Ove tužbe, koje često ciljaju na novinare osobno (a ne medijsku kuća), i dalje ima snažan utjecaj na medijske kuće, prijeteći opstanku manjih, lokalnih medija i slobodnih novinara. I dalje postoji niz primjera da tužbe protiv novinara pokreću političari ili javni dužnosnici, uključujući suce. Mnogi slučajevi SLAPP-a protiv novinara se temelje na optužbama za klevetu, sramoćenje ili vrijeđanje. Dionici su u više navrata pozivali Vladu da se pozabavi ovim pitanjem. Hrvatske vlasti formirale su stručne radne skupine za SLAPP,  održani su prvi sastanci i radionice. Uključeni su predstavnici novinara općenito cijene pokretanje ovih grupa kao konkretnije djelovanje. Vlada se mora uočiti s ovim ozbiljnim problemom i rješavati pravni okvir i praktičnu primjenu. Na primjer, dionici predlažu dekriminalizaciju klevetu i povećanje svijesti sudaca o pitanjima koja se tiču SLAPP-a. . Kao što je navedeno u Preporuci Komisije o SLAPP-u  izmjenama okvira trebalo bi osigurati zaštitne mjere za odobravanje prijevremenog odbacivanja očito neutemeljenog sudskog postupka i da pravila koja se primjenjuju na klevetu nemaju neopravdan učinak na rad novinara i otvoreno, slobodno i pluralno medijsko okruženje.

Maja Sever, jedna od voditeljica ukinute Hrvatske uživo (Foto HRT)

Na koncu, upitali smo Maju Sever, dugogodišnju novinarku HRT-a, potom čelnicu Sindikata novinara Hrvatske, a odnedavno i predsjednicu Europskog udruženja novinara EFJ, krovne organizacije koja okuplja novinarske profesionalce u Europi za komentar izvješća.

Zazvoniti za uzbunu

-Izvješće pokazuje da su zaštita novinara, neovisnost javnih medija ili regulatora i medijski pluralizam manjkavi u više od jedne od dvije europske države! Ovo je zabrinjavajući znak za uzbunu. Što se dijela Izvješća tiče apostrofirano je dosta problema i mislim da bi zazvoniti za uzbunu trebalo mnogim donositeljima odluka u našoj zemlji. Možda da krenemo od ocjene visokog rizika za neovisnost javnih medija gdje se detaljno analizira utjecaj političke većine u saboru na izbor ključnih ljudi koji upravljaju ili nadziru rad ove kuće.  Ili kako su u izvješću naglasili “Sustav je takav da parlamentarna većina ima odlučujući utjecaj na javni medijski servis i to bi potencijalno mogao biti čimbenik ugrožavanje političke neovisnosti HRT-a.”. Mnogo puta smo upozoravali na loš Zakon o HRT-u koji je zakonski okvir za ovakav sustav. Važno je da je prepoznat problem državnog oglašavanja odnosno  u vezi s postupcima natječaja koji i dalje bez obzira na promjene u Zakonom o elektroničkim medijima i dalje se navode upozorenja da državno oglašavanje često potkopava političku neovisnost medijskih kuća, posebno na lokalnoj razini. Naglašene su i druge važne teme poput izostanka neovisnosti regulatorne Agencije za elektroničke medije, a taj problem, odnosno njegovo rješavanje je u rukama Vlade  i ministarstva kulture i medija. Važno je da je i u ovom dokumentu naglašena potreba bolje i sustavne zaštite novinara koji su pod sve većim napadima, I bolji mehanizmi koji će smanjiti pritisak SLAPP tužbi. –kazala nam je Maja Sever.

Tags: , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI