U Spomen-parku Brezovica obilježen je Dan antifašističke borbe, 22.lipnja, dan kada je osnovan Prvi partizanski odred kao prva antifašistička postrojba u ovom dijelu Europe. Uz predsjednika Republike Zorana Milanovića, vijence podno spomenika “Debeli brijest” položili su i izaslanik predsjednika Vlade, ministar uprave i pravosuđa Ivan Malenica, sisačko-moslavački župan Ivan Celjak kao izaslanik predsjednika Sabora, te čelnik Saveza antifašističkih boraca i antifašista ( SABA ) Franjo Habulin kojima su se pridružili brojni drugi političari lijeve provenijencije i antifašisti. HDZ je delegiranjem Malenice u ime Vlade pokazao jasno koliki značaj ovom prazniku daje…
Predsjednik Zoran Milanović, prenosi HRT, pohvalio je novu praksu vladajućih unatrag zadnje dvije godine, da se obilježavanje Dana antifašističke borbe održava pod pokroviteljstvom Vlade. No, uveo je i parafrazu starog antifašističkog pozdrava “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, promovirajući svoju inačicu toga pozdrava: -Ne moramo reći “Smrt fašizmu, sloboda narodu”, možemo reći “Ne fašizmu, sloboda narodu!”, predložio je.
-Antifašizam nije iskorjenjiv i neće tek tako lako nestati. Taj korijen je dubok, osjećaj, emocija, jer to je sastavni dio hrvatskog puta i jedna od žila koje čine naš korijen- kazao je Milanović, poručujući svima da se danas nemamo čega stidjeti jer je naš put bio pravedan i uspješan.
– Motivi, strahovi, porivi, impulsi tih ljudi, njihov komunizam, odanost jednoj organizaciji u ovim našim krajevima, želja da se mijenja svijet revolucijom, pretenzija da se ide na neko univerzalno bratstvo naroda, to je istovremeno plemenito, međutim i grubo, surovo. Zločini nakon rata su činjenica. Dogodili su se nad Hrvatima, nad tada gubitničkom vojskom u povlačenju, koja se nije htjela predati. Bili su masovni, u njima su sudjelovali i Srbi i hrvatski komunisti, i to ne u malom broju. Ali još veći broj je bio onih koji su o tome šutjeli godinama. I Hebrang i Tuđman. Naprosto zato jer je takvo vrijeme bilo. Treba li ih zbog toga osuđivati? Ne! Jer imam razumijevanja za to vrijeme, njihovu mladost, ideale. Da bismo svojoj djeci, unucima koji pokazuju sve manje interesa, govorili o ovim stvarima ne smije biti dogme jer smo na sigurnom terenu, na pravoj strani povijesti, na pobjedničkoj strani. A ona je pobjednička jer je dobra. Uklapa se u opću projekciju povijesti da dobro mora pobijediti zlo- poručio je, javlja HRT, šef države.
O antifašizmu kao pozitivnoj povijesnoj stečevini koju baštini hrvatski narod, govorio je i ministar Malenica, napominjući da je antifašizam dio hrvatske povijesti i identiteta, utkan u hrvatsku državnost. A prihvaćanje vlastite povijesti, njezinih dobrih i loših strana- rekao je, znak je zrelosti jednog naroda, države i društva.
– Partizanski pokret okupio je brojne hrvatske građane različitih nacionalnih, vjerskih etičkih pripadnosti. Spajao ih je jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira. Taj je cilj prepoznao i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i sam sudionik pokreta te je 1991. godine predložio da 22. lipnja postane i državni praznik. Pri tome je kao i kod definiranja izvorišnih osnova Ustava RH poslao jasnu poruku da je antifašizam dio identiteta i povijesti hrvatskog naroda utkan u našu državnost-kazao je Malenica.
Na istom fonu je bio i sisačko-moslavački župan Celjak koji je izjavio da su najveći heroji u hrvatskoj povijesti hrvatski branitelji iz Domovinskog rata jer su ostvarili stoljetni san Hrvata o slobodi, samostalnosti i neovisnosti, a granice u kojima je ostvarena Republika Hrvatska, istaknuo je, izborili su upravo antifašisti i antifašistička borba.
. Antifašizam je trajna vrijednost i to nije samo političko nego ljudsko opredjeljenje, kazao je čelnik SABA Habulin, poručujući okupljenima da je antifašizam živ i ne predaje se nikad.
– Zaboraviti danas borce iz Brezovice, one iz Srba, heroje s Kozare, Neretve, Tjentišta, Sutjeske, zaboraviti njih, odreći se antifašizma kao nečega što pripada prošlosti značilo bi izdati ne samo one kojih se danas sjećamo, već izdati i one koji dolaze, izdati vlastitu budućnost. To ne smijemo, ne možemo i nećemo učiniti. Antifašizam je trajna vrijednost, nije političko već ljudsko opredjeljenje. Borimo se i borit ćemo se da antifašizam ne bude samo mrtvo slovo na papiru u preambuli hrvatskog Ustava nego jedan od kamena temeljaca na kojemu mora počivati naše društvo- rekao je Habulin.
Sudionicima skupa se obratio i šef SDP-a Peđa Grbin.
– Kao što se dijelimo oko mnogih drugih stvari tako se dijelimo i oko ove. Za mene, za one koji su danas došli ovdje i za veliku većinu građana RH – kazao je- dvojbi i podjela nema. Danas slavimo pobjedu, činjenicu da smo u pravom trenutku bili na pravoj strani povijesti i da smo poslali poruku, kojom ću parafrazirati jednog hrvatskog državnika: Sve za slobodu, slobodu nizašto. Zato danas samo još jedno: Smrt fašizmu, sloboda narodu. Idemo se boriti da onaj fašizam nikada, ali baš nikada, ne digne glavu nigdje u svijetu – ni na poljima Ukrajine, ni u Hrvatskoj niti bilo gdje drugdje u svijetu, kazao je Grbin.
Čestitajući Dan antifašističke borbe, građanima Hrvatske i Zagreba, gradonačelnik Tomislav Tomašević je također pozdravio vladino pokroviteljtvo nad proslavom, ali je primijetio i kako bi bilo dobro da je u Brezovicu na ovaj dan došao cijeli državni vrh. Kao gradonačelnik Zagreba najavio je povratak spomen-ploče na Dotršćini koja je uništena 90-ih, a time će obilježiti stradanje tisuća zagrebačkih antifašista koji su tamo izgubili život u vrijeme ustaške okupacije.
U Brezovicu su, javlja HRT, došla i dva bivša predsjednika Republike, Stipe Mesić i Ivo Josipović, potpredsjednik Sabora Davorko Vidović, ministar rada i socijalne politike Marin Piletić, predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček i drugi.
Grad Zagreb svojim sugrađanima na praznik antifašističke borbe poklanja koncert TBF-a na Trgu žrtava fašizma, kojemu se pridružuje i gradonačelnik Tomašević.
