Neovisni novinarski portal
28.9.2022.
GOSPODARSTVO
Iskra brodogradilište: Šibenski škver dokazuje da se brodove može graditi i bez državne pomoći

Iskra brodogradilište:
Šibenski škver dokazuje da se brodove može graditi i bez državne pomoći

Slovenska Iskra Dušana Šešoka udahnula je novi život brodogradilištu koje se našlo u stečaju zbog velike zaduženosti. Posluje pozitivno, kuje planove o energetskoj neovisnosti, promišlja održivost, inovira, zapošljava nove radnike i prati najnovije trendove u svojoj branši. Priču o Iskra brodogradilište piše Aleksandar Tešić za poslovni tjednik Lider.

Otvoreni uredski prostori u renoviranoj zgradi nekadašnje menze, opremljeni recikliranim komadima starog namještaja i neiskorištenim dijelovima opreme brodskih interijera, koje je vlastoručno dizajnirao jedan od dvojice direktora, slikovito simboliziraju oporavak šibenske brodogradnje i poslovnu filozofiju vlasnika koji upravlja škverom posljednje tri i pol godine. Brodogradilište u šibenskoj Mandalini, nekadašnji Remontni zavod Velimir Škorpik, na kojega još podsjeća bista toga narodnog heroja i prvog zapovjednika partizanske mornarice, prošlo je trnoviti tranzicijski put. Pod upravljačkom kapom Nautičkog centra Prgin (NCP) godinama je poslovalo s poteškoćama opterećeno starim dugovima, da bi se početkom 2019. skrasilo u vlasništvu slovenske grupacije Iskra. Proizvođač elektrotehničkih proizvoda i industrijskih rješenja u vlasništvu Dušana Šešoka preuzeo je NCP Remontno brodogradilište koje je unatoč operativno pozitivnom poslovanju, zbog visoke zaduženosti završilo u stečaju. Preimenovao ga je u Iskra brodogradilište, spasio od skončavanja u stečajnim mukama, othrvao se pandemijskim krizama i ustabilio mu poslovanje. Jedan od dvojice direktora koji je pokazao sklonost i talent za uređenje interijera zove se Aleš Ekar, Slovenac koji je u više od desetljeća života u Hrvatskoj gotovo tečno ovladao jezikom.

– U ovoj zgradi u kojoj je nekada bila menza uredili smo urede i napravili manju kantinu, a u staroj upravnoj zgradi dovršavamo opremanje smještajnih kapaciteta za naše radnike koji nisu iz Šibenika. Više od godinu dana zapošljavamo i strane radnike, Filipince i Nepalce, trenutačno ih imamo dvanaest, a uređenjem smještajnih kapaciteta postajemo interesantniji za nova zapošljavanja. Uz to, želimo postati i prvo energetski neovisno brodogradilište u Hrvatskoj. Pripremamo projekt solarne elektrane koja bi električnom energijom proizvedenom na našim krovovima pokrivala sve naše potrebe – s ponosom govori slovenski direktor o novinama koje uvode u poslovne procese, a koje pokazuju Iskrinu poslovnu filozofiju temeljenu na održivosti, inovativnosti i funkcionalnosti.

Kompanija Iskra brodogradilište usmjerila je svoje poslovanje u smjeru održivog rasta i razvoja, visoke produktivnosti i profitabilnosti, brodogradnje s većom dodanom vrijednošću i bez pomoći države, proizvodnje tehnološki visokozahtjevnih, energetski učinkovitih i ekološki prihvatljivih brodova. Odgovarajući na pitanje može li Iskra brodogradilište pod kapom stabilnoga slovenskog poslovnog sustava postati sinonim za elektrifikaciju domaćeg brodarstva, direktor Roko Vuletić otišao je i korak dalje:

– Prvi hibridni brod izgradili smo prije četiri godine, a danas su 90 posto svih narudžbi hibridni brodovi. U ovom trenutku radimo i na dva projekta potpuno električnih brodova. Ti su brodovi sadašnjost, oni na sjeveru Europe funkcioniraju, a Hrvatska je zbog relativno kratkih relacija idealna zemlja za implementirati ih u linijsko brodarstvo. Uz to, radimo i na implementaciji rješenja na vodik. Pripremamo pilot – projekt gdje bismo u praksi na jednom manjem brodu pokušali ugraditi pogonski sustav na vodikov gorivi članak. Prva projektantska rješenja pokazuju da su i volumen i težina toga sustava manji nego u klasičnoj propulziji, što kod baterija nije slučaj. U brodogradilištu planiramo izgraditi i malu elektrolizu i punionicu i sve bi to trebalo biti dovršeno iduće godine. Želimo našim poslovanjem dati doprinos okolišu, poslovati moderno, privući mlade ljude i biti jedan od poželjnijih poslodavaca u Šibeniku i okolici – pohvalio se Vuletić inovativnim projektima modernog, financijski stabilnog i uređenog šibenskog brodogradilišta koje posluje u segmentu remonta brodova dugih do 90 metara i gradnje novih brodova do 60 metara dužine.

Na remont u Iskra brodogradilište dolaze brodovi Hrvatske ratne mornarice, brodovi iz bijele flote državnog brodara Jadrolinije i velike luksuzne jahte, a glavna je niša u novogradnjama gradnja aluminijskih radnih brodova za dopremanje hrane, zamjenu mreža i druge poslove u norveškim uzgajalištima lososa i bakalara. Posredstvom Cronomara, šibenske tvrtke u norveškom vlasništvu, izgrađeno je u posljednjih desetak godina 125 specijaliziranih brodova za sektor norveške marikulture. Premda u Iskri procjenjuju da će u narednih pet godina ta marikulturna velesila trebati još dvjestotinjak novih radnih brodova, što znači da bi za dokazane brodograditelje dovoljno posla vrlo vjerojatno bilo i nadalje u toj jednoj brodograđevnoj niši, u šibenskom brodogradilištu smatraju da nije dobro držati sva jaja u istoj košari i okreću se novim poslovima. Prvi korak u tom smjeru je ovoga proljeća započeta gradnja prve od šest brzih brodica hitne pomorske medicinske službe, posao vrijedan više od 76 milijuna kuna koji je Iskra u konzorciju sa pulskim Tehnomontom dobila na državnom natječaju. Tim je poslom škver zakoračio u segment gradnje SAR brodova za traganje i spašavanje (eng. searche and rescue) koji bi im mogao postati značajna referenca za neke buduće možebitne gradnje brzih policijskih plovila, ophodnih brodova, plovila za prijevoz putnika na naftne platforme i plovila za vatrogasne intervencije na moru, tehnički vrlo zahtjevan tržišni segment sa većom dodanom vrijednošću. U šibenskoj brodograđevnoj kompaniji spremni su za moguće novogradnje domaćih policijskih i vojnih plovila za nadzor granice, a ozbiljno se pripremaju i za moguću gradnju ekološki prihvatljivijih brodova za Jadroliniju i druge domaće linijske brodare.

– Mi smo miks remonta i novogradnje. Novogradnja daje ekonomiju volumena, a remont daje profitabilnost ali je sezonskog karaktera i traje četiri do pet mjeseci godišnje. Prošlogodišnji prihodi bili su nam nešto manji nego u 2020. ali smo imali veću EBITDA dobit odnosno ukupni rezultat je bio bolji, zahvaljujući većem udjelu remonta kojega u 2020. zbog lockdowna u proljetnim mjesecima kada je srce remontne sezone gotovo da i nije bilo – iznosi pokazatelje direktor Vuletić.

Pokrenulo je Iskra brodogradilište i ozbiljan investicijski ciklus ulaganjima u modernizaciju, širenje kapaciteta i uvođenje novih tehnologija. Najveće ulaganje u posljednjih stotinjak godina šibenske brodogradnje, ono u novi plutajući dok dug 120 metara i nosivosti do 5000 tona koji bi zamijenio onaj stari dug 70 metara i nosivosti 1500 tona te omogućio servisiranje gotovo čitave Jadrolinijine flote, svih brodova HRM-a i luksuznih jahti duljine preko 100 metara, zaustavila je ruska agresija na Ukrajinu. Početkom lanjskog studenog Iskra brodogradilište potpisalo je s ukrajinskim državnim brodogradilištem Pallada iz crnomorskog grada Hersona ugovor o gradnji plutajućeg doka koji je trebao biti isporučen za 13 mjeseci. Taj je grad od tristotinjak tisuća stanovnika koji leži na delti Dnjepra i pedesetak je kilometara udaljen od anektiranog Krima, ruska vojska okupirala još početkom ožujka.

– Zbog više sile stavili smo ugovor o gradnji doka na čekanje i nadamo se da će se situacija na neki način normalizirati. Odgoda je bila logična jer je brodogradilište zatvoreno ali neće nas pokolebati i ne povlačimo se sve dok ima šanse da se posao nastavi. Ambicije da imamo novi dok za sljedeću sezonu neće se ostvariti ali još vjerujemo da bi ga mogli imati za onu iza nje – optimistično će Vuletić o sudbini najvažnije Iskrine investicije koju je zaustavio rat u Ukrajini. Dok iščekuju rasplet situacije na Crnom moru, ulažu u Iskra brodogradilištu i u plazmu za rezanje aluminija, u modernizaciju operativne obale i novi lift za podizanje brodova, u uređenje i opremanje zgrade za smještaj radnika te u spomenutu solarnu elektranu. Započinju i nove poslove u profitabilnoj niši gradnje visokosofisticiranih manjih brodova sa većom dodanom vrijednošću, među njima i onih pogonjenih ekološki prihvatljivim energentima i dokazuju da škver srednje veličine, koji trenutačno zapošljava 165 radnika i redovito angažira na desetke kooperanata, može i u Hrvatskoj uspješno poslovati i to bez državnih poticaja.

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI