Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu, pojačano vojnim i civilnim forenzičkim stručnjacima, održalo je konferenciju za novinare kako bi nakon jednomjesečne istrage o padu ruskog drona na Zagreb priopćilo javnosti do kojih je otkrića i saznanja o tom događaju došlo. A čini se da su sigurni samo u jedno: da je bespilotna letjelica bila naoružana avio-bombom koja je eksplodirala prilikom udara o tlo. Ali, tragovi eksploziva nisu pronađeni, eksploziv je naprosto ispario ?!
Sve drugo, od vrste eksploziva kojim je bila punjena bomba, preko uzroka njezina pada, pa do odgovora na ključno pitanje je li Zagreb bio meta ili slučajna lokacija pada, jednako je nepoznanica kao i ranije. Pa se čini kao da je jedini smisao ovog obraćanja javnosti bio spašavanje obraza premijera Plenkovića koji je a priori, uzimajući riječi ministra Banožića “zdravo za gotovo”, tvrdio da je letjelica bila naoružana bombom, i ne čekajući forenziku i izvješće…
Spašavanje Plenkovićevog obraza?
E, pa sad, nije uputno demantirati premijera i javno ga prokazati naivčinom koja najprije skoči, pa tek onda kaže “hop”, tako da se javna prezentacija pod okriljem ŽDO-a doista može shvatiti kao spašavanje premijerove vjerdostojnosti. Čak i da je doista baš sve čista istina što je ŽDO, osnažen vojnim i civilnim stručnjacima za vještačenje i forenziku, izgovorio pred novinarima, ostat će sumnja u relevantnost i istinitost njihovog izvješća prepunog nedorečenosti i upitnika.
Konstatirano je, dakle, da je letjelica koja je pala na zagrebačkom Jarunu 10. ožujka bila naoružana avio- bombom, ali, u njoj, kako je rečeno, nije bilo vojnog eksploziva poput TNT-a ( ? ) Obavljeno je kemijsko i balističko vještačenje te je utvrđeno da se radilo o aviobombi s upaljačem. Letjelica je sovjetske proizvodnje, a prilikom udara o tlo i eksplozije oštećeno je 96 vozila, na kojima je prouzročena ukupna šteta od oko 600 tisuća kuna.
Zbog uništenja letjelice, događaj se tretira kao zrakoplovna nesreća, a po svojim karakteristikama letjelica je bila namijenjena za dubinsko izviđanje. Kad je doletjela iznad Zagreba, osam do deset kilometara prije točke udara, počela je manevar slijetanja s padobranom, istovremeno se isključuje motor i aktivira kočeći padobran koji se nalazi u zadnjem dijelu letjelice koja izbacuje višak goriva. Na visini od dvije tisuće metara i pri brzini od 90 kilometara na sat ponovo je promijenila položaj prema dolje pri čemu se aktivirao glavni padobran.
Istovremeno je raketa ostala u ležištu i s visine od oko 1.700 m skliznula iz padobrana i okomito udarila u tlo. Tehnički pregled ukazuje na to da je tijekom pada bio aktiviran mehanizam zbog kojeg je jedna sonda izletjela, a druga je ostala u ležištu. Letjelica je, kako je navedeno, bila u dobrom stanju, a motor pri udaru o tlo nije radio.
Uz sve te detalje, Povjerenstvo je zaključilo da je do pada drona došlo zbog narušenog slijeda automatskog slijetanja u dijelu aktiviranja glavnog padobrana i to zbog nepostojanja kompletnog sustava veza između tijela letjelice i glavnog padobrana. Letjelica je stoga odbacila padobran i nastavila padati slobodnim padom sve dok nije udarila u tlo.
Nigdje tragova eksploziva !?
E, sad dolaze na red “dokazi” koji nedvojbeno potvrđuju jedino da se radilo o aviobombi. Pronađeno je, rečeno je na pressici, 47 fragmenata metalnih dijelova ili gelera, a svi su nastali prilikom eksplozije. Pronađen je i upaljač aviobombe s ćiriličnim oznakama te je utvrđeno da je bio postavljen na prednji dio bombe, i zanimljivo, nije eksplodirao ( ?! ). Nedvojbeno je utvrđeno, čulo se na konferenciji za novinare, da se radio aviobombi OFAB 100-129 naoružanoj upaljačem AVU-ET 350F koji je inicirao eksplozivno punjenje u bombi, što je dovelo do eksplozije koja je fragmentirala tijelo bombe u mnoštvo metalnih krhotina.
Pad bombe stvorio je krater od pet i pol metara promjera i oko metar i pol dubine, a oštećenja na okolnim automobilima manjeg su intenziteta i uglavnom su uzrokovana raspršivanjem kamenja i grančica. Na mjesto pada drona osjećao se intenzivan miris amonijaka. No, na fragmentima aviobombe i na dijelovima letjelice nisu pronađeni tragovi TNT-a ili drugih vojnih eksploziva, a nije bilo ni privrednih eksploziva kao ni drugih eksplozivnih tvari ( ? ! ) Što obara tezu ministra obrane Marija Banožića kako je bomba imala veliku količinu vojnog eksploziva ( govorilo se od 40 kilograma TNT-a ).
Što je, dakle, izazvalo eksploziju?
Pretpostavlja se da je korištena nekonvencionalna smjesa organskog porijekla koja je u eksploziji u cijelosti razgrađena do plinovitih produkata radi čega je nije moguće identificirati ( ?! ) Dakle, bomba je bila punjena smjesom koja je naprosto – isparila?!
No, zašto bi ma tko napunio improviziranu bombu takvom smjesom koja ne stvara klasičnu eksploziju i rasprskava se u sitne fragmente, e to je ostalo, kao i mnogošto u vezi s ovim događajem, velika nepoznanica. Ali, kako je konstatirano, čim je avio-bomba postavljena na letjelicu, njezina svrha nije bilo izviđanje. A je li Zagreb bio meta ili slučajni cilj, na to pitanje nitko od sudionika konferencije nije ni htio ni mogao odgovarati. Ali su demantirali da je bilo ma kakvog političkog pritiska na centar Ivan Vučetić u vezi sa sadržajem izvješća.
Na konferenciji su govorili Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.
Milanović: Je li ova letjelica zemaljskog porijekla, ili je priviđenje?
Svima njima i njihovim opservacijama do kojih su došli nakon jednomjesečne istrage nakon koje konstatiraju da nisu nađeni tragovi eksploziva, odgovorio je, ne bez ironije, predsjednik Republike Zoran Milanović:
-Kažu da nije privredni ni vojni eksploziv, je li to zemaljskog porijekla? Je li to s neba palo? Iz neke druge dimenzije? Ništa nije eksplodiralo. Prema onome što sam kasnije čuo ja sam imao dojam da se tu radi o gaslightingu. Ako nije privredni ni vojni eksploziv, ako je zemaljski, je li s nekog filmskog seta? Da pitamo Clinta Eastwooda? Trebalo je formirati državnu komisiju, ovo su izvanredni događaji, to se nije dogodilo nikad i vjerojatno neće- rekao je Milanović, poručujući da je stvar bila unaprijed osuđena na propast dočim se to povjerilo DORH-u.
-Mene je zanimalo je li u tom letećem objektu bilo TNT-a. Je li se radilo o eksplozivu, o recimo 50 kilograma, koji bi, recimo, sušačku gimnaziju pretvorio u pepeo ili je samo oštetio? Pedeset kila TNT-a bi razvalilo i Mamuticu. To je deset tenkovskih granata i više u jednom. Na kraju eksploziva nema ni privrednog ni vojnog. Pa kojeg ima? Zadnjih deset dana je bilo peglanje neozbiljnih izjava ministra i premijera- zaključio je, uz opasku da ni vojni stručnjaci nisu razumjeli što se to na konferenciji za novinare govorilo, jer se “govorilo na način da premijer ne ispadne budala.”
Je li ova letjelica zemaljskog porijekla ili je priviđenje, dvoji MIlanović. “Ovo nije tipično kazneno djelo, za ovo nitko nije potpuno kompetentan, ova istraga neće voditi do podizanja optužnice, kaznenog progona i presuda, tome DORH služi”, rezimirao je šef države slučaj zagrebačkog drona.
