Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja, Argonauta iz Murtera, pokreće iznimno vrijednu inicijativu koja ima svoj ekološki, turistički, ali i ljudsko-pravaški aspekt. Uoči Svjetskog dana voda, 22. ožujka, Argonauta se obratila dopisom općinama Tisno i Murter-Kornati te Gradu Vodice s prijedlogom da se uključe u inicijativu “Voda bez ambalaže”. Inicijativa, kako objašnjavaju, podrazumijeva otvaranje javnih česmi u ovim lokalnim sredinama, čime se može uvelike pridonijeti smanjivanju plastične ambalaže kao jednog od najradikalnijih zagađivača svjetskih vodenih masa i destimulirati upotreba jednokratne plastike te utjecati na razvoj svijesti o vodi kao javnom dobru i ljudskom pravu. Na ovu ideju murterske udruge valja snažno zapljeskati…
Ilustracija
Vodice
U dopisu kojim se obraćaju Vodičanima podsjećaju kako i sama himna Grada Vodice kaže da je voda gradu darovala ime, jer Vodice su, navodi se, imale preko 500 bunara od kojih je danas bar polovica njih zatrpana. A bunari su nekoć bili ne samo mjesto gdje se dolazilo po vodu, gdje se prala roba, bilo je to i mjesto društvenog života, okupljanja, druženja, prvih zaljubljivanja. Javno dostupna, besplatna pitka voda dio je vodičke tradicije, napominju iz Argonaute, i tu činjenicu treba reafirmirati postavljanjem jedne ili više javnih česmi, ovisno o potrebama grada, jer su česme odraz komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda, one su dio urbane tradicije mediteranskih gradova, poručuju.
A što je najvažnije, otvaranjem javne česme smanjit će se upotreba plastične ambalaže što će se izravno odraziti i na količinu štetnog plastičnog otpada kojim su opasno kontaminirani priobalni gradovi i njihove plaže.
– Europska komisija je 2018. godine izdala preporuku da se postavljaju, pa se uvođenjem javnih česmi Vodice približavaju europskom civilizacijskom standardu- ističu inicijatori ove zanimljive akcije, koji ne propuštaju podsjetiti da je voda javno dobro i ljudsko pravo.
U svojim preporukama lokalnim samoupravama kojima su se zasad obratili, posebno ističu kako treba voditi računa da nove česme budu dostupne svima jednako: djeci, odraslima, starijima i osobama s invaliditetom, a treba osigurati mogućnost konzumiranja vode i za životinje.
Vodeći računa o mentalitetu, “običajima ritualnog destruktivnog zabavljanja na javnim površinama”, preporučuju i da nove česme budu otporne na vandalizam, smrzavanje i ljetne vrućine te da se mogu lako i uspješno implementirati u javni prostor.
Vodice su turističko odredište pa informacija o mjestu gdje je postavljena javna česma treba biti usmjerena i na sve one koji ne razumiju hrvatski jezik (rješenje je u npr. grafičkom prikazu), a svakako treba postaviti i oznake za slijepe i slabovidne.
-Oblikovanje česme može biti s referencom (na primjer da je česma u obliku Okita, spomenika u centru, bunara ili nekog drugog oblika specifičnog za Vodice), a može biti i nekome posvećena – napominju, sugerirajući da česme sadrže i ime i /ili grb grada Vodica i stih himne „Voda je gradu darovala ime“.
Kvalitetna nova javna česma mogla bi postati i identitetsko obilježje Vodica i sama po sebi (turistička) atrakcija. Vodice su grad na pitkoj vodi i na tome bi se mogla graditi kampanja brendiranja zdravog grada i to, između ostaloga, i kroz nove javne česme kao prepoznatljivi svakodnevni element u javnom prostoru grada Vodica– kažu u obrazloženju inicijetive upućene Vodičanima, iz murterske Argonaute.
Murter-Kornati
Istodobno s dopisom na adresu Grada Vodica, udruga se obratila i Općinama Murter-Kornati i Tisno.
– Svaki dodatni sadržaj može biti plus kroz, primjerice, neke od specifičnih lokalnih referenci. Primjerice, da česma bude i info punkt s nekom od tema iz povijesti mjesta, vezano uz vodu na lokaciji gdje se česma nalazi (npr. česma na trgu Velika / Dobra voda – priča o povijesti tog trga, po čemu je dobio ime, priča o spomeniku palim borcima II. svjetskog rata i sl.)- predlažu Murterinima kao i referentno oblikovanje česme.
– U nekom obliku koji je specifičan za Murter ili Dalmaciju – npr. veslo, a može biti i nekome posvećena – npr. ženama koje su konopcima iz bunara vukle vodu te su na taj način nastali utori u kamenu (u bunaru) koji se mogu vidjeti golim okom. – predlažemo da česme sadrže ime i /ili grb Općine Murter – Kornati ili da je se, simbolično, poveže s trgom Velika voda – sasvim konkretno elaboriraju svoju zamisao članovi udruge Argonauta.
Tisno
I Tišnjanima se obraćaju ciljano, pa navode:
-Jedno od najvažnijih pitanja za selo tijekom povijesti bila je dostupnost pitke vode, za ljude i za domaće životinje. Na nepropusnim i ilovastim tlima, koja su bila rijetka, postojale su lokve, na kojima se napajala stoka. (…) Mnoga stara primorska naselja imala su svoje javne cisterne s naplovom koje su mogli koristiti svi stanovnici sela. To su bila mjesta susreta, razgovora, smjeha i pjesme. U Tisnu još postoji izvor bočate vode do kojega su prilazi popločeni kamenim pločama. Voda se mogla koristiti i crpljenjem kroz javne otvore u nekim zgradama- kako o opskrbi vode na otoku Murteru pišu Ćuzela i Šprljan u knjizi „Otok Murter – pogled na baštinu“.
-Šetnjom kroz Tisno, i danas možemo uočiti različite primjere sustava opskrbe vodom kroz povijest. Pogledamo li prema Gomilici sa otočne strane, uočit ćemo veliku betonsku čistinu koja je zapravo služila kao prostor za sakupljanje kišnice – cisterna, a podno nje se nalazi bunar koji je bio korišten od lokalnog stanovništva za opskrbu vode za piće, napoj životinja i uzgoj kultura. U atriju palače Katunarić možemo uočiti česmu sa početka 19. stoljeća, a koja je služila za točenje kišnice iz cisterne. Šetnjom od centra mjesta prema crkvi Sv. Roka, uočit ćemo izvor bočate vode Roza, a penjemo li se prema svetištu Gospe od Karavaja stepenicama koje kreću iz Karavajske ulice, uočavamo još jednu cisternu i bunar korišten u prošlim vremenima. Mnoge palače imale su svoje sustave za sakupljanje kišnice i česme za privatno korištenje, a čak se i unutar nekih kuća nalazili bunari koji su služili za nabavu vode. Većina nabrojenih izvora pitke vode bila je javno dostupna za potrebe svih stanovnika mjesta. Danas pak, koje stoljeće kasnije, javno dostupni izvori pitke vode nisu nam dostupni. Upravo ovom inicijativom želimo to promijeniti te potaknuti da sva mjesta Općine Tisno imaju jednu javnu česmu budući da su česme odraz komunalnog, javnozdravstvenog i civilizacijskog standarda- poručuju.
Šibenik
Inicijativa Argonaute svakako je vrijedna i pažnje i ozbiljnog promišljanja, i zaslužuje biti realizirana ne samo u ovim trima ciljanim jedinicama lokalne samouprave, nego i šire. Primjerice, u Šibeniku, gdje su javne česme s besplatnom pitkom vodom bile dio tradicije ovog grada, ali su pred naletom političkih primitivaca i voluntarista s prezirom prema povijesti, “pometene”. Stare gradske česme pokušalo se zamijeniti novima, “modernim”, koje nikad nisu uspjele funkcionirati duže od protokolarnog otvaranja.
Nekad je gradska česma bila na Trgu pučkih kapetana, jedna na Maloj loži kod crkve sv. Ivana, jedna na Prigradu, pa niže na starom pazaru. Neke od njih “uspješno” su transformirane u žardinjere. Na čast i slavu naručitelja i autora…
Prva besplatna pitka voda u Šibeniku potekla je 1879. iz javne česme kod crkve sv. Ivana, i ona jedina i danas postoji.
Povijesne činjenice da je grad Šibenik dobio vodu čak 16 godina prije negoli je izgrađena hidroelektrana na Jarugi 1895. koja je bila prva u Europi, a druga u svijetu, i da je Šibenik prvi grad u svijetu koji je dobio javnu rasvjetu, ergo, da je među prvima koji je imao i vodu i struju, davno su nebrigom Šibenčana za svoj grad, izgubile na važnosti… 
