Ministarstvo zdravstva odlučilo je, vjerojatno na zahtjev premijera, pribjeći novoj metodologiji eveidentiranja smrtnosti od covida-19. Drastične brojke, koje su Hrvatsku dovele na sam zastrašujući vrh u EU po smrtnosti, očito su nagnale premijera da intervenira kako bi se našlo načina brojke smanjiti, ako već ne cijepljenjem, a ono makar metodološkim razdvajanjem statistike umrlih od covida i sa covidom. Nova metodologija, kako je priopćilo Ministarstvo, primjenjuje se zadnjih mjesec dana. Pa sad znamo tko je umro izravno od posljedica korone, a tko iz nekih drugih zdravstvenih razloga, ali je usput, bio i zaražen covidom…
Očekivano, rezultati novog pristupa u evidentiranju preminulih pokazuju da je značajno veći broj preminulih od covida, ili brojkom i slovom, u razdoblju od 10. siječnja do 8. veljače od koronavirusa je preminula 1081 osoba, a s covidom njih 386.
Iz Ministarstva zdravstva naglašavaju da je s pojavom omikrona udio osoba preminulih od covida 25 posto, odnosno, daleko veći nego što je bio slučaj tijekom 2020. i 2021. g., što podjelu smrtnih slučajeva od i sa covidom čini nužnom.
Unatoč tome, Ministarstvo smatra potrebnim i dalje u dnevnom prezentiranju podataka o broju preminulih u bolnicama u zadnja 24 sata uključiti i one koji su umrli s covidom, a ne smao od covida, kako bi se imala prava slika utjecaja pandemije na bolnički sustav. No, to više neće biti pravi pokazatelj smrtnosti od virusa, jer ubrajanje takvih smrtnih ishoda, otkako je omikron “u điru”, u ukupnu covid- smrtnost , dovodi do neopravdanog odstupanja i iskrivljene slike smrtnosti kod nas, ali i pogrešnog rangiranja Hrvatske u Europi ili svijetu, objašnjavaju iz Beroševog ministarstva. Na smrtnost utječe niz faktora, oni variraju od države do države, a u našem slučaju prije svega je to niska procijepljenost, unatoč tome što je, napominju, dokazano da je cijepljenje najbolja zaštita od hospitalizacije, teških oblika bolesti i smrtnih ishoda. Po procijepljenosti ( završenom primarnom cijepljenju građana), od Hrvatske su u EU gore samo Slovačka, Rumunjska i Bugarska, ističe se.
Jedan od faktora koji utječe na smrtnost je i starost populacije, u čemu smo mi sedmi među 35 eurospkih zemalja s udjelom od 20 posto starijih od 65 godina. Tu je i problem pretilosti koji je kod nas sve izraženiji, konzumiranje alkohola i pušenje kao faktori rizika za smrtnost od korone.
Samo kad bi sve države po jednakoj metodologiji bilježile smrtnost, posebno od covida, naglašava se u priopćenju Ministarstva, imale bi smisla rang-ljestvice mortaliteta, a ovako i sam ECDC ističe da su podaci o smrtnim ishodima po kojima se zemlje uspoređuju, zapravo tek preliminarni podaci.
-Usporediv način prikupljanja podataka o smrtnosti zasniva se na potvrdama o smrti koje imaju međunarodno propisan medicinski dio koji popunjavaju mrtvozornici prema preciznoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije-kažu u ministarstvu. No, takve su informacije dostupne samo za godine prije pandemije, za 2019., 2018., 2017.- poručuju iz Ministarstva zdravstva, silno se upinjući uvjeriti hravtske građane da po smrtnosti od covida nismo baš najgori kao što se, osobito u zadnjih mjesec dana, kontinuirano govori. To, međutim, ne žele priznati pa se brane kako ne zatvaraju oči pred realnošću, nego upravo suprotno.
-Suočavamo se s ovim trendom, ali znanstveno utemeljenim činjenicama, ne miješajući kruške i jabuke. Vjerujemo da nam je svima cilj svjedočiti što rjeđim smrtnim ishodima, a to jedino možemo postići utemeljenim razgovorom bez politiziranja i parcijalnih zaključaka koje samo idu na štetu našim građanima- kaže se u priopćenju Ministarstva zdravstva.
Pitanje je zašto su dosad “miješali kruške i jabuke”, i kako se prije nisu dosjetili znanstvenih činjenica na koje se sada pozivaju.
Ili je stvar sasvim banalna: premijer naprosto ne može podnijeti da smo baš u svemu, pa sad i u smrtnosti od korone- najgori. To je percepcija, rekao bi Plenković, a činjenice su bitno drugačije. Pa, što je zatražio to je odmah i dobio. Novu verziju i novu metodologiju po kojoj više nismo najgori. Dok su nam velike brojke smrtnosti služile kao mjera zastrašivanja ne bi li ljude dozvali na cijepljenje, nije se razdvajalo brojke umrlih od covida od onih koji su umrli s njim, ali ne kao s primarnom bolešću. Sada, pak, kad visoka smrtnost od covida diskreditira i premijera Plenkovića i njegovu Vladu kao neuspješne u borbi s virusom, e, sad bi već bilo poželjno te brojke nekako ukrotiti. Makar i novom metodologijom.
Zagreb, 27.12.2020. – Prva osoba koja se u Hrvatskoj cijepila protiv bolesti COVID-19 je štićenica Doma za starije osobe Trešnjevka. Cijepljenju su prisustvovali predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak. foto HINA/ Damir SENČAR/ ml
