Na kraju godine došao je i vladin trenutak istine. Premijer je napokon priznao da se “zastaje s otkupom Ine od MOL-a zbog novih pravnih okolnosti”. A što je zapravo blaži način da se javnosti priopći kako je Vlada odustala od jednog od svojih prvih i najvažnijih obećanja koja je dala građanima- otkupa domaće naftne kompanije Ine od njezinog “upravitelja”- MOL-a.
Pokreće se postupak protiv Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine i Ugovora o plinskom biznisu jer Vlada smatra da zbog presude Vrhovnog suda u slučaju Ina- Mol takvi ugovori više nisu održivi.
Vrhovni sud je, naime, potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je bivši premijer Ivo Sanader osuđen na šest godina zatvora zbog primanja mita od čelnika mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija, koji je kažnjen s dvije godine zatvora, ali je hrvatskom pravosuđu nedostupan.
Vlada se, kazao je Plenković, konzultirala s DORH-om, odnosno Katedrom za međunarodno privatno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu te s vladinim pravnim zastupnicima u postupcima s MOL-om, i na temelju obavljenih konzultacija odlučila zastati s otkupom Ine jer su se okolnosti promijenile.
-U ovim promijenjenim okolnostima smatramo da je oportuno zastati s procesom mogućeg otkupa dionica koje MOL drži u Ini, dok se ne razriješi ova nova pravna okolnost- izjavio je premijer.
Inače, Vlada je s MOL-om, piše N1, prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara, koji se odnosi na Inu i Ugovor o plinskom poslovanju, potpisala 30. siječnja 2009., čime je broj članova NO Ine povećan sa sedam na devet, od čega je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri, a predstavnicima radnika jedno, dok predsjednika NO imenuje Vlada.
U skladu s tim izmjenama, Uprava Ine broji šest članova, od kojih tri predstavljaju Vladu, a tri MOL, dok predsjednika Uprave predlaže MOL koji ima i odlučujući glas u Upravi. Uvedeni su i izvršni direktori čiji se sastav određuje dogovorom Uprave.
Istodobno, Vlada i MOL su potpisali i Glavni ugovor o plinskom poslovanju koji govori o prodaji skladišta plina u Okolima državi, te odvajanje u zasebnu tvrtku i potom prodaju Vladi tvrtke za obavljanje poslova trgovine plinom. Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom biznisu Vlada i MOL su potpisali u prosincu 2009., a njime je obveza Vlade da kupi plinski biznis od Ine prolongirana do 1.prosinca 2010.
Nakon premijera, javnosti je dodatno pojašnjenje o razlozima hrvatskog odustajanja od otkupa dionica Ine od MOL-a ponudio ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić. Prije svega je kazao kako će se pregovori o otkupu zaustaviti do okončanja revizije protiv arbitražnog pravorijeka koja će se pokrenuti pred švicarskim vrhovnim sudom.
Ćorićevo ministarstvo je zaduženo od Vlade da, radi utvrđivanja ništetnosti izmjene ugovora o odnosima dioničara u Ini i ugovora o plinskom poslovanju, pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom pokrene reviziju protiv arbitražnog pravorijeka koji je 23. prosinca 2016. donio Arbitražni sud osnovan prema pravilima Komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo ( UNCITRAL ), te da nastavi sa sudjelovanjem RH u arbitraži koju je MOL pokrenuo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova ( ICSID ).
Temeljem pravomoćne presude Vrhovnog suda u slučaju Ina- MOL protiv bivšeg premiejra Ive Sanadera zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zslota Hernadija, hrvatska Vlada namjerava osporavati valjanost postojećih ugovornih odnosa jer se oni temelje na nezakonitom postupanju. Stoga je odlučeno da se ide u postupak revizije arbitražne odluke, a s obzirom na presudu VS-a u Vladi smatraju da je hrvatska pravna pozicija sada znatno bolja nego je bila 2016., kaže Ćorić.
A kako je riječ o novonastalim okolnostima koje se tek analiziraju, proces komunikacije s mađarskom stranom, napominje ministar, zaustavit će se do okončanja revizije, i to je, kaže Ćorić, jedina razumna odluka u ovom trenutku.
Hrvatska strana ima vremena za podnošenje podneska švicarskom sudu do 8. veljače, a odgovor suda bi mogao stići do kraja iduće, 2022. godine.
Ukoliko do revizije dođe i sud potvrdi hrvatsku poziciju, tek tada se, kaže Ćorić, može ponovno pokrenuti arbitražni postupak u ovom slučaju.
Ovaj manevar Vlade znači da Hrvatska traži mogućnost novog arbitražnog postupka koji će ponajviše ovisiti o tome kako će švicarski sud reagirati na hrvatsku inicijativu.
U komunikaciji s mađarskom strankom, kazao je, dolazilo je do razlika u ocjenama naše i mađarske strane po pitanju vrijednosti kompanije, pa i tog udjela, i u tom procesu nismo uspjeli doći do odluke o otkupu- ističe Ćorić ne otkrivajući koliko je Hrvatska ponudila, odnosno koliko je mađarska strana tražila za otkup udjela u Ini. Ćorić tvrdi da je Hrvatska imala osiguran novac za ono što je smatrala “realnom cijenom” za mađarski udjel u Ini, otklanjajući spekulacije o tome kako je Hrvatska odustala zbog nedostatka novca za obećani pothvat. A netočno je, rekao je, i da je do zastoja u procesu otkupa došlo zbog straha od rasta javnog duga u slučaju otkupa, što bi ugrozilo ulazak Hrvatske u eurozonu.
Hrvatska je, napominje ministar, 2016. već pokrenula reviziju presude UNCITRAL-a pred švicarskim sudom, ali su tada pravne okolnosti bile drugačije, jer je prije donošenja pravorijeka Ustavni sud RH poništio presudu u slučaju INA-MOL, a sada je ona pravomoćna.
Ministar Ćorić poručio je MOL-u da Vlada RH anticipirajući presudu Vrhovnog suda iz loistopada 2021. poduzima pravne radnje koje su joj na raspolaganju, što bi i bilo koja treća strana da je na mjestu hrvatske vlade učinila. Usput, napominje i da će Ina ove godine, zbog porasta cijena nafte i naftnih derivata, ostvariti jako dobar poslovni rezultat. Na zadovoljstvo MOL-a…
ćorić… (foto TRIS/G. Šimac)
