Neovisni novinarski portal
3.12.2021.
lijepa naša iseljena / REPORTAŽE
U Kistanjama međunacionalni odnosi nisu više tema, miješani brakovi nisu više bauk, a ljudi ipak odlaze iako se napokon u općini i gradi…

U Kistanjama međunacionalni odnosi nisu više tema, miješani brakovi nisu više bauk, a ljudi ipak odlaze iako se napokon u općini i gradi…

 U Kistanjama, 26 godina nakon rata, gdje životni prostor i sudbinu dijeli domicilno stanovništvo srpske nacionalnosti i doseljeni janjevački Hrvati, međunacionalni problemi, tenzije i incidenti više nisu tema. Ne biste vjerovali, ali kistanjska top-tema trenutno su novi razvojni projekti i objekti, odnosno kontroverze oko njihove funkcionalnosti. A to bi mogao biti problem kod objekata koji su financirani iz europskih sredstava, pa bi za općinu bilo krajnje nezgodno da se ispostavi kako se neuspješno privode svrsi. Ali, pustimo da vrijeme kaže svoje, još nisu službeno ni završeni, a već ih se problematizira…

Razvaljeno, žalobno, zapušteno središte Kistanja, Ulica dr. Franje Tuđmana -foto TRIS/G. Šimac

Dugo je ovaj deprivirani, mada nekoć bogati kraj, tonuo u zapuštenost, mučio se s povratkom u ratu izbjeglog stanovništva i stvaranjem nekog zajedničkog okvira za miran život Hrvata i Srba, redom oslonjenih na socijalnu pomoć. Napokon, četvrt stoljeća od kraja rata, finaliziraju se i pripremaju za otvaranje prve velike investicije. Hoće li tih nekoliko novih objekata iz sektora poljoprivrede, poduzetništva i turizma, vratiti život u ovo depopulirano područje koje još i danas izgleda kao Hirošima, ili će postati mrtvi kapital koji služi umirivanju savjesti vlasti, dokaz da se nešto pokušalo? Teško je to reći, ali skeptika je puno…

Kistanje se vraćaju Krki

Kad je u studenome 2018. javno prezentiran ambiciozni Program održivog razvoja općine Kistanje, vrijedan oko 60 milijuna kuna, dobrim dijelom osiguranih iz europskih fondova, mnogima se činilo da je pretenciozan, nerealan i neprilagođen postojećim, osobito ljudskim, potencijalima općine. Ali, danas je Program uglavnom realiziran, s izuzetkom Centra za posjetitelje NP Krka na kojem su, zbog nekih objektivnih, nepredviđenih okolnosti, radovi već duže vrijeme u zastoju. Ali izvođač se, kažu u općini, upravo ovih dana sprema nastaviti započeto. Nova, moderna eko-tržnica treba još samo biti popločana, Centar za ruralni razvoj i poduzetnički inkubator “Krka” Kistanje odavno je u građevinskom smislu završen, a čekala se samo oprema da bi se i otvorio. Što će ovi objekti, vrijedni milijune kuna, donijeti Kistanjama, koliko novih radnih mjesta, hoće li biti na korist ovoj zajednici i potaknuti na ostanak malobrojno stanovništvo rasuto u 14 naselja? Svi se to pitaju, jer, nije tajna da u Kistanjama mlađi ljudi teško vide perspektivu i razlog za ostanak.

Prema podacima iz popisa 2011. u općini Kistanje je živjelo oko 3500 stanovnika, mnogi naslonjeni na državnu pomoć, minimalne mirovine, pomoć rodbine iz inozemstva, povremene poslove. Domicilni Srbi i doseljeni Hrvati ( Janjevci ), žive bez većih trvenja i sukoba, relativno mirnim suživotom, a u novije vrijeme bilježe se i miješani brakovi sklopljeni između pripadnika dviju zajednica. Ništa spektakularno, ali veseli već i činjenica da to više nikome ovdje nije neobično, a ponajmanje zazorno. Ali, neki svoju egzistenciju ovdje ne nalaze, odlaze trbuhom za kruhom gdje se posao lako nađe i rad više cijeni. Pa se u Kistanjama, nažalost, govori i o novom iseljeničkom valu koji, doduše, nije nikakav kuriozitet ove općine, jer je Hrvatska u cjelini depopulirana.

Nova tržnica u Kistanjama – foto: TRIS/G. Šimac

Upravo da se to ne bi dogodilo, da bi se stanovništvo zadržalo ovdje, općina je donijela Program održivog razvoja koji je u nekoliko novih objekata trebao donijeti veći broj radnih mjesta i žiteljima Kistanja osigurati priliku za pristojan život od rada. A ne socijale…

Poduzetnički inkubator “Krka” bi trebao biti otvoren za oko mjesec dana-najavljuje načelnik općine Goran Reljić ( SDSS ). A kad je projekt započeo? – Uh, ne pitajte! Projekt je napisan 2013., predan Ministarstvu regionalnog razvoja 2015., ali je odbijen, tek 2017. je odobren… Dugo, dugo to traje, ali sad smo došli kraju i nadam se da će uskoro biti u funkciji i na raspolaganju domaćim OPG-ovima- optimistično će  načelnik. Dogovorena je suradnja kninskog Veleučilišta Marko Marulić s Poduzetničkim inkubatorom u provedbi edukacije OPG-ova, terenske nastave studenata Veleučilišta i suradnja na razvijanju recepture za proizvode od voća i povrća.

Nedavno je kistanjski Ruralni centar “Krka” posjetio i predsjednik šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija Željko Neven Bremec i voditeljica Kuharske akademije iz Splita Alma Harašić Bremec, radi uspostavljanja buduće suradnje. Bili su oduševljeni edukacijskom kuhinjom u inkubatoru, opremljenom sa sedam radnih stolova za pripremu hrane. Takav prostor omogućit će edukacije iz područja ugostiteljstva, gastronomije i kulinarstva. Stvari se ipak, pomalo mijenjaju…

Reljić se posebno veseli Ispostavi NP Krka, Posjetiteljskom centru Kistanje, projektu vrijednom 40 milijuna kuna. Potpisan je ugovor s izvođačima iz Splita i radovi se nastavljaju, zadovoljno najavljuje.

Novi iseljenički val?

Postojeća tržnica na središnjem trgu u Kistanjama ide u rekonstrukciju i više se neće koristiti jer će cijeli trg biti u funkciji Posjetiteljskog multimedijalnog centra “Krka”, a sve ono što se u Poduzetničkom inkubatoru proizvede bit će izloženo i prodavano na novoj tržnici koja je izmještena izvan centra. Za mnoge je, međutim, lokacija neprihvatljiva.

-Zašto ne? Ljudima treba sve prednosti objasniti i pustiti da se naviknu na tu promjenu, da steknu naviku- kaže Reljić. – Bitno je da se otvori mesnica, kafić, da stalno budu popunjena dva-tri štanda s voćem i povrćem i s vremenom ljudi će novu tržnicu prihvatiti- uvjeren je.

Uostalom, veli, kad turisti dođu u Posjetiteljski centar u Kistanje, kad ga razgledaju, dio programa obilaska bit će i nova tržnica gdje će moći kupiti i autohtone, domaće poljoprivredne proizvode. Otvorit će to ljudima nove prilike, i bitno nove, drugačije perspektive,  uvjeren je.

Hoće li zaustaviti i novi val iseljavanja iz Kistanja o kojem se sve glasnije govori? U zadnjih par mjeseci navodno je 20-ak ljudi otišlo, a za njima namjeravaju poći i drugi,  6-7 obitelji  je već spremno. Za slabo naseljene Kistanje i to je već znak za uzbunu.

-To je tako, ljudi jednostavno traže bolju priliku za život i na to lokalna samouprava ne može utjecati. Većina njih je radila na štandovima preko ljeta, djeca su završila srednju školu, žele bolji život, viši standard i to nitko ne može zaustaviti- smatra Reljić. Ali, ako ovaj Program održivog razvoja zaživi,  sve manje ljudi će odlaziti, a sve više će ih se, vjeruje, vraćati kući.

Da se u ovom kraju bitno promijenila atmosfera govori i sve više miješanih brakova, što načelnika Reljića posebno veseli.  – Moj cilj je da naša općina ne bude ni u čemu lošija od drugih, da mladim ljudima osigura sve bitne uvjete za život i za ostanak u Kistanjama. A posao je prvi i najvažniji – kaže.

Razvaljeno, žalobno, zapušteno središte Kistanja, Ulica dr. Franje Tuđmana -foto TRIS/G. Šimac

Naravno, nije nevažno ni kako mjesto izgleda. Pogotovo ako se okreće turizmu i svoje šanse vidi u dinamičnijem i intenzivnijem turističkom razvoju. Kistanje, međutim, i toliko godina nakon rata ne uspijevaju riješiti problem ruševina u glavnoj ulici zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.

-Očistili smo ono što je bilo vlasništvo Poljoprivredne zadruge i Grada Knina. Ali većina ovih velikih objekata uz glavnu prometnicu je privatno vlasništvo. Tko zna gdje su sve rasuti vlasnici. Obnova takvih zgrada je skupa, mnogi vlasnici nemaju za to mogućnosti i zbog toga, svih ovih godina te ruševine stoje tako i predstavljaju ružan prizor, stvaraju dojam napuštenosti i zapuštenosti mjesta. Nadam se- poručuje Reljić– da bi ova tri nova objekta, Posjetiteljski centar, Poduzetnički inkubator i nova tržnica mogli pokrenuti dinamičnije procese obnove u Kistanjama.

OPG-ovci ne žele na novu tržnicu …

Njegov optimizam, nažalost, ne dijele vlasnici OPG-ova u općini. Borislav Šimpraga redovito donosi svoje proizvode s OPG-a na kistanjsku tržnicu. Činit će to, kaže, i dalje, sve dok tržnica bude u centru mjesta, a kad je zatvore i kad proradi nova pijaca, ili će svojim mušterijama dostavljati proizvode na kućnu adresu, ili će ugasiti OPG. – Tamo sigurno neću ići- decidiran je Šimpraga. – Kome je to palo na pamet smjestiti tržnicu izvan mjesta? Gdje su to vidjeli? Je li tržnica u Šibeniku u centru? Je li u Zagrebu? Bilo gdje, vidjet ćete da je svugdje u središtu mjesta. A mi bi sad trebali voziti dva kilometra izvan grada da bi možda prodali koji kolut sira, ili koju litru mlijeka, teglu meda ili nešto zelenja. Za mene to ne postoji ni sada, a neće ni sutra- tvrdoglavo će Šimpraga.

I poznati pčelar iz ovog kraja Jovica Matijević, ne misli sa svojim medom na novu tržnicu. – Jest lijepa, moderna, sve je to u redu, ali za koga je ona građena? S kim su se dogovarali, koga su pitali za tu lokaciju? Nema organiziranog prijevoza, nema autobusa, pa kako misle da će ljudi dolaziti na pijacu. Ovako, dođu u dućan po osnovne namirnice, i usput, na trgu, u centru, kupe voće i povrće, sir, i što im već treba. A sutra bi se do tržnice morali voziti. Mogu li to svi, imaju li auto, ima li ih ‘ko odvesti? Očito o tim praktičnim stvarima niko nije razmišljao- zaključuje Jovica. Ogorčen je nerazumijevanjem političara koji vječito govore o potrebi integriranja lokalne zajednice i sinergije s Nacionalnim parkom, jer je to prva pretpostavka bržeg razvoja ovog područja. A on, požalit će se, ni danas nema šanse svoj med, koji je proizveden u prostoru NP Krka, prodati turistima koji posjećuju Park i žele kupiti autohtone proizvode. Svi govore o poticanju malog i srednjeg poduzetništva, a za poduzetnika na terenu, pogotovo u ovim nerazvijenim područjima, nitko nema sluha, veli Jovica. Dokaz tomu je, kaže, i nova tržnica o čijoj se lokaciji općinska vlast nije konzultirala s poduzetnicima.

Nova tržnica u Kistanjama – foto: TRIS/G. Šimac

Za Janjevce od 1997. nikad više posla!

Donačelnik općine iz redova janjevačkih Hrvata, Roko Antić, nove investicije pozdravlja. A priče o iseljavanju iz Kistanja smatra predimenzioniranim, baš kao i one o miješanim brakovima. Nisu to neke brojke da bi se na njima stvarali trendovi, kaže. Kistanje nisu ni manje ni više pogođene iseljavanjem od ostatka Hrvatske, tvrdi. Svatko ide za boljim životom.

– Ali ono što ja ovdje vidim kao problem zbog kojeg se mladi ljudi odlučuju otići je neadekvatno stambeno zbrinjavanje. Kada dođe do formiranja novih obitelji, koje nemaju stambenu kvadraturu primjerenu potrebama, puno se lakše, baš tim mlađim obiteljima, odlučiti na odlazak. Uspoređuju mogućnosti koje im pruža, recimo, Zagreb, gdje će morati plaćati stan, ali će lakše doći do nekog konkretnog posla nego u Kistanjama, gdje su također podstanari, ali nezadovoljni svojim životom. I to prevagne u korist iseljavanja. Iako to nikome nije lako, pogotovo nama Janjevcima koji smo se već selili- kaže Antić.

A što se tiče posla, “otkako smo se 1997. doselili u Kistanje nikad kao danas nije bilo toliko stalno zaposlenih u našoj zajednici. Četrdesetak ljudi se zaposlilo u drniškom TOF-u, neki rade u jednoj građevinskoj tvrtki u Vodicama,  zaposlili su se u trgovinama Djelo, u ribarnici u Benkovcu, u školi, zdravstvu… ali , nezadovoljnih uvijek i svugdje ima.”

Antić u prilog tome navodi i da se nakon 15-20 godina prvi put u Kistanjama nametnula potreba za održavanjem večernje mise, jer puno ljudi radi, i ne stižu na misu preko dana.

O projektima održivog razvoja općine, kako ih je zamislio načelnik Goran Reljić kao nositelj izvršne vlasti, najviše može reći sam načelnik, pomalo se ograđuje. Neki su objekti završeni i još nisu u funkciji, neki se još grade.  Antić kao pravi zamašnjak razvoja Kistanja vidi Posjetiteljski centar NP Krka.

Potpuno prazni i ograđeni ‘Ruralni centar’ – foto: TRIS/G. Šimac

– Poduzetnički inkubator? To je dobro zamišljeno, međutim, proizvodnja voća i povrća u Kistanjama baš da je put,  suradnja s OPG-ovima, iskreno, volio bi više no išta da to zaživi. Ali, bojim se da ćemo se mučiti u narednim godinama s tim sve dok ne budemo u mogućnosti da objekt damo nekom privatnom poduzetniku ili firmi koja će Inkubator preuzeti i privesti svrsi. To je moj dojam- kazat će.

Hirošima…

-I tržnica, također, vrlo moderna, uređena, natkrita, ali, tko će tu prodavati svoje proizvode? OPG-ovi, navodno, nisu baš zainteresirani… Ali, svejedno, ne vidim da bi tržnica trebala imati probleme. Problem može biti samo lokacija. Da se mene pitalo, tržnicu bih stavio tamo gdje se radi Centar za posjetitelje jer je prirodno da tržnica bude u centru mjesta, a ovako nam je Posjetiteljski centar zavučen, nitko ga ne vidi. Imamo objekte vrijedne 60 milijuna kuna koji se ne vide s ceste, pa prolaznika nema što zaintrigirati da ovdje zastane – smatra Antić.

-Bila je prilika- dodaje- da se sada neka od onih većih zgrada u glavnoj ulici, od onih u državnom vlasništvu, obnovi i da se možda u nju smjesti neki od predviđenih sadržaja iz Programa održivog razvoja općine, čime bi riješili jednim potezom dvije stvari. Ako se želimo baviti turizmom, a izgleda da želimo, jer broj turista nam je povećan od 5-6 tisuća 2015. na 65 tisuća 2019., ne možemo dopustiti da nam mjesto 2021. izgleda kao Hirošima, sa straćarama  u centru iz kojih raste drveće. Da sam gradonačelnik- ističe Antić– svakako bi se potrudio da se ono što je državna imovina obnovi i privede svrsi, a  što je nedefinirano vlasništvo da se definira i u dogovoru s vlasnicima rješava. Svakako- reći će oprezno- ne bih htio biti zloguki prorok ili nekakav sitničavi kritičar, ali mi se čini da su nam lokacije tržnice i Posjetiteljskog centra nesretno odabrane. Ja bih tržnicu u centar Kistanja, a Posjetiteljski centar Krka na lokaciju nove tržnice. Ovako ćemo ljude odvlačiti iz mjesta. A što se tiče Poduzetničkog inkubatora, i Podravka se, kao gigant, muči s tom vrstom aktivnosti, a kamoli Kistanje. Volio bih da sve to zaživi, ali bio sam  poduzetnik i znam što znači kad imaš firmu i kad ona na mjesečnoj razini mora servisirati obveze. Iskreno, bojim se da ćemo se dosta mučiti s tim…

Unatoč svemu, donačelnik Roko Antić ne vidi razloga iseljavanju Janjevaca iz Kistanja niti nekom njihovom posebnom nezadovoljstvu, jer, kako naglašava, 120 radnih mjesta smo mogli samo sanjati kad smo 1997. došli ovdje, a ona su se dogodila i danas od njih živimo. Kad je u Kistanjama bilo bolje? Ako mi netko kaže da je u Kistanjama bilo bolje 1998. ili 1999.  nego danas, taj laže, brojke su neumoljive. Sve skupa, od 2013. naovamo, otišlo je 20-ak ljudi. Da je to zaista veliki iseljenički val mi bi sad govorili o 100-200 ljudi koji su otišli. A, ponavljam, to su sve mlade obitelji koje su, pored prazne državne imovine koja u Kistanjama stoji neiskorištena, i dalje podstanari. Državi bi najmanja stavka trebala biti da u ovim nerazvijenim područjima zadrži mlade tako što bi ih adekvatno stambeno zbrinula. I to je ključno, ako mene pitate- reći će zamjenik načelnika Kistanja.

Potpuno prazni ‘Ruralni centar’ – foto: TRIS/G. Šimac

Od nekoliko  miješanih brakova ne treba praviti trend…

Po njegovoj ocjeni, nije uputno stvarati trend ni od nekoliko miješanih brakova, kao što to, kaže, neki pokušavaju.

-Da ih ima nešto značajno i ja bi rekao bravo, to je to,  ljubav je ljubav i u to ne smije nitko zadirati. Međutim, od 1997. godine do danas, koliko je meni poznato, bilo je suma sumarum 5 miješanih brakova, i ako ćemo od toga napraviti priču, dobro. Dva Hrvata su oženili dvije Srpkinje i  troje Srba je oženilo naše, janjevačke cure. I to je to. Pet brakova. Tri miješana braka su  doseljenička, tri naša Janjevca imaju žene Srpkinje s kojima su doselili u Kistanje. Dakle, govorimo o 8 miješanih brakova ukupno, pet od 1997. do 2021. Ne vidim u tome  neku tendenciju rasta –ustrajava Antić.

Ipak, činjenica je da međunacionalni odnosi više nisu tema u Kistanjama, da miješani brakovi nisu bauk, da se mlade obitelji sve češće odlučuju na odlazak, ali i da općina napokon može reći da je nešto izgradila i otvorila neke prilike za zapošljavanje. Hoće li se žitelji Kistanja u tome naći ili neće, to je drugo pitanje, ali i prosperitet nekog kraja dominantno ovisi o ljudima i njihovoj spremnosti da mijenjaju svoj kraj, umjesto da ga uzimaju zdravo za gotovo, kao nešto zadano. Ljudi su promjena. Oni koji biraju i oni koji su izabrani…

Razvaljeno, žalobno, zapušteno središte Kistanja, Ulica dr. Franje Tuđmana -foto TRIS/G. Šimac

foto TRIS/G. Šimac

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI