Neovisni novinarski portal
22.9.2021.
GRAĐANI
Zelena Istra ministru pravosuđa i uprave: Ne snižavanju standarda transparentnosti i otvorenosti javnopravnih tijela koja raspolažu javnim novcem

Zelena Istra ministru pravosuđa i uprave:
Ne snižavanju standarda transparentnosti i otvorenosti javnopravnih tijela koja raspolažu javnim novcem

Zelena Istra, jedna od najsnažnijih i najaktivnijih građanskih udruženja u Hrvatskoj sa sjedištem u Puli, dostavila je ministru pravosuđa i uprave, Ivanu Malenici pismo kojim upozorava na to da bi izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama vodile ka snižavanju standarda transparentnosti i otvorenosti javnopravnih tijela koja raspolažu javnim novcem. Pismo je, ističu,  nastalo u suradnji s pravnim stručnjakom Ivanom Šprajcem. Evo što kažu u Zelenoj Istri:

U pismu se posebno ističe slučaj Hrvatske banke za obnovu i razvitak budući da za informacije o raspolaganje javnim novcem ovog TJV postoji značajan javni interes, no njima je teško pristupiti, čak i u okvirima postojećeg Zakona. Ovo dokazuje broj upravnih i sudskih odluka – 114 rješenja Povjerenika na žalbe zainteresirane javnosti te 96 upravnih sporova koji se vode/su okončani pred Visokim upravnim sudom u proteklih šest godina – koje se, kako je to vidljivo već na prvi pogled, u velikoj mjeri odnose na HBOR-ovo raspolaganje javnim novcem.

Navedeno potvrđuje i iskustvo Zelene Istre vezano uz predmet koji je započeo zahtjevom za pristup informacijama u travnju 2019. o projektima koje je HBOR podržao u okviru svoje uloge izvozne banke i izvozno-kreditne agencije RH u periodu 2015.-2018. te zaključcima i dokumentima sa sjednica Uprave HBOR-a vezanim uz navedene projekte, a koji do danas, nakon više od dvije godine, nije okončan. Vezano samo uz ove tražene informacije Zelena Istra je podnijela ukupno dva zahtjeva za pristup informacijama HBOR-u, četiri žalbe na rješenja HBOR-a Povjereniku, HBOR je donio četiri rješenja kojima je odbio zahtjeve Zelene Istre, na Visokom upravnom sudu pokrenuta su dva upravna spora protiv rješenja Povjerenika (jedan od strane HBOR-a, drugi od strane Zelene Istre), donesena su četiri, a očekuje se i peto rješenje Povjerenika za informiranje. Uzimajući u obzir dosadašnji način djelovanja HBOR-a, mogući su i daljnji sudski postupci vezano za predmet. Novi Zakon neće spriječiti situacije poput opisane, već bi im mogao pogodovati.

Standard praćenja raspolaganja javnim sredstvima uspostavljen aktualnim čl. 16., st. 3. Zakona, kao i već spomenutom praksom Visokog upravnog i Vrhovnog suda, znači da se, kada je riječ o informacijama o javnom novcu, javni interes ne propituje, već podrazumijeva te da se na njih ne može primijeniti institut testa razmjernosti, bankovne tajne ili zloupotrebe prava na pristup informacijama. Sudovi ističu temeljno pravo građana da kao nositelji suvereniteta obavljaju kontrolu trošenja javnih sredstava i rada HBOR-a koji svoje poslove obavlja sukladno propisima o državnim potporama i kojeg u konačnici financiraju građani i pravne osobe. Kontrola korištenja sredstava iz državnog proračuna u interesu je svih građana, koji imaju pravo saznanja o potrošnji javnih sredstava, dok podaci o raspolaganju javnim sredstvima moraju biti dostupni svakome.

Izmjenama Zakona HBOR bi bio obvezan bez provođenja testa razmjernosti pružiti tek osnovne informacije o visini dodijeljenih sredstava, imenu i prezimenu i nazivu pravne osobe. Umjesto da spriječi već opisano HBOR-ovo obijesno vođenje postupaka, novi Zakon vodio bi novim dugotrajnim upravnim i sudskim postupcima o načinu i sadržaju provedenog testa razmjernosti.

Osim navedenog, u rečenoj verziji novele ZPPI-a postoji cijeli niz spornih mjesta. Njih je Šprajc detaljno obrazložio u okviru stručnog članka povodom novele ZPPI u privitku.

Zelena Istra poziva Ministarstvo pravosuđa i uprave da u najskorijem roku pokrene postupak savjetovanja sa zainteresiranom javnošću oko novele ZPPI-a te da ovaj propis donese u redovitom zakonodavnom postupku. To bi pretpostavljalo donošenje ovog propisa u dva čitanja te prethodnu široku javnu raspravu i pokušaj stvaranja konsenzusa oko potrebe zadržavanja postojeće razine otvorenosti i transparentnosti.

Tags:

VEZANE VIJESTI