Korana je jedna od najljepših hrvatskih rijeka. Na svijetu postoje milijuni fotografija njezinog izvora – međunarodni turisti svakodnevno fotografiraju izvor Korane u Plitvičkim jezerima, gdje se voda potoka Plitvice obrušava preko stijene visoke 78 m tvoreći amfiteatar Velikog slapa, najvišeg slapa u Hrvatskoj. Tu rijeka Korana započinje svoj svakodnevni put dug 134,2 km od izvora do ušća u rijeku Kupu u Karlovcu, kroz neke od zasigurno najljepših pejzaža u Hrvatskoj.
No sve ove činjenice nisu osobito važne lokalnim i državnim vlastima, i vezanim tzv. investitorima. Čini se kako je i u slučaju rijeke Korane očuvanje njezine iznimne prirodne i ostale vrijednosti manje važna od profita pojedinaca. Na to ponovno upozoravaju iz Građanske inicijative ‘Spasimo Koranu’.
– Ulagač u izgradnju dva i pol metra visokog i 195 metara dugačkog “protupoplavnog” zida sa žičanom ogradom na vrhu na lijevoj obali Korane Lana commerce je započeo s radovima u ponedjeljak 31. svibnja 2021. godine, dan nakon održavanja lokalnih izbora. Grad Karlovac je 23. ožujka izdao građevinsku dozvolu ulagaču, što su javnosti obznanjeno tek 24. travnja, u kojoj stoji da je ulagač dužan tu jedinicu lokalne samouprave izvijestiti o početku radova najkasnije osam dana prije njihovog početka. Molimo Grad Karlovac informaciju je li ulagač to učinio, te, ako jest, zašto Grad nije obavijestio javnost o tome. Ujedno tražimo od Grada Karlovca da javno objavi glavni projekt temeljem kojeg je izdana građevinska dozvola. – ističu u GI ‘Spasimo Koranu’.
Grad Karlovac je, nastavljaju, izdao građevinsku dozvolu nakon presude Upravnog suda u Rijeci, po sucu Antunu Žagaru, od 21. listopada 2020. godine kojim su poništena rješenja Grada Karlovca od 24. siječnja 2020. te Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja od 9. travnja 2020. kojima je uskraćena dozvola za izgradnju zida jer je u suprotnosti s Generalnim urbanističkim planom Karlovca i da se mora propisati urbanističko-arhitektonski natječaj.
Radovi na Korani fotografirani jučer
-Sud je utvrdio da je zemljište privatno, da namjena nije društvena ili javna i da, po članku 55. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju, nije potrebno raspisivati arhitektonsko-urbanistički natječaj. Također je presuđeno da privatnici mogu graditi zaštitne nasipe i zidove po dobivanju vodopravnih uvjeta Hrvatskih voda i da se ne radi o ogradili ili potpornom zidu. Na glavnoj raspravi nisu sudjelovali predstavnici nadležnog ministarstva niti Grada Karlovca, a žalba je onemogućena. – ističu u GI ‘Spasimo Koranu’.
Kako kažu, u studenome 2020. godine Upravni sud u Rijeci, također po sucu Antunu Žagaru, odbija tužbu Pana koja je podnesena u ime građanske inicijative radi poništenja odluke Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, koje je naslijedilo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, po kojemu je gradnja nasipa – zaštitnog zida prihvatljiv za ekološku mrežu.
Izvor Korane na Plitvičkim jezerima
-Sud je u svojoj kontradiktornoj presudi utvrdio da se radi o građevini za zaštitu od štetnog djelovanja voda, ali unatoč tome nije smatrao da takav zahvat spada u Prilog III, točka 2.2. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN br. 61/14 i 3/17, dalje: Uredba) kojom je propisano da se za kanale, nasipe i druge građevine za obranu od poplava i erozije obale provodi ocjena o potrebi procjene zahvata na okoliš. Sud se priklonio obrazloženju javnopravnih tijela da je riječ o građevini za obranu od poplava, a ne o infrastrukturnom objektu kako stoji u Uredbi. Na taj način Sud je zauzeo strogo formalističko shvaćanje oko samog zahvata, propuštajući utvrditi njegova stvarna obilježja i funkciju. Osim toga, Sud se u svojoj presudi uopće nije osvrnuo na druge žalbene navode te je zbog svega navedenog podnesena žalba Visokom upravnom sudu u Zagrebu koji još nije donio presudu, pa nema pravomoćnog rješenja o prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu Natura 2000. Grad shodno tome nije trebao izdati građevinsku dozvolu.- zaključuju građani okupljeni u inicijativi za Koranu.
Radovi na Korani fotografirani jučer
Podsjećaju i kako je GI “Spasimo Koranu” u srpnju 2019. godine urudžbirala Gradu Karlovcu i Županiji karlovačkoj klasičnu peticiju s 4.151 potpisnikom kojom se traži da vlasti učine sve da se zid ne izgradi, a ujedno je predana i online peticija s istim zahtjevima i pet tisuća potpisnika.
Arhitektica Brankica Petrović iz tvrtke ADF rekla je Hini prilikom predaje te peticije kako Generalni urbanistički plan definira obvezu urbanističko-arhitektonskog natječaja u slučaju rušenja, uklanjanja i gradnje novog hotela ili bilo čega drugoga na toj parceli, pri čemu je gradskim proračunom osigurano 300.000 kuna za sufinanciranje tog natječaja.
“Znači, bilo kakva dogradnja, uklanjanje, nova gradnja van gabarita hotela kakav je bio podrazumijeva provedbu urbanističko-arhitektonskog natječaja za odabir najboljeg rješenja, nema iznimke, neki zid ili nešto drugo”, poručila je tada Petrović.
Radovi na Korani fotografirani jučer
Napomenula je kako sadržaji koji podrazumijevaju javnu upotrebu ne trpe ograđivanje, a kao rješenje problema izlijevanja Korane smatra da se u samu zgradu hotela treba ugraditi i sustav koji bi zaštitio dijelove građevine ispod kote plavljenja, pa ne treba graditi zid.
Vladimir Petrović, također arhitekt ADF-a, istaknuo je tada da zemljište na Korani jest privatno, ali da postoje režimi zaštite voda, prirode i kulturnih dobara koje vlasnici moraju poštovati i da je reguliranje gradnje hotela “starije” od vlasničkih odnosa”.
Tvrtka Lana commerce i vlasnik Nikola Hanžel zaustavljeni su 2019. u gradnji zida nakon prosvjeda više udruga i istaknutih pojedinaca raznih struka, a Hanžel je ustrajno tvrdio da parcelu koju je kupio ima pravo ograditi i budući hotel zaštititi od poplavljivanja, ali gradnja je zaustavljena i ujedno je otvoreno pitanje projekta po kojemu će se hotel graditi., navodi Hina.
Korana (foto TRIS/G. Šimac)
Svojim tokom Korana protiče kroz slikovite, vapnenačke kanjone visoke stotinjak i više metara koji su obrasli bukovom šumom ili su ogoljeli, a u njezinom gornjem toku nalaze se brojne slikovite pećine. U Slunju na utoku Slunjčice u Koranu nastali su zanimljivi slapovi Rastoke. Nedaleko od Karlovca se u Koranu ulijeva Mrežnica, a u Tržcu u Bosni i Hercegovini se u nju ulijeva rijeka Mutnica.
Po nekima je ime Korane izvedenica iz riječi “kora” (biljka), po drugima je ime nastalo iz imena “Gorana“, tj. označava vodu koja teče iz gore.
No od toga je bitnije da Korana i njezine obale budu zaštićene od daljnjeg nagrđivanja i ugroze, a u kakvu, prema mišljenjima mnogih, zasigurno spada i betonski zid dug 195 metara i visok 2 i pol metra.
Korana u Karlovcu (foto TRIS/G. Šimac)
***Ovaj tekst dio je projekta Ekoslov, koji se potiče sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
