Neovisni novinarski portal
6.12.2021.
KULTURA / šibenik
Šibenik u čast i na spomen velikanima Ivi Brešanu i Arsenu Dediću: Svjetski, a naše!

Šibenik u čast i na spomen velikanima Ivi Brešanu i Arsenu Dediću:
Svjetski, a naše!

Dva iznimna toponima od značaja i za nacionalnu kulturu, dobio je Šibenik u danima, začudo, ne uoči, nego nakon lokalnih izbora. Nakon četiri godine obećanja, kad se činilo da se to nikad neće dogoditi, otvorena je 27. svibnja spomen-soba velikana hrvatske književnosti Ive Brešana, na njegov 85. rođendan,  u foajeu šibenskog Kazalištu, iz kojega je otišao u mirovinu, a 2. lipnja i službeno je otvorena Kuća umjetnosti Arsen, posvećena liku i djelu neponovljivog pjesnika i glazbenika, kantautora Arsena Dedića.  Gradonačelnik Šibenika, koji je upravo na izborima osvojio treći  mandat, može biti zadovoljan i mirno čekati kraj mandata koji je tek počeo.  Ispunio je obećanja zbog kojih su ga Šibenčani najviše prozivali…

U modernoj multimedijalnoj dvorani Kuće umjetnosti Arsen prvi će, kako i priliči,  koncert održati  ( večeras, 3. lipnja ) njemu najbliži i najdraži, Matija i Gabi. Bili su i na svečanom otvaranju “Arsenove kuće”, na kojem je Matija izveo neprolazne skladbe Moderato cantabile i Vraćam se.

Uz mali broj uzvanika, ograničen zbog epidemioloških mjera, i izniman interes novinara, Kuća umjetnosti Arsen otvorila je vrata nakon osam godina radova na preuređenju, rekonstrukciji i opremanju u koje je uloženo 16 milijuna kuna.

Svečanosti je bila prisutna i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek koja se prigodno sjetila neponovljivog Arsenovog djela koje nam je ostavio u naslijeđe, a na kojem ćemo mu se, kako je rekla, još dugo oduživati. Ova “kuća umjetnosti” tek je prvi korak, i “vjerujem da će u ovom prostoru mnogi umjetnici nadahnuti naslijeđem stvarati jedinstvene trenutke”, izjavila je ministrica kulture i medija.

Arsenova Gabi nije krila uzbuđenje, “toliko da bi se mogla rasplakati od sreće”, kazala je, fascinirana prostorom posvećenom Arsenu. – E moj Arsene, da samo možeš vidjeti što si dobio- emotivno je rekla, suočena s prostorom u kojem će se, u spomen na Arsena slaviti umjetnost.

A dvorana doista jest posebna. Ima specijalan modularni pod koji omogućava brzu transformaciju prema potrebi, za različite vrste događanja, kako reče ravnateljica Tvrđave kulture Šibenik, Gorana Barišić Bačelić, ustanove koja će upravljati Kućom umjetnosti Arsen. U predvorju dvorane postavljena je instalacija s Arsenovim portretima, fotografijama i crtežima čiji su autori  Munir Vejzović, Oto Reisinger i Željko Koprolčec, a tu je i Arsenova bista, rad Borisa Leinera.

Možda je najbolje šibensku  i Arsenovu Kuću umjetnosti komentirao Matija Dedić riječima: Fascinantno! Što bi se reklo, svjetski, a naše!

Ovom događaju prethodio je još jedan veliki kulturni događaj u Šibeniku, posvećen jendom od njegovih najvećih sugrađana- otvaranje spomen-sobe Ive Brešana, u foajeu Kazališta, na književnikov 85. rođendan. Dugo se čekalo, dugo se Šibenčanima obećavalo da će se Grad primjereno odužiti ovom velikanu hrvatske književne riječi, čak četiri godine od njegove smrti u siječnju 2017., i napokon se isplatilo. Stalno su se nalazili novi razlozi i nove zapreke da se ovaj projekt prolongira, a onda su još svoje učinili korona i nedostatak novca, ali, naposljetku se i to dogodilo, dobrim dijelom zahvaljujući angažmanu i upornosti ravnatelja HNK Šibenik Jakova Bilića.

Za likovni postav i uređenje spomen-sobe zaslužan je autorski tim: Marko Paić, Ivana Lozić i Iva Cukrov iz arhitektonskog studija 25,4 mm i dizajner  Ante Filipović Grčić, a novinarka i književnica Grozdana Cvitan za Brešanovu bibliografiju.

Bilić je u duhu poznatog šibenskog cinizma, na otvaranju Brešanove sobe izrazio ponos “što nam nije trebalo nekoliko stoljeća da otkrijemo još jednog Fausta Vrančića“. Ocijenio je da je spomen-soba “odraz Brešanovog doba i našeg Šibenika“, ona nije spomenik ni Brešanu ni nama koji smo na njoj radili, nego prostor za one koji će ovdje doći i uživati u svakom Brešanovom slovu…

Zadovoljan je i Brešanov sin, poznati hrvatski redatelj Vinko Brešan, ali koji nažalost nije mogao i osobno sudjelovati u činu svečanog otvaranja ( zbog nedavne operacije kuka koja mu nije dozvoljavala putovanje ), no, uključio se putem Skypea i ispričao kako 27. svibnja nikad nije bio za oca sretan datum, iako je toga dana rođen. Jer, tog je dana umro i njegov otac, a na isti je dan, 27. svibnja,  sahranio i majku.  Zahvalio je svima koji su sudjelovali na uređenju sobe u posvetu njegovom ocu, primjećujući kako je i samo otvorenje priređeno baš u Brešanovom stilu. Još samo da je dovršen i otvoren šank, pa da za njim može popiti čašicu rakije s Bilićem i straim Brešanovim prijateljem Perom Miočem, rekao je Vinko.

I tako je, 27. svibnja, ipak donio i nešto dobro- Brešanovu spomen-sobu za koju je Vinko prije četiri godine donirao  Gradu očevu radnu sobu s velikom bibliotekom, rukopisima, radnim stolom, pisaćom mašinom…

Poštujući Brešanove navike pisanja noću, a odmaranja danju, prostor spomen-sobe je u crnim tonovima, s prigušenom rasvjetom, pomalo mističan, a ipak topao. Uz Brešanove knjige na policama, prostorom dominira veliki portret pisca čije je lice dijelom prekriveno ladicama s karticama i podacima o njegovim dramama, romanima, pripovijetkama, scenarijima. Izvlačenjem ladica lice dobiva jednu dozu karikaturalnosti čime se htjela naglasiti Brešanova sklonost humoru i ironiji.

Ovdje će se moći, zahvaljujući modernoj tehnologiji, čitati, slušati i gledati Brešanovi intervjui, predstave  i filmovi za koje je pisao scenarije, provoditi vrijeme uz Brešana koliko je komu po volji. A ako čitajući osjetite žeđ, moži ćete je utažiti za Brešan-barom, kako je nazvan mali bar u ovom memorijalnom prostoru u kojem neće faliti ni čuvene, Brešanu nekoć omiljene, šljivovice.

Na izlazu iz spomen-sobe pozdravlja vas i ispraća velika fotografija Ive Brešana, simboličnog naziva “Odlazak”, postavljena baš na mjestu na kojem je i nastala, gdje ju je svojedobno šibenski fotograf Valentino Dražić Celić snimio.

Na svečanost otvaranja Memorijalne sobe Ive Brešana, četiri godine nakon smrti velikog pisca, došao je, kao izaslanik predsjednika Republike,  Zdravko Zima koji je priznao da mu je govoriti o Brešanu u Šibeniku, ” kao da bacam sol u more”. Prisjetio se praizvedbe Hamleta u Mrduši Donjoj, predstave “koja je imala efekt bombe, koju smo doživjeli kao katarzu,,,”

-Neki su govorili da će s propašću komunizma propasti i Ivo Brešan, ali na sreću nije, a zahvaljujući Brešanu i Šibenik  je, uz Zagreb, bio književni centar- rekao je Zima.

Nitko od Plenkovićevih ministara nije došao na otvaranje, pa ni ministrica kulture. Umjesto nje, stigao je Šibenčanin, državni tajnik u Ministarstvu, Ivica Poljičak

Ubuduće, s Brešanom će se, kad god požele, moći družiti njegovi sugrađani, njegovi štovatelji u Hrvatskoj i izvan nje, svi oni kojima njegova osebujna riječ i neponovljiva snaga ironije- nedostaje.

Šibenik svojim velikanima, ipak, nije ostao dužan. Pokazao se dovoljno velik da ih u svoj njihovoj veličini prigrli i trajno poštuje. To, svakako, nije malo.

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI