Iz Nacionalnog parka Krka javljaju kako, citiramo, kreće realizacija uređenja dijela obale i pristaništa za turističke brodove u Skradinu, te kako poboljšani uvjeti korištenja obale donose novu šetnicu i znatno smanjenje gužvi na gradskoj rivi. No čini se kako se dio stanovnika Skradina ne slaže s njihovom namjerom i stajalištem, jer smatraju kako će se tim radovima značajno narušiti vizure i ljepote Skradina, te će se devastirati dio tradicije i tamnošnja javna plaža zvana Pionir. Zbog toga su oformili Inicijativu građana Grada Skradina na temu izgradnje pontonskog pristaništa brodova NP Krka u naselju Skradin koja je počela prikupljati potpise Skradinjana koji se ne slažu s tim radovima.
-Radovi uređenja pristaništa na pomorskom dobru kojim upravlja Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ temeljem Ugovora o koncesiji u Skradinu počinju 15. siječnja 2021. Predviđeni rok završetka radova je pet mjeseci unutar kojih će biti postavljena četiri nova gata za prihvat do osam turističkih brodova te će biti uređeno 145 m obale čime će se osigurati dodatna stabilnost gradske rive te znatno poboljšati današnji uvjeti korištenja obale – pojašnjavaju iz NP Krke.
‘Što je najgore, nitko nas ni ne pita’
No protivnici projekta se, kako ističu, ne slažu da se mora graditi megalomansko 120-metarsko pristanište i to upravo preko cijele plaže. Kako kažu, ‘što je najgore, nitko nas ni ne pita’. No u NP Krka na to gledaju posve drukčije, te smatraju kako novim 145-metarskim pristaništem pridonose Skradinu, a ne obratno…
-Kako bi se zaštitila i očuvala prepoznatljiva i autentična vizura grada Skradina, za izgradnju novog pristaništa, u potpunosti uklopljenog u okoliš, koristit će se najsuvremenije tehnike gradnje. Projekt se u cijelosti realizira sredstvima JU „NP Krka“ u cilju dodatnog gospodarskog razvoja u skladu s tradicijskom vrijednosti ovog pitoresknog gradića na rijeci Krki s kojim nas veže dugogodišnja suradnja i brojni uspješni zajednički projekti – pojašnjavaju svoje stajalište iz NP Krka.
Inicijatori peticije protiv tih radova smatraju kako NP Krka zbog ljetnih gužvi doista ima potrebu za funkcionalnijim pristaništem, no smatraju kako ono ne bi trebalo zahvaćati i plažu…
– NP Krka treba novo pristanište. Nema spora, to je nužno. Staro pristanište je neadekvatno. Optimalna varijanta koja lokacijom, izvedbom i gabaritima zadovoljava potrebe NP Krka i pritom ne zadire u plažni prostor Pionira s dva dovoljno duga i dovoljno široka pontona dovoljna je za čak osam brodova, što je dva više od maksimalnih potreba NP Krka, i više je nego izvediva na potezu od sjevernog kraja plaže Pionir do pontona kod apoteke – smatra Frane Formenti iz Inicijative.
‘Smanjiti stvaranje gužve prilikom ukrcaja i iskrcaja’
U Inicijativi smatraju kako bi se ovim projektom oduzeo dio duše i ljepote Skradina, kako bi time bio ‘začepljen’, te kako je posrijedi devastacija utemeljena na starim zamislima i nedovoljno promišljenim projektima otprije 15 godina. No u NP Krka pak drže kako je to potrebno kako njihovi gosti ne bi dugo čekali na ukrcaj na brodove.
-Uređenje pristaništa u Skradinu jedan je od izuzetno važnih projekata za JU ‘Nacionalni park Krka’ kojim će se smanjiti stvaranje gužve prilikom ukrcaja i iskrcaja za ulazak u NP ‘Krka’ te će se posjetitelji vremenski rasporediti kako bi vrijeme do sada utrošeno na čekanje u redu mogli koristiti za kvalitetan obilazak Skradina. Uz mogućnost kupnje online ulaznica za Park posjetitelji će moći rezervirati i termin polaska broda iz Skradina te povratka sa Skradinskog buka čime će se povećati kvaliteta usluge i njihovo zadovoljstvo te tako izravno utjecati na vrijeme zadržavanja i obilaska posjetiteljske ponude u gradu Skradinu i Šibensko-kninskoj županiji – istaknula je ravnateljica Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ Nella Slavica.
Frane Formenti tvrdi kako je upravo on zagovornik rasterećenja gužvi uz adekvatno prištaniste.
-Tvrdim da sam upravo ja zagovornik rasterećenja gužvi uz adekvatno pristanište koje i u našoj varijanti ima kapacitet osam brodova, ali je puno bolja jer pritom štedi najvrjedniji obalni prostor plaže i upravo sam ja začetnik koncepta “izdavanja termina za brod u Skradinu uz verifikaciju kupljene karte”, za što sve imam i pisani trag mail korespondencije s bivšim ravnateljem NP Krka iz rujna 2016. – napominje Frane Formenti.
‘Gubitak stanovništva’
U NP Krka valjanost instalacije 145-metarskog pristaništa na značajnom dijelu obalnog pojasa nastoje potkrijepiti tako što ističu da je ‘antička luka Scardona sačuvala svoju tisućljetnu tradiciju’.
-Danas ima modernu marinu za brodove koji pristižu preko Prukljanskoga jezera i uživa svjetsku reputaciju kao sigurno utočište, a od ovog ljeta bit će bogatija za uređeno pristanište i glavni vodeni ulaz za Skradinski buk, najpoznatiji i najposjećeniji slap na rijeci Krki. Višestoljetna gradska aleja murvi dodatno će se istaknuti uz postojeće sadržaje koji stanovnicima i njihovim gostima pružaju nezaboravno iskustvo ugodnih šetnji kroz stari grad – vele u NP Krka.
Skradinjani koji se protive planiranom pristaništu na tom mjestu pak smatraju kako će ova intervencija u Skradin možda proizvesti još veći gubitak stanovništva kojega je u gradu iz godine u godinu sve manje, iako se, apsurdno je, nalazi u jednom od najljepših prirodnih ambijenata u Europi.
Umjesto da se vrlo pomno i pažljivo planiraju bilo kakve intervencije u osjetljivo tkivo Skradina i njegove obale, ovdje se ‘guta’ njegova esencija, smatraju, tj. pila se jedna od grana na kojoj sjedi i NP Krka. Upravo plaža Pionir je omiljeno mjesto susreta i kupanja Skradinjana, ali i gostiju NP Krka, nautičara iz obližnje marine, mjesto na kojem su zbog slikovitosti, labudova, mosta u daljini… fotografirane stotine tisuća fotografija, na kojem se mladenci fotografiraju za svadbene uspomene… itd, kako navode.
‘Plaše se izjasniti’
Hoće li NP Krka uzeti u obzir mišljenje dijela lokalne zajednice?
Možda i hoće, s obzirom da je osnovna zadaća i dužnost Nacionalnog parka Krka prvenstveno sveobuhvatna zaštita prirode i svih prirodnih vrijednosti, u širem prostoru, počev od svih prilaza i ulaza u park pa do njegova srca.
Zaštita ljepota Krke uključuje i razumno upravljanje brojem posjetitelja i odmjereno instaliranje novih sadržaja namijenjenih turistima, te čvrsto stajalište kako profit od prodanih ulaznica treba biti na zadnjem mjestu, daleko iza obaveze očuvanja okoliša i valjanog suživota s lokalnim stanovništvom.