Donosim vam i ovog tjedna još nekoliko novih preporuka knjiga koje imaju likove s invaliditetom i nadam se da će vam se svidjeti moj izbor.
JOJO MOYES – TU SAM PRED TOBOM
Will Traynor imao je sve, novac, ljubav, avanture i sve ono što bi mlad i zgodan muškarac mogao poželjeti. Izazivajući sreću i izlažući se nepotrebnim rizicima, ostaje nepokretan nakon prometne nesreće te gubi sve u djeliću sekunde. Lou Clark nema novaca, živi u strahu, igra na sigurno, a njena prošlost priječi je da krene prema naprijed. Sudbina će ih spojiti kada Lou odluči prihvatiti mjesto Willove njegovateljice, što će izmijeniti njihove živote zauvijek. Drugi roman najnagrađivanije britanske spisateljice preveden na hrvatski jezik.
CATHERINE ANDERSON – ANNIENA PJESMA
Nježna i prelijepa Annie Trimble živi u osamljenom svijetu u koji nitko ne ulazi niti ga razumije. Trpi nepravde roditelja i okrutnosti okoline koji pogrešno razumiju njezinu gluhonijemost. Da stvar bude gora, siluje je razuzdani bogati mladić Douglas Montgomery. Rastrgan osjećajem krivnje, njegov brat Alex odlučuje oženiti Annie i othraniti dijete kao da je njegovo. Ta posebna djevojka brzo pronalazi put do njegova srca i Alex se zaljubljuje preko ušiju. Strastvena ljubav koju počinju osjećati jedno za drugo, iscijelit će oboje… Ujedno spiritualna i tjelesna, nježna i strastvena ljubavna priča koja će vam se urezati u srce.
VICTOR HUGO – ZVONAR CRKVE NOTRE-DAME
Hugoov povijesni roman Zvonar crkve Notre-Dame o srednjovjekovnom Parizu s kraja 15. stoljeća, pisan je u duhu romantizma. Radnja se odvija oko Ciganke Esmeralde i njezinih udvarača – grbavca Quasimoda, mračnog alkemičara Frolla i lijepoga kapetana Phoebusa. Pojedinačne sudbine glavnih likova simboli su iskonske borbe dobra i zla, a glavni je lik, zapravo, čuvena katedrala. Zvonar crkve Notre-Dame spada među najznačajnije povijesne romane ne samo kao povijesni dokument već i kao umjetničko djelo protkano plemenitim i općeljudskim idejama.
PATRICIA STACEY – DJEČAK KOJI JE VOLIO PROZORE
Ako poznajete dijete s poremećajem senzoričke integracije ili autizmom, ne smijete propustiti čitanje knjige Dječak koji je volio prozore. Godine 1997. spisateljica Patricia Stacey i njezin muž Cliff saznaju da njihov šestomjesečni sin Walker možda nikada neće govoriti, ili čak slušati ili gledati. Ne želeći prihvatiti tu mračnu prognozu, upustili su se u petogodišnju odiseju koja ih je preko alternativnih terapija i najnovijih istraživanja mozga vodila prema novom shvaćanju problema senzoričke integracije i autizma. Naposljetku ih je potraga dovela do predvodnika razvojne psihologije, Stanleyja Greenspana, koji im je pomogao da spase sina i dovedu ga u puni doticaj sa svijetom. Knjiga sadrži jedinstvene transkripte individualnih susreta s dr. Greenspanom (autorom knjige “Dijete s posebnim potrebama: poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja”) i svakodnevnog višegodišnjeg rada dječakovih roditelja i terapeuta. Istovremeno dirljiva i ispunjena nadom, zadivljujuća knjiga Patricie Stacey prati iskustva nevjerojatne obitelji koja se hrabro borila da svome sinu pruži bogat i emocionalno ispunjen život. Knjiga donosi izuzetno vrijedne uvide i metode koje pomažu autističnoj djeci i djeci s teškoćama u senzoričkoj integraciji da se razviju i zakorače u svijet. “Nesentimentalna priča o obiteljskoj borbi za održanjem … (i) o majci koja se odbija pomiriti sa sudbinom – i time spašava život svome sinu.” O Magazine
JAN – PHILIPP SENDKER – OTKUCAJI SRCA
Mlada njujorška odvjetnica Julia Win stiže u slikovito selo Kalaw skriveno u planinama Burme zbog potrage za ocem koji je nestao prije četiri godine. Jedini trag koji ima jest četrdeset godina staro očevo ljubavno pismo. Čudesnu priču o ljubavi, strasti i o njezinom ocu, pripovijeda joj neobičan starac, starosjedilac…
Postoji li kakva veza između Julie i starca pripovjedača?
JEAN-DOMINIQE BAUBY – SKAFANDER I LEPTIR
Intimni zapisi puni poetske snage čovjeka koji je, preživjevši moždani udar i duboku komu, ostao potpuno paraliziran, zatvoren u vlastitu unutrašnjost, netaknuta duha, s treptajem kapka kao jedinom komunikacijskom mogućnošću. I dok je fizičko tijelo ostalo ograničeno skafanderom za održavanje vitalnih funkcija, Baubyjev je duh postao nesputan poput leptira, oslobođenih misli i sjećanja, ponudivši nam ove stranice svoje prošlosti i sadašnjosti. One su ponekad obojene ironijom, skepsom, tugom i razočaranjem, ali uvijek iskrene i potresne.
DAVINA – MOJA KIŠNA DJEVOJČICA
Davina je pseudonim žene u ranim 40-ima, podrijetlom iz Bosne i Hercegovine, koju je ljubav odvela u Njemačku u kojoj i danas živi. Relativno mlada saznala je da neće moći postati biološka majka te je zajedno sa suprugom odlučila posvojiti 18-mjesečnu djevojčicu iz BiH.
“Moja kišna djevojčica” svojevrsni je dnevnik Princezina odrastanja čije je dijelove Davina počela objavljivati na forumu Roda u želji da potakne ljude da posvajaju djecu s posebnim potrebama i objasni im da mogu biti, kao i oni – sretna obitelj. Postovi o Princezinoj svakodnevici – njezinim radostima, gubicima, malim i velikim pobjedama, strahovima i snovima ili, vrlo jednostavno, odrastanju – ubrzo su postali iznimno čitani. Nakon što je priča objavljena u Jutarnjem listu, rezultat je bio nova lavina oduševljenih reakcija. Upravo zbog tih reakcija Davina je pristala otići korak dalje.
U suradnji s novinarkom Kristinom Turčin dopunila je i proširila svoju originalnu priču, dodala nove dijelove života svoje obitelji, podijelila svoje radosti i svoje strahove te odlučila objaviti je kao knjigu kako bi doprla ne samo do čitatelja i potencijalnih posvojitelja već i do zakonodavaca i stručnjaka. Riječima same autorice, ako zbog ove priče ijedno dijete s posebnim potrebama bude posvojeno ili se ijedan par ohrabri u odluci da postanu roditelji posvojenjem ili ako barem dio čitatelja promijeni odnos prema njima – njezin će cilj biti ispunjen.
Zašto sam napisala priču svoje obitelji?
Što je to sreća, a što je ljubav? Može li netko tko ima dijete koje odskače od „norme“ biti sretan, može li netko voljeti dijete koje nije rodio, što bi neupućeni rekli – tuđe dijete?
Čime se mjere ljubav i sreća?
Na sva sam ova pitanja željela odgovoriti pišući o našoj čudnovatoj Princezi. Mnogo prije nego što sam počela pisati, čitala sam posvojiteljske forume i uvidjela da su mnogi uskraćeni za roditeljstvo posvojenog djeteta jer traže zdravu, malu bebu. Kad se osvrnem na svoj život sa svojom „nezdravom“ i „ne-tako-malom“ bebom, smiješak mi ozari cijelo lice. Iz tog sam razloga počela pisati i dijeliti svoje iskustvo ne bih li barem malo druge senzibilizirala za posvojenje malo veće djece i djece s posebnim potrebama (kao i djece romske nacionalnosti). Jer željeti i, na kraju, biti majka najljepši je osjećaj koji jedna žena može doživjeti.
S našom Princezom nije nimalo lako – ni njoj ni nama. Dane provedene na bolničkom dječjem odjelu odavno sam prestala brojiti, kao i terapije svih vrsta i razgovore u svim mogućim institucijama, ali unatoč svemu, mi smo jedna sretna obitelj, a naš život nije uskraćen za puninu njegove kvalitete. I dandanas borim se da svi oko nas ostave sažaljenje za druge, nama nije potrebna ni trunka toga. Naprotiv, da se opet rodim, opet bih izabrala isti ovaj život, i to upravo zbog svoje Princeze.
Naša Princeza, naša kći koju smo posvojili, ima Aspergerov sindrom, poremećaj iz autističnog spektra. Društvo na nas, takve roditelje, gleda kao na neke heroje – imamo dijete koje nije naše biološko i još s posebnim potrebama – pa to je za dvostruko žaljenje. Treba puno snage za borbu protiv takva stava. Ali ja znam odgovore na sva gore postavljena pitanja. Ljubav je kad pogledate u nečije oči, a u njima vidite sunčane zrake, plavetnilo neba i… čitav svijet. Naš čitav svijet jest u pogledu dva oka boje jantara. A sreća, to je ono kad te ta dva oka boje jantara pogledaju i kažu: „Volim te do neba i natrag“, a ja kažem: „I ja tebe isto, do neba i natrag, i opet do neba, i opet natrag… i sve tako dok živim.“ Sreća je isto kad u gluho doba noći ušetaju dvije hladne nožice u tvoj krevet, a ti se praviš da si se do sita naspavao i da si baš žarko zaželio u to gluho doba noći promatrati zvjezdano nebo. Ukratko, nama je naša Princeza sva ljubav i sreća ovog svijeta!
- J. SANSOM – RASKOL (SERIJAL O MATTHEWU SHARDLAKE)
Izuzetna atmosfera ovog romana vratit će vas u Englesku u doba vladavine Henrika VIII. i turbulentne podjele između stare Katoličke i nove, Anglikanske crkve. Brutalno ubojstvo kraljeva povjerenika u benediktinskom samostanu u Scarnseaju, ukazat će na čitav niz sumnjivih događanja, od bludnih radnji do pronevjere i izdaje, koje će glavni lik, grbavi odvjetnik Matthew Shardlake, morati razriješiti kako bi sačuvao goli život i zdravu pamet…
