Hoće li se država većini svijeta poznata kao Makedonija uskoro zvati Sjeverna Makedonija? Hoće li se priključiti EU-i i NATO-u ili će i dalje biti jedna od najnestabilnijih država u regiji prema čijem teritoriju susjedne zemlje imaju skrivene i manje skrivene pretenzije? To ovisi o rezultatima referenduma koji će se prema odluci makedonskog Parlamenta (Sobranja) u toj slikovitog južnopeuropskoj državi bogate i bremenite povijesti održati 30. rujna ove godine. Tu nedjelju će državljani Makedonije izaći na referendum i odgovarati s ‘da’ ili ‘ne’ na sljedeće pitanje:
“Jeste li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvaćanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?”.
Kako je poznato, za Makedonce mučna i mukotrpna politička sapunica u kojoj Grčka Makedoniji nije davala za pravo da se službeno zove ‘Makedonija’ traje već desetljećima. Nakon dugotrajnih pregovora i niza prijedloga za naziv države, konačno je između grčke i makedonske vlade usaglašeno kako bi se Makedonija mogla ubuduće zvati – Sjeverna Makedonija. No, o tome će konačnu riječ dati državljani aktualne Makedonije, odnosno eventualne buduće Sjeverne Makedonije, ako bude više onih koji će reći DA na spomenuto referendumsko pitanje.
Ankete pokazuju kako su mlađi i obrazovaniji Makedonci bezrezervno za prihvaćanje grčkog prijedloga i pridruživanje EU-i i NATO-u, kao i pripadnici albanskog naroda u Makedoniji. Za to se zalaže i aktualni makedonski premijer Zoran Zaev (Socijalno demokratska stranka), dok se tome protive konzervativna i nacionalistički nastrojena oporba VMRO-DPMNE sa satelitima.
Progresivni žitelji Makedonije smatraju kako je za budućnost Makedonije rezultat referenduma od sudbonsosnog značaja, jer da bi u slučaju da većina odgovori negativno na referendumsko pitanje mogla biti dodatno ugrožena opstojnost i stabilnost države.
Ilustracija – šuma novih spomenika u Skopju koje je ostavila megalomanska bivša VMRO vlast (U prvom planu spomenik Toši Proeskom s mikrofonom) (foto TRIS/G. Šimac)
Slično stajalište ima i organizacija Hrvatsko-makedonska tangenta, čije priopćenje vezano uz referendum u Makedoniji, a koje potpisuje njezin predsjednik Sašo Georgijevski, prenosimo u cijelosti:
Hrvatsko-makedonska tangenta smatra da je referendum presudan za europsku i modernu Makedoniju.
Upravni odbor međunarodne nevladine organizacije Hrvatsko-makedonska tangenta, sa sjedištem u Šibeniku, Hrvatska, u okviru svojih dosadašnjih stavova za podršku novoj proeuropskoj vladi Republike Makedonije nakon napravljenih konzultacija sa članstvom, donijela je odluku dati podršku za pozitivan odgovor u vezi Referenduma 30. rujna u Makedoniji, kao i podršku Dogovoru iz Presre (Dogovor o imenu).
Hrvatsko-makedonska tangenta duboko vjeruje da se sa uspješmim referendumom Makedoniji širom otvaraju vrata ka EU i NATO, što sasvim otvoreno sa svojom pozicijom i stavom potvrđuje i međunarodna zajednica, prije svega euro-atlanske institucije i relevantne države (od SAD, pa do Njemačke i Austreije)
Ovo je iznimno važan trenutak za Republiku Makedoniju, u kome nema mjesta za nacionalizam i političke interese, budući da je u pitanju sigurnost države, te njena budućnost i razvoj, što se odnosi i na cijelu regiju.
Hrvatsko-makedonska tangenta podsjeća da će ulaskom Makedonije u EU i NATO biti osigurana perspektivna budućnost, osobito za mlade generacije, te smo ubijeđeni da će na predstojećem referendumu 30. rujna makedonski građani donijeti ispravnu odluku sa kojom će osigurati viziju europske Makedonije i poslati poruku svijetu koji nas silno podržava u našem oprjedeljenju za integraciju sa EU i NATO.
U tom kontekstu, navladina organizacija Hrvatsko-makedonska tangenta smatra da je uspješan rezultat na predstojecem referendumu presudan u opredeljenju za europsku i modernu Makedoniju.
Arhiva – jedan od sastanaka Tangente (foto TRIS)
Podsjetimo, nevladina organizacija „Hrvatska-makedonska tangenta” čiji su članovi bračni par Saša Georgijevski i Milena Georgijevska, osnovana je radi unaprijeđenja i njegovanja odnosa između Hrvatske i Makedonije i regije u području kulture, gospodarstva, politike, umjetnosti. Do sad je u kratkom i plodnom djelovanju Tangente realizirano više od 50 projekata, uključujući medijsku suradnju, susrete makedonskih i hrvatskih novinara u obje države, konferencije književnika i pjesnika s područja južne Europe, spajanje poduzetnika u obje zemlje, kao i prikupljanje pomoći u kriznim situacijama (migrantska kriza, poplave…).
Među počasnim članovima Tangente su, primjerice, Stipe Mesić i Ivo Josipović, veleposlanici Zlatko Kramarić i Dančo Markovski, glumac Rade Šerbedžija, hrvatski general Luka Džanko i nedavno preminuli književnik Predrag Matvejević, te mnogi drugi.
Makedonska zastava
