Kakve veze ima pank sa poduzetništvom? Zar nisu pankeri oni prljavi i smrdljivi neradnici raščupanih frizura i poderane odjeće koji će vas u parku ili pothodniku obijesno žicati koju kunu za bocu jeftinog vina? Takvo što zapitat će se možda na prvu loptu predrasudama sklon poneki čitatelj ukoričenog štiva dođu li mu slučajno pod ruku ‘Pank poduzetnici’. Prije nego li sa korica dvjestotinjak stranica obimne knjižne građe iščita natuknice mogao bi neupućen netko pomisliti da u rukama drži još jedan provokativni manifest nekog novog poslovnoga gurua koji se usudio u marketinški snažnu sintagmu upregnuti anarhističku društvenu supkulturu. Ako i ne smogne interesa i koncentracije zaviriti među korice knjige ubosti će ga barem u oko ono izvana napisano da svi skupa premalo čitamo i da priča ima likove koji nisu plastični modeli.
Likovi koji griješe, uče, bore se i stalno su u problemu, članice su i članovi čakovečke ACT Grupe, organizacije koja je od pankerskih, aktivističkih i ljudsko-pravaških korijena u petnaest godina rasta i razvoja napredovala do konzorcija društvenih poduzeća koji za sada zapošljava pedesetak ljudi. Njihove zgode i nezgode, uspjehe i neuspjehe, greške i probleme na pankersko-poduzetničkom putu britko i duhovito opisao je Robert Posavec, autor koji je i sam iznikao iz te inovativne i društveno-korisne priče sa radišnog, organiziranog i uglavnom tolerantnog sjevera Hrvatske.

Priča počinje prosvjedima i akcijama za prava ljudi i životinja/Foto: ACT Grupa
– Knjiga nije priručnik niti je monografija, već je riječ o priči, o literariziranom tekstu. Ima zgoda, ima nezgoda, ima preokreta, razvoja i zapleta. Želio sam napisati knjigu koja dopušta slobodu zamišljanja i čitanja, u kojoj se možda može i uživati, nasmijati se, a opet da priča puno pripovijeda. To je neki mješanac publicistike i književnosti – sa smiješkom će autor o svom djelu koje bi primjerima i analizama akcija i projekata, ako mu to i nije bila namjera, ipak moglo postati neformalni priručnik za razvoj organizacija civilnog društva, društvenih poduzeća i zagovaračkih modela, ležerno štivo koje pokazuje smjer i načine aktivacije i djelovanja u lokalnoj zajednici.

Robert Posavec na promociji knjige u Čakovcu/Foto: Milivoj Kuhar
Priča počinje 2003. godine kada se grupa zagrebačkih studenata vraća u rodni Čakovec, osniva ACT i kreće sa aktivističkim inicijativama. Organiziraju uglavnom akcije i prosvjede za prava ljudi i životinja te koncerte pank bendova. Kao u svakoj pravoj poduzetničkoj priči, i u ovoj se međimurskoj prvi organizacijski konci povlače iz dnevnog boravka, a već malo ozbiljnije postaje useljavanjem u prostoriju od 12 kvadrata sa malim kaučem i polovnim frižiderom, koju im čakovečke gradske vlasti dodjeljuju u baraci propalog građevinskog giganta na rubu grada.
Na čelu organizacije od prvih koraka je Teo Petričević, tada mladi panker iz Murskoga Središća, danas 41-godišnji stručnjak za društveno poduzetništvo i pripadajuće inovacije, a važan u priči i na visokim upravljačkim pozicijama bio je od prvoga dana Stjepan Mikec, nekadašnji panker stasao u društveno poduzetničkog menadžera. Svoje prve svote zaradili su nesigurno i nevoljko.
Neugodno im je bilo uzeti zarađenih 200 kuna
‘Iz kluba su izašli svaki s dvjesto kuna u džepu. Bila je to prva naknada za svu silu organiziranih događaja. Pozdravili su se i bez mnogo razgovora krenuli kućama. Obojica zamišljeni jer nisu sigurni da je u redu to što su platili sami sebi. Bilo mi je jako čudno, govori Stjepan. Vratio sam se s tih 200 kuna i bilo me sram. Prvi smo put uzeli novac, znam da je to u redu da platiš vlastiti rad, ali tad mi je bilo jako neugodno. Tih 200 kuna je tjedan dana stajalo doma u Stjepanovoj sobi na stolu. Ipak, led je bio probijen te se počelo razmišljati o zaradi.’

Punk is not dead/Foto: ACT Grupa
Opisuje tako Posavec rane radove na krčenju neutabanih staza koji su se dogodili puno prije prijelomnog trenutka u kojemu su shvatili da stvari u poslu ne funkcioniraju na pankerski način i da bi priče sigurno bile uspješnije, a poduzetnički poduhvati konkurentniji kada bi počeli primjenjivati provjerene poslovne modele. Uspinjalo se i padalo, učilo na greškama i inzistiralo na DIY (Do It Yourself) kulturi ukorijenjenoj u panku. – Uradi sam kultura je presudna, samoorganizacija, uzajamna pomoć i međusobna solidarnost, to su možda ključne vrijednosti koje su uz stalnu borbu sa sustavom i mainstreamom prisutne u ACT-u i danas – priča Posavec kako su međimurski pankeri sve čime se danas ponose stvorili sami, uz deklarativnu podršku struktura.
Važni su i ljudi i dobit
Impresivnim brojkama rečeno, konzorcij ACT Grupa osnovao je i suosnovao 13 organizacija civilnog društva i društvenih poduzeća, osam regionalnih i nacionalnih zagovaračkih mreža, proveo više od 150 projekata sa više od 450 partnerskih organizacija, pomogao u razvoju nekoliko stotina udruga, zaposlio pedesetak ljudi te direktno utjecao na živote oko 74.000 korisnika.

Impresivnih prvih 15 godina/ Foto: Milivoj Kuhar
Prvi značajni projekt bila je knjižnica i čitaonica ‘Infoshop Tabula Rasa‘ u Centru za mlade Čakovec, ubrzo nakon osnovan je i Klub mladih Čakovec koji provodi redovite tjedne aktivnosti i razvija projekte poput hacklaba, slobodnog internet radija, besplatnih informatičkih radionica, prvih zagovaračkih projekata, projekata suzbijanja ovisnosti u osnovnim školama, peer-to-peer edukacijskih projekata, festivala i drugih kulturnih programa i medijskih projekata kao što je časopis Veno. Prvo društveno poduzeće osnovano je 2007. godine. Bilo je to ACT Printlab d.o.o.

ACT na stageu/Foto: Milivoj Kuhar
-Pank poduzetnik je dobar poduzetnik. On skrbi za ljude, ljudi su mu važni. Na različitim razinama upravljanja ljudi su u potpunosti uključeni u procese odlučivanja, ljude se konzultira, ne samo na onoj razini da imaju relativno OK plaću nego je doista važno njihovo mišljenje, važni su njihovi prijedlozi. Tu je i briga za okoliš, ekološke politike koje se primjenjuju na svakodnevnoj razini od papira koji se koristi do toga da se ne koriste plastične boce i da se vodu toči iz pipe u staklene. Da bi briga za ljude bila moguća naravno da mora postojati dobit. Biti pank poduzetnik ne znači biti na nuli, nego znači stvarati dobit jer dobit je važna, bez dobiti nema poduzetništva, nema ni kvalitetne skrbi za ljude. Ljudi su apsolutno važni ali kada govorimo o poduzeću oni mogu biti važni i kvalitetno zadovoljeni onoga trenutka kada posluješ pozitivno jer inače ste svi u problemima – približava Robert osnovna poslovna načela ACT Grupe koja je do danas izrasla u konzorcij organizacija i pojedinaca/ki koji/e promiču, razvijaju i unapređuju društveno odgovorno ponašanje i poslovanje, društvenu i solidarnu ekonomiju, društveno poduzetništvo i civilno društvo.
Najbolje se učilo na vlastitim greškama
Njihova vizija je samoodrživa lokalna zajednica, a ključne riječi zajedništvo, uradi sam, pomoć zajednici, društveni kapital, jednakost, tim ljudi, otvorenost, suradnja, savjetovanje, donacije, pouzdan partner, filantropija, vizionarstvo, inovativnost, volonterstvo i partnerstvo. Iza njih je cijeli niz programa, projekata , događaja i publikacija, postavljenih ciljeva i ostvarenih rezultata.
Spomenuti ACT Printlab neprofitno je društveno poduzeće, grafički i web dizajn studio koji uz ostalo razvija EKOTEKU, brend potpuno iskoristivih proizvoda od odbačenih i starih materijala, pa usađuje tako odgovornost prema okolišu kao jedan od vodećih principa življenja. U pank grupaciji je i ACT Konto, neprofitno društveno poduzeće specijalizirano za pružanje knjigovodstveno-računovodstvenih usluga i porezno savjetovanje neprofitnim organizacijama koje je u vlasništvu svojih zaposlenica – osoba s invaliditetom. Unutra je i ACT Grupa potporna zadruga, za pružanje usluga savjetovanja, edukacije i organizacije radionica, treninga, seminara, konferencija, okruglih stolova, sajmova, studijskih putovanja i gospodarskih susreta, koja u fokusu poslovnog interesa ima i objavu publikacija te zagovaranje i kreiranje javnih politika.

Punk poduzetnici po međimurskom poučku/Foto: ACT Grupa
Vjerojatno najpoznatiji brend ACT Grupe je Humana Nova, socijalna zadruga koja u proizvodnji i prodaji tekstilnih proizvoda od ekoloških i recikliranih materijala za domaće i inozemna tržišta zapošljava osobe sa fizičkim i mentalnim invaliditetom i druge društveno isključene osobe. Svi sa jednakim pravom glasa zadrugom upravljaju zadrugarke i zadrugari. U suradnji sa Međimurskom županijom djeluje i Centar za pomoć u kući Međimurske županije, dok je neaktivan trenutno Domači vrt (tvrdo po domači), socijalna poljoprivredna zadruga koja se u startu bavila proizvodnjom biodinamički uzgojene ekološke hrane i zapošljavala romsku populaciju, a danas prolazi proces transformacije prema agroturizmu i inovacijskom hubu.

Socijalna zadruga Humana Nova/Foto: ACT Grupa
Svima njima i drugim članicama ACT Grupa pruža potporu kroz inkubacijske i akceleracijske programe. Godine pripreme i provedbe projekata i silnih utakmica u nogama rezultirale su velikim iskustvom i mnogim znanjima, kompetencijama i vještinama. Najbolje se, kako bolji običaji nalažu, učilo na vlastitim greškama, a u aktivnostima o kojima su pankeri svi skupa jako malo znali greške su se događale često. Tipični problemi nastupali bi sa predfinanciranjem i sufinanciranjem.
Mediteranski makijato i međimurska radna etika
-Predaš projekt od milijun kuna, dobiješ 800 tisuća i 200 tisuća treba negdje nabaviti. Tu nastupa problem. Najjednostavnije je uzeti kredit, ali naš bankarski sustav nema pripremljene posebne linije kredita za civilno društvo, za društvena poduzeća, u tom trenutku nije ih imao, sada se neke stvari mijenjaju. Imao si klasičan kredit koji moraš vraćati da bi proveo projekt. U tom trenutku ne vodiš dovoljno računa o tome da ne treba vratiti samo kredit nego da treba vratiti i kamate za kredit i onda se, naravno, dogodi da tijelo koje je raspisalo natječaj kasni sa uplatama po šest mjeseci do godine i pol. Cijeli niz problema gdje je bilo potrebno učiti financijsko upravljanje u kriznim situacijama, gdje se počelo puno više razmišljati o gospodarskim aktivnostima kojima možeš donekle sanirati problem koji ti nastane, problem sufinanciranja i predfinanciranja dok ne dobiješ pare. Prva uplata ti ide šest mjeseci od početka projekta i naravno da trebaš šest mjeseci plaćati ljude, kupiti opremu, provoditi aktivnosti i za sve to ti treba lova, nekoliko stotina tisuća kuna koje nije lako namaknuti – dočarava Robert i spominje još i probleme koji nastupaju kada nemaš dovoljno menadžerskog znanja, od upravljanja do zapošljavanja i komunikacije.

ACT Grupa organizirala je niz radionica i seminara/ Foto: ACT Grupa
Dolazimo pri kraju priče do nadaleko poznate međimurske radne etike, činjenice da na sjeveru države ljudi doista rade kada je za to predviđeno vrijeme, a ne ispijaju mediteranske kave zureći pritom u mobilne uređaje, u daljinu ili u prazno. Takav pristup poslovanju i životu vjerojatno je dijelom zaslužan da je najveći konzorcij društvenih poduzeća u regiji nastao upravo u Čakovcu. Uz međimursku etiku i dašak Mediterana privodimo kraju priču o pank poduzetnicima, štorijom o kavi koja se u knjizi često spominje, nerijetko u negativnom kontekstu.

Svirka na promocije knjige u Čakovcu/Foto: Milivoj Kuhar
‘Ispijanje kava može imati različit utjecaj. S jedne strane Mediterana kakav je nekad bio imamo Po’ ekipe je već na štekatu, na makijatu…i kulturu dangubljenja uz obaveznu dnevnu kavicu. S druge strane imamo kave koje su produktivne, na kojima ljudi razgovaraju o svim onim aspektima poslovanja i rada o kojima ne stignu raspravljati tijekom radnih aktivnosti. Kave donose umrežavanje, nova partnerstva, poslovne veze i same poslove. Na kavama se razvijaju ideje i koncepti. Nije važna kava, već motiv i sadržaj koji je prate.’

Pank poduzetnici/Foto: Milivoj Kuhar