HDZ-ova saborska većina odbila zaštititi radnike Agrokora

Hrvatski sabor danas je “briljirao” . Prvo je ratificirao sporazum o slobodnoj trgovini s Kanadom –Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum CETA i to u hitnom postupku(!), bez javne rasprave i bez da se netko od “dizača ruku parlamentarne većine” zapita zbog čega je peticiju protiv CETA-e potpisalo preko 3,5 milijuna građana EU. Onda je Hrvatski sabor izglasao Zakon o koncesijama i opet se nisu zapitali zašto su se protiv Zakona pobunili brojni hrvatski građani. A onda su tim istim građanima, ali samo onima koji su imali sreću da rade za Gazdu, dodatno “zakucali” iza leđa usvajanjem Zakona o osiguranju radničkih tražbina o čemu je za Faktograf  pisao Petar Vidov i čiji tekst donosimo u nastavku:

HDZ-ova saborska većina odbila zaštititi radnike Agrokora

Zastupnici u Hrvatskom saboru danas su, s 81 glasom “za”, usvojili Zakon o osiguranju radničkih tražbina. Hrvatsko zakonodavstvo tako se uskladilo s europskom Direktivom iz listopada 2015. godine, čime je osigurano da će radnicima firmi koje završe u stečaju biti isplaćen barem dio zaostalih plaća i ostalih potraživanja.

“Ovim Zakonom osiguravaju se prava radnika u slučaju stečaja poslodavca na način da se provodi posebna zaštita dijela vjerovničkih potraživanja iz radnog odnosa radnika u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem na društveno prihvatljivoj razini i osigurava isplata tog dijela potraživanja na teret državnog proračuna, dok preostali dio potraživanja radnik ostvaruje u stečajnom postupku, na teret stečajne mase”, stoji u obrazloženju Zakona.

Država će tako radnicima osiguravati isplatu barem minimalne plaće za svaki mjesec zaštićenog razdoblja, a isplaćivat će im se i neisplaćene naknade za bolovanje i neiskorištene godišnje odmore (također u visini do iznosa minimalne plaće), dio do polovice iznosa zakonom propisane otpremnine, te do trećine iznosa naknade pravomoćno dosuđene štete zbog ozljeda na radu ili profesionalnih bolesti.

Pravo na potraživanje u slučaju otvaranja stečajnog postupka nad poslodavcem ostvaruje radnik koji je u trenutku otvaranja stečajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca, kao i radnik koji je bio zaposlen kod poslodavca u vremenu za koje se isplaćuju potraživanja (zaštićeno razdoblje od tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka odnosno posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja stečajnog postupka), ako je njegovo potraživanje utvrđeno u stečajnom postupku pred nadležnim sudom. Pravo na isplatu pravomoćno dosuđene naknade štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti ostvaruje radnik bez obzira kad mu je prestao radni odnos”, objašnjava se u obrazloženju zakona.

Radnicima Agrokora država neće pomagati

No, ovom su razinom zaštite radnici osigurani samo u slučaju otvaranja stečaja. Radnici zaposleni u tzv. sistemskim poduzećima, a u slučaju otvaranja postupka izvanredne uprave omogućenog “lex Agrokorom”, ne moraju se u istoj, egzistencijalno ugrožavajućoj situaciji nadati bilo kakvoj državnoj pomoći. Pobrinuli su se za to HDZ i njihovi koalicijski partneri, odbivši u Saboru amandman SDP-ovog zastupnika Peđe Grbina.

On je svojim amandmanom predložio da se u tekst Zakona uvedu manje izmjene, a kako bi se radnička potraživanja na isti način osigurala i u poduzećima nad kojima je otvoren proces izvanredne uprave. U obrazloženju Zakona Grbin tumači kako bi se tek time hrvatsko zakonodavstvo uskladilo s europskim okvirom, s obzirom da je europska Direktiva i donesena upravo zbog zaštite radnika u slučaju da im poslodavac završi u stečaju. A proces izvanredne uprave, kako je propisano “lex Agrokorom”, ionako se otvara tek u slučaju ispunjenja uvjeta iz članka 5. Stečajnog zakona.

“S jedne strane, time dosljedno poštujemo Direktivu 2008/94/EZ, što je naša obaveza kao države članice, ali s druge strane, a što je mnogo važnije, radnicima zaposlenima kod trgovačkih društava nad kojima se provodi postupak izvanredne uprave jamčimo ona minimalna prava koja za njih proizlaze iz ovoga Zakona”, napisao je Grbin u amandmanu za koji pripadnici HDZ-ove vladajuće većine u Saboru nisu željeli dignuti ruku.

Za radnike Agrokora to znači da se moraju uzdati u sposobnost izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Jer, ako firma u kojoj su zaposleni završi u blokadi ili ostane bez novca, država im ni na koji način nije dužna pomoći da dođu do svojih pošteno zarađenih plaća. Za razliku od radnika u “običnim”, nesistemskim firmama kojima će u slučaju stečaja država isplatiti barem dio zarađenog novca.