U ponoć je počela izborna šutnja koja traje do zatvaranja birališta sutra u 19 sati, a već od 22 sata Državno izborno povjerenstvo će objavljivati prve rezultate.
Na biračkim popisima je ukupno 3.791.341 birač, od čega 3.755.065 s prebivalištem u RH i 36.276 u dijaspori. Broj birača za parlamentarne izbore približan je broju sa predsjedničkih izbora, kada ih bilo 3.779.281. Izbori u dijaspori, gdje se glasuje dva dana, već su počeli. Najprije u Australiji – u Canberri, Melbourneu i Sidneyu, a posljednji će glasovati zapad Sjedinjenih Država, Los Angeles. Za glasovanje je spremno ukupno 6941 biračko mjesto. U deset izbornih jedinica je 6574 biračkih mjesta, a još je 114 biračkih mjesta u dijaspori, 104 su posebna biračkih mjesta za privremeno upisane, te 148 biračkih mjesta za birače lišene slobode, za one na službi u oružanim snagama RH, za članove posada brodova i za birače u ustanovama socijalne skrbi. Dijaspora glasuje u 48 zemalja. Za ove izbore je iznimno velik interes hrvatskih državljana bez prebivališta u RH. Za glasovanje izvan RH se ih se registriralo više od 36.000 birača, najviše u Bosni i Hercegovini, njih 21. 600, i Njemačkoj – 5. 882. Usporedbe radi, za predsjedničke izbore u dijaspori je bilo aktivno registriranih tek malo više od osam tisuća glasača.
Birat će se između 166 lista, 161 stranačkih i pet neovisnih, a u 12. izbornoj jednici, u kojoj biraju pripadnici manjina, je 41 kandidat. Na listama je ukupno 2. 311 kandidata, žena je 957 (41, 41 posto), muškaraca 1. 354 (58, 59 posto), prosječno su stari 42 i pol godine. Broj listi koje ‘idu’ na ove parlamentrane izbore manji je nego 2011., kada ih je bilo 313 i manji nego 2007., kada ih je bilo 257. Bira se 151 zastupnik na četiri godine, od čega 140 u deset teritorijalnih izbornih jedinica, tri u 11. izbornoj jedinici ‘dijaspore’ i osam u 12., manjinskoj izbornoj jedinici.
Građani Republike Hrvatske na ovim parlamentarnim izborima prvi put imaju priliku glasovati i preferencijalno. To znači da, osim stranke za koju žele glasovati, mogu zaokružiti i broj pred imenom kandidata na listi kojeg preferiraju. Svakom biraču na njegovom izbornom mjestu uručit će se glasački listić (točnije listina A2 formata) s listama kandidiranim u izbornoj jedinici glasačeva prebivališta. Glasački listić se popunjava tako da glasač zaokruži redni broj ispred liste za koju želi glasovati, a ako želi dati i preferirani glas, zaokružuje redni broj ispred imena kandidata na onoj istoj listi čiji je redni broj prethodno zaokružio. Na ovaj način birači mogu odlučiti da u Sabor ide i onaj kandidat kojeg je stranački šef iz nekog razloga stavio na posljednje mjesto na listi, ali da bi se nekom kandidatu uvažili preferencijalni glasovi, prema Zakonu o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, mora ih dobiti najmanje 10% od glasova koje je osvojila njegova lista.
Iako ne postoje sankcije za kršenje izborne šutnje, predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Branko Hrvatin pozvao je stranke i i izborne kandidate da šutnju poštuju. – Pozivam sve izborne sudionike da se suzdrže od bilo kakvih izjava i aktivnosti koje bi predstavljale nastavak izborne promidžbe, a medije da takve izjave, ako ih bude, ne objavljuju – poručuje Hrvatin. Svjestan je da će na društvenim mrežama biti određenih rasprava i kontakata i da DIP to ne može zabraniti, no poziva da se pritom raspravlja etički, na način koji ne vrijeđa prava drugih i poštuje privatnost osoba koje ne žele dobivati određene poruke. Poziva i da se birače poštedi SMS poruka.
U izborima će sudjelovati 77000 članova biračkih odbora i ostalih izbornih tijela, a nadgledat će ih i 13 tisuća promatrača, tako da prilike za manipulaciju listićima, tvrde u Državnom izbornom povjerenstvu, neće biti. Članovi biračkih odbora dobit će za dan posla 300 do 350 kuna, a izbori će nas ukupno koštati 120 do 150 milijuna kuna.
Neće biti opravdanja za neizlazak na glasovanje. DHMZ za nedjelju najavljuje lijepo vrijeme, tako da za neispunjavanje građanske dužnosti nitko neće moći okriviti kišu ili mećavu. Zato, put pod noge i olovke u ruke.