Matijašević pisao Milanoviću:
” Spriječite eskalaciju nezadovoljstva u posljednjim industrijskim postrojenjima”!

Ozren Matijašević, predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata (HURS) uputio je još 19. svibnja pismo premijeru Zoranu Milanoviću i ministru gospodarstva Ivanu Vrdoljaku u kojem traži hitni sastanak kako bi se riješili aktualni problemi triju dalmatinski tvrtki koje su već duže vrijeme u agoniji. Riječ je o Adria čeliku, Brodosplitu i šibenskom TLM-u– koje je Matijaševićnazvao- ostatacima metalne industrije u Dalmaciji te ustvrdio kako ove tvrtke zahtijevaju primjeren tretman i skrb države radi očuvanja strateških industrijskih trgovačkih društava, a posebno radi osiguranja egzistencije radnika i njihovih obitelji i sprečavanja mogućih socijalnih potresa. Tako je započeo svoje pismo sindikalni čelnik Matijašević koji na odgovor još čeka iako je stvar hitna da hitnija ne može biti. Njegovo pismo ostalo je, na žalost, u sjeni Karamarkova pisma upućeg na istu adresu, a sadržaji su od neuporedivog značaja za Hrvatsku i njezino gospodarstvo.

Što se to aktualno događa sa dalmatinskom metalnom industrijom, nekadašnjim ponosom ovdašnje industrije koja je zapošljavala desetke tisuća radnika. Broj radnika danas je desetkovan s sa prijetnjom daljnjeg smanjivanja i obespravljivanja.

Radnici Adria čelika i dalje prosvjeduju pod šatorom

-Iako radnici Adria čelika (Željezara Split) nisu primili šest plaća, nad tim društvom još nije pokrenut stečajni postupak zbog čega svjedočimo novoj eskalaciji njihova nezadovoljstva- piše Matijašević premijeru Milanoviću i ministru Vrdoljaku koji ni da trepnu na agoniju Željezare koja je danas na korak do potonuća.

Radnici, naime već više dana prosvjeduju u šatoru podignutom nasuprot Željezare jer im njezin vlasnik Edgar Scahumacher iz Njemačke nije dopustio podizanje šatora na tvorničkom zemljištu. Ozlojađeni radnici zaboravili su kad su vidjeli zadnju plaću. U ovoj je godini nisu vidjeli, a valja im živjeti, školovati djecu, plaćati skupe režije, jesti…Izračunali su da poslodavac svakomu od njih duguje od 20 do 28 tisuća kuna kojima treba pridodati i pripadajuće kamate. Neisplata plaća i nije najgore što im se događa. Vlasnik je, naime počeo pripremu otkaza za čak 160 radnika što je među zaposlenicima izazvalo val nezadovoljstva kojeg iskazuju prosvjedujući pod šatorom. Zasad su uspjeli dobili samo podršku javnosti, ali ne i odgovor poslodavca ili Vlade od koje očekuju razriješenje njihovog problema. U Adria čeliku danas radi nešto manje od 200 radnika. Dio njih pokrenuo je zahtjev za stečaj, a pokretanje stečajnog postupka od Trgovačkog suda zatražio je i Matijašević.

Brodosplit čeka revizija

-Stanje u splitskom brodogradilištu, također je upitno i pitanje je kako će se ono uspjeti othrvati sve težim izazovima s kojima se suočava- napisao je premijeru i resornom ministru sindikalni čelnik Matijašević.

Ovih se dana aktualiziralo pitanje revizije ugovora o Brodosplitu koji je, podjećamo, potpisan 2013.g. kada je DIV preuzeo splitski škver postao vlasnik 99, 78 posto dionica. Država ne krije da sada želi mijenjati ugovor, ali još uvijek ne otkriva „karte“, tj. koje će se sve odredbe mijenjati. Kako je istaknuto, u subvencije se neće dirati. Da se čeka revizija ugovora o Brodosplitu potvrdio je i resorni ministar Ivan Vrdoljak koji ističe kako su u tijeku analize stanja i razgovori o programu restrukturiranja koji bi se trebali okončati do kraja lipnja ili najkasnije početkom srpnja.
Brodosplit danas zapošljava oko 2400 radnika, a potražuje još barem 2 tisuće radnika različitih metalskih struka. Knjiga narudžbi vrijedna je 500 milijuna dolara, a ugovorenog posla ima sve do kraja 2017.g. S obzirom da se revizija pokazuje nužnom, očito je da negdje nešto ne štima, a gdje je zapelo pokazat će najnovija analiza na kojoj se uvelike radi. Tomislav Debeljak na svom je Facebook profilu radnicima poručio kako mogu biti ponosni na škver kojem tamo neki žele zlo. Što se tiče prošlogodišnjih gubitaka „teških“ 138 milijuna kuna naveo je da su nastali zbog „pokrivanja“ starih „rupa“…

Tko je stvarni vlasnik šibenskog TLM-a? Igor Shamis tvrdi da je on

-U šibenskom TLM-u, nakon nedavnog preuzimanja od stranog investitora, umjesto konsolidacije poslovanja, svjedočimo učestalim poremećajima koji ukazuju na sve izraženiju neizvjesnost toga društva- napisao je Matijašević u pismu o šibenskom aluminijaškom poduzeću kojeg u zadnje vrijeme potresaju nemiri, a problematičnim se pokazalo i pitanje tko je zapravo stvarni vlasnik, tko je zakonski izabran na čelnu funkciju i štošta drugog što u zdravoj situaciji ne bi smjelo biti problematično. Hoće li Rus Igor Shamis, inače vlasnik United Group i češke željezare u Plsenu uspjeti revitalizirati ovaj nekadašnji aluminijski gigant nakon što je ovih dana Trgovački sud potvrdio njegova upravljačka prava, te je postao predsjednik NO TLM-a, ostaje nam za vidjeti. Stignu li u TLM sirovina, a sa njom i redovitost u isplati plaća, radnici, njih šestotinjak, konačno će moći odahnuti. Ali, postoji zlosutna mogućnost da sirovina ne stigne ili pak da stigne u nedovoljnim količinama što znači daljnje produženje agonije u kojoj aluminijaši žive već duže vrijeme.

-Radnici u navedenim društvima iskazuju sve veće nezadovoljstvo i neizvjesnost koja se sve više preljeva na lokalnu zajednicu. Naša neposredna saznanja s terena na kojem djeluju naši udruženi sindikati upućuju na potrebu uključivanja države radi stabilizacije stanja i sprečavanja eskalacije nezadovoljstva. Stoga tražimo da čim prije organizirate sastanak s predstavnicima sindikata koji djeluju u navedenim trgovačkim društvima. Činjenica da je riječ o gotovo pa posljednjim industrijskim postrojenjima u Dalmaciji morala bi biti dovoljan motiv za vašu žurnu reakciju, napisao je na kraju pisma Ozren Matijašević koji će se, očito načekati na odgovor.

Sindikalci od Vlade traže pomoć u rješavanju probelma u Petrokemiji, Rafineriji sisak…

Prije ovog pisma trojica sindikalnih čelnika- Mladen Novosel, Krešimir Sever i Ozren Matijašević Vladi su pisali zbog teškog stanja u kutinskoj Petrokemiji i Rafineriji u Sisku. Zadnjih dana u agoniju su zapali i radnici Kaštelanskih staklenika. Još traje agonija radnika Imunološkog zavoda. Lista poduzeća koja su pred stečajem, zatvaranjem, smanjivanjem broja zaposlenika…, svakim je danom sve duža i bolnija.

Njemački Bild: Hrvatskoj prijeti stečaj!

U šest godina recesije i gospodarsko-socijalne i financijske krize realni sektor u Hrvatskoj ostao je bez 200 000 radnih mjesta što dovoljno govori o aktualnom stanju gospodarstva koje sve glasnije stenje pod pristikom obveza. Broj nezaposlenih smanjio se ovih mjeseci zbog sezonskog zapošljavanja, dok se broj zaposlenih opasno približio broju umirovljenika. U financijskoj blokadi je preko 35 tisuća poslovnih subjekata u kojima je zaposleno 13 tisuća radnika. Blokirano je i preko 318 000 građana sa dugom “teškim” oko 30 milijardi kuna.
Javni dug države dosegnuo je 81, 5 posto BDP-a, a inozemni 46, 5 milijardi eura.

Hrvatska- najzaduženija zemlja od Baltika do Crnog mora

Ne treba stoga čuditi što njemački visokotiražni list Bild am Sonntag predviđa da bi Hrvatska mogla postati nova Grčka, odnosno da joj prijeti stečaj. Njemački analitičari pozivaju se na navodno tajnovito izviješće EV-a u kojem stoji da Vlada RH nije poduzela gotovo ništa u 5 od ukupno 8 ključnih točaka zbog čega je zemlja na samom rubu bankrota. Nešto više o analizama i stanju u Hrvatskoj znat će se 25. i 26. lipnja kada će se na vrhu EU raspravljati o stanju u Hravtskoj. Što je to što nam EK najviše zamjera? Ako je vjerovati njemačkim analitičarima radi se o . neučinkovitosti nadzora nad proračunom, velikom broju odlazaka u prijevremenu mirovinu, nedostatku mjera za poticanje gospodarstva, sporosti sudovanja u predmetima predstečajnih nagodbi…
Neovisni ekonomski analitičar Velimir Šonje u HTV-oj emisiji Otvoreno, također je najavio mogućnost bankrota ukoliko se nešto pod hitno ne poduzme. Dodao je još kako je Hrvatska najzaduženija zemlja od Baltika do Crnog mora.