Plastični otočić (foto Facebook)
U Tihom oceanu jedan od tzv. otoka plastičnog otpada ima površinu sedam puta veću od Francuske, a milijun i pol životinja godišnje ugiba od plastičnog otpada u oceanima i taj bi se problem mogao pogoršati – među ostalim je ustvrdila Laurence Maurice, jedna od dužnosnica Francuskog istraživačkog centra za razvoj (IRD) u jučerašnjem razgovoru za agenciju France presse, kako prenosi HRT.
S obzirom da Francuska ima površinu oko deset puta veću od Hrvatske (56.543 kilometara četvornih), može se reći kako taj otok ima zastrašujuću površinu – sedamdeset Hrvatski. Zapravo, radi se o svojevrsnim plastičnim kontinentima.
Milijun i pol mrtvih životinja
– Svake godine plastika ubije 1,5 milijuna ptica, riba, kitova i kornjača – rekla je ta voditeljica istraživanja tijekom Francuskog tjedna vode, foruma organiziranog ovog tjedna u Quitu u Ekvadoru.
– Nedavna istraživanja IRD-a odašilju uzbunu na opasnost nazvanu sedmi kontinent. Radi se o otocima plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom oceanu. U sjevernom Pacifiku 30 posto riba progutalo je plastiku tijekom života – upozorila je Laurence Maurice.
Nadalje, ističe dojmljiv podatak o jednom od nepreglednih otoka otpada koji plutaju svjetskim oceanima i neprestance se šire.
Raste 80 tisuća kilometara četvornih godišnje
– Godine 1997. prvi puta primjećen je između obala Kalifornije i Havaja. Od tada se utrostručio i danas ima oko 3,5 milijuna kilometara četvornih i sedam je puta veći od Francuske. Otok raste godišnje za 80.000 km četvornih – rekla je znanstvenica IRD-a, inače stručnjakinja za hidrokemiju.
Inače, zeleni aktivisti, znanstvenici, kao i svjetska Udruga zaštite kitova i delfina odavno uzbunjuju javnost kako plastični otpad predstavlja smrtnu opasnost, odnosno uzrok je ugibanja brojnih životinje zbog gutanja plastike i zapletanja u plastični i drugi otpad, a 2012. godine časopis Biology Leetters nazvao je smrtnosnom juhom slojeve plastičnog otpada kojega se ponekad može naći i na dubini do 1.500 metara.
– Plastične boce se neće razgraditi pod djelovanjem bakterija, jer gljivice ne djeluju na plastiku. 80 posto plastike koja sačinjava taj otpad od polietilena, jednostavnog i jeftinog polimera poznatog po visokoj otpornosti – kazala je Laurence Maurice na konferenciji u Quitu.
Plastični kontinenti (foto Greenpeace)
Nerazgradivo?
Zastrašujuća pojava golemih otoka plastike u oceanima trebala bi biti jasno upozorenje aktualnoj civilizaciji kako se i dalje čini greške prema okolišu, odnosno prema samoj sebi. No osim sebi, ljudski rod čini i nesagledive štete biljnom i životinjskom svijetu.
– Brojne morske vrste zamijenjuju plastični otpad s hranom. U tijelu jedne ulješure pronađeni su dijelovi plastenika za uzgoj rajčica uništenog u oluji koji je završio u moru.Iz tijela tog kita izvađeno je 20 kg plastike. Morske ptice također su žrtve plastike, poput albatrosa koji na površini mora pronalaze hranu za mlade. Jedan mladi albatros pronađen je mrtav, a želudac mu je bio pun plastike za koju su njegovi roditelji mislili da je hrana – iznijela je tek neke primjere Laurence Maurice.
Umjesto zaključka, evo nekoliko podataka koji se tiču plastičnih vrećica. Kada je riječ o plastičnim bocama i drugim masivnijim predmetima od plastike, teško je sa sigurnošću utvrditi vrijeme njihove razgradnje u prirodi, a za neke se tvrdi kako se najvjerovatnije, bez skupe ljudske intervencije, nikada neće moći razgraditi. Tome vjerovatno ne treba ništa dodati, ali to treba imati na umu prije nego li se u more ili u šume baci komad nečeg plastičnoga.
Karta s položajem plastičnih kontinenata (Greenpeace)
Milijun vrećica po minuti
Dakle:
Plastična vrećica proizvodi se od polietilena, naftnog derivata kojemu treba gotovo 1000 godina da se razgradi.
Kada bi samo svaki peti građanin Hrvatske prestao koristiti plastične vrećice, sljedeća bi generacija u prirodi zatekla 199,588.400.000 vrećica manje
U svijetu se godišnje koristi oko 500 milijardi plastičnih vrećica, odnosno milijun vrećica po minuti
Prosječan građanin troši oko 1.000 plastičnih vrećica godišnje
Toksični dim koji nastaje pri paljenju plastike ubija stotine ljudi svake godine
Pri spaljivanju 4 plastične vrećice potroši se onoliko kisika koliko je potrebno čovjeku za jedan dan
Prilikom razgradnje polietilena nastaju mikroskopske otrovne čestice koje prodiru u hranidbeni lanac, kontaminirajući ekosustave te posljedično, hranu i vodu.
Plastika na poljima zaustavlja prolaz kisika i uzrokuje neplodnost tla
Više od milijun ptica i 100.000 morskih sisavaca ugine svake godine nakon što pojedu ili se zaglave u plastične vrećice
Irska je 2002. uvela takozvani plastax, porez na plastične vrećice kojim se njihova potrošnja smanjila za 90%
Oglas
