Plastični otočić (foto Facebook)
U Tihom oceanu jedan od tzv. otoka plastičnog otpada ima površinu sedam puta veću od Francuske, a milijun i pol životinja godišnje ugiba od plastičnog otpada u oceanima i taj bi se problem mogao pogoršati – među ostalim je ustvrdila Laurence Maurice, jedna od dužnosnica Francuskog istraživačkog centra za razvoj (IRD) u jučerašnjem razgovoru za agenciju France presse, kako prenosi HRT.
S obzirom da Francuska ima površinu oko deset puta veću od Hrvatske (56.543 kilometara četvornih), može se reći kako taj otok ima zastrašujuću površinu – sedamdeset Hrvatski. Zapravo, radi se o svojevrsnim plastičnim kontinentima.
Milijun i pol mrtvih životinja
– Svake godine plastika ubije 1,5 milijuna ptica, riba, kitova i kornjača – rekla je ta voditeljica istraživanja tijekom Francuskog tjedna vode, foruma organiziranog ovog tjedna u Quitu u Ekvadoru.
– Nedavna istraživanja IRD-a odašilju uzbunu na opasnost nazvanu sedmi kontinent. Radi se o otocima plastičnog otpada u Tihom, Atlantskom i Indijskom oceanu. U sjevernom Pacifiku 30 posto riba progutalo je plastiku tijekom života – upozorila je Laurence Maurice.
Nadalje, ističe dojmljiv podatak o jednom od nepreglednih otoka otpada koji plutaju svjetskim oceanima i neprestance se šire.
Raste 80 tisuća kilometara četvornih godišnje
– Godine 1997. prvi puta primjećen je između obala Kalifornije i Havaja. Od tada se utrostručio i danas ima oko 3,5 milijuna kilometara četvornih i sedam je puta veći od Francuske. Otok raste godišnje za 80.000 km četvornih – rekla je znanstvenica IRD-a, inače stručnjakinja za hidrokemiju.
Inače, zeleni aktivisti, znanstvenici, kao i svjetska Udruga zaštite kitova i delfina odavno uzbunjuju javnost kako plastični otpad predstavlja smrtnu opasnost, odnosno uzrok je ugibanja brojnih životinje zbog gutanja plastike i zapletanja u plastični i drugi otpad, a 2012. godine časopis Biology Leetters nazvao je smrtnosnom juhom slojeve plastičnog otpada kojega se ponekad može naći i na dubini do 1.500 metara.
– Plastične boce se neće razgraditi pod djelovanjem bakterija, jer gljivice ne djeluju na plastiku. 80 posto plastike koja sačinjava taj otpad od polietilena, jednostavnog i jeftinog polimera poznatog po visokoj otpornosti – kazala je Laurence Maurice na konferenciji u Quitu.
Plastični kontinenti (foto Greenpeace)
Nerazgradivo?
Zastrašujuća pojava golemih otoka plastike u oceanima trebala bi biti jasno upozorenje aktualnoj civilizaciji kako se i dalje čini greške prema okolišu, odnosno prema samoj sebi. No osim sebi, ljudski rod čini i nesagledive štete biljnom i životinjskom svijetu.
– Brojne morske vrste zamijenjuju plastični otpad s hranom. U tijelu jedne ulješure pronađeni su dijelovi plastenika za uzgoj rajčica uništenog u oluji koji je završio u moru.Iz tijela tog kita izvađeno je 20 kg plastike. Morske ptice također su žrtve plastike, poput albatrosa koji na površini mora pronalaze hranu za mlade. Jedan mladi albatros pronađen je mrtav, a želudac mu je bio pun plastike za koju su njegovi roditelji mislili da je hrana – iznijela je tek neke primjere Laurence Maurice.
Umjesto zaključka, evo nekoliko podataka koji se tiču plastičnih vrećica. Kada je riječ o plastičnim bocama i drugim masivnijim predmetima od plastike, teško je sa sigurnošću utvrditi vrijeme njihove razgradnje u prirodi, a za neke se tvrdi kako se najvjerovatnije, bez skupe ljudske intervencije, nikada neće moći razgraditi. Tome vjerovatno ne treba ništa dodati, ali to treba imati na umu prije nego li se u more ili u šume baci komad nečeg plastičnoga.
Karta s položajem plastičnih kontinenata (Greenpeace)
