Modro-zelena boja jezera iz kojeg izvire rijeka Cetina poput magneta veže pogled na ovu nevjerovatnu ljepotu zarobljenu u srcu dalmatinskog krša. U surovom kamenjaru, stotinjak metara ispod surih kamenih litica, smjestio se glavni izvor Cetine poznat kao Glavaševo vrelo u čijoj se bistroj vodi zrcali okolni krajolik Dinarskih goleti. Gotovo srcolikog oblika jezero poziva da mu se približite, da osjetite njegove čari pa, korak po korak, pridržavajući se rukom za pokoju grančicu raslinja spuštamo se do jezera u čijim se plićim dubinama nazire stjenovito grotlo koje vas u trenu ukopa u mjestu ne dajući vam snage da idete „korak dalje“. To se, naravno ne odnosi na one hrabrije-ronioce kojima je ovo jezero stalna inspiracija i adrenalinski zov kojem ne odoljevaju pa se svako malo spuštaju u njegove tajnovite dubine i mračne labirinte.
Glavaševo vrelo, snimila: J. Klisović
Iz neposrednije blizine zapažamo kako se stjenovito grotlo prozire do pet metara dubine, onda se naglo sužava, a u večim dubinama izvor tvori labirinte, rupe, tavane, dvorane, sifone…Unatoč iznimnoj i iskonskoj ljepoti ovog izvora posjetitelji su rijetki. Ljepote ovog dijela Cetine tek čekaju da ih se otkrije.
Izvor rijeke Cetine nalazi se na 385 metara nadmorske visine nedaleko Kijeva, Civljana i Vrlike. Kroz stotinjak kilometara dugim tokom Cetina se do ušća u more u Omišu najprije lijeno proteže poljima i udolinama, potom se provlači kroz klance, kanjone i gudure, prolazi preko brana, ispod mostova, tvori prekrasne brzake..,.i tako sve do ušća u more.
Izvor- Glavaševo vrelo preronio je i Alan Kovačević, predsjednik Društva za istraživanje i snimanje krških fenomena „Dinaridi“ u društvu ronilaca iz RK „Roniti se mora“. Bilo je to znanstveno-sportsko istraživanje, a ispitivala se temperatura vode.
Pružili smo podršku Lidiji Lijić-Vulić, inače svjetskoj prvakinji u ronjenju na dah u podzemlju, ispričao nam je Kovačević koji je sa svojim kolegama zaronio do 113 metara dubine. Dalje se , veli nije moglo jer su naišli na uski prolaz pa su stali i odlučili se vratiti na površinu. Voda ovog izvora je posebna, najbistrija u kojoj sam dosad ronio. Imate osjećaj kao da lebdite u zraku, slikovito nam je Kovačević prepričao doživljaj ronjenja u dubinama izvora Glavaševo vrelo.
Apneašica Lidija Lijić-Vulić
Pričao o Cetini i roniocima podsjetila nasje na nemili događaj kada se iz labirinta ovog izvora nije vratio jedan slovenski ronilac.
Krški fenomen rijeke Cetine intrigira, a značaj njezinih vrela prepoznali su i zaštitari zahvaljujući kojima ona danas imaju status Hidrogeološki spomenik prirode „Vrela rijeke Cetine“. Ovaj stupanj zaštite zapravo znači zabranu bilo kakvih zahvata. Kako bi napokon ovaj krški fenomen sa svim svojim posebnostima bio dostupniji posjetiteljima, lokalna zajednica u suradnji s Javnom ustanovom za zaštićena prorodna područja planiraju nekoliko mini projekata. Trenutačno se radi na pripremi projektne dokumentacije za uređenje vidikovca nad Glavaševim vrelom, tim jedinstvenim jezerskim okom od čije ljepote zastaje dah. Saznajemo to od Anite Babačić-Ajduk, ravnateljice spomenute Javne ustanove koja navodi kako će se ovaj kraj nastojati razvijati kroz projekt „zeleni izleti“. Podsjeća da se još čeka konačna odluka Sabora RH o prijedlogu Državne uprave za zaštitu prirode da se Dinara proglasi zaštićenim područjem kao Park prirode za što je pozitivnu ocjenu dala Državna uprava kroz stručnu podlogu. Ukoliko se Sabor ne složi sa prijedlogom struke, Dinara će dobiti status Regionalnog parka što znači da će sa ovim područjem upravljati dvije županije koje dijele teritorij- Šibensko-kninska i Splitsko-dalmatinska. I sa treće strane- BH , saznajemo, postoji inicijativa o zaštiti Dinare.
Javna ustanova u suradnji s HGSS upravo radi kartiranje ovog područja kako bi se uskoro uredile pješačke i biciklističke staze koje bi bile dodatni impuls oživljavanju i valorizaciji područja uz Cetinu, kazuje Anita Babačić-Ajduk i podsjeća na problematiku Vukovića vrela, drugog izvorskog dragulja na Cetini. U ovom su vrelu ronioci nedavno primjetili urušavanje velikog dijela svoda što je rezultiralo značajnim sužavanjem otvora sa ranijih 4 na sadašnjih 1,5 metra promjera.
Članovi RK „Policajac ronilac“ iz Rijeke prvi su primijetili urušavanje i o tome odmah izvijestili nadležne i čelnike tvrtke koje iz ovog izvora crpe vodu za kućanstva. Ne spriječi li se daljnje urušavanje svoda, bez dotoka pitke vode moglo bi ostati oko 4 tisuće kućanstava, a to se nikako ne smije dogoditi, kategoričan je načelnik općine Civljane Petar Preočanin. Upravo ovih dana, kazuje za portal Tris, očekuje ponovni dolazak ronilaca kako bi se postigao dogovor o daljnjim aktivnostima. Nije utvrđen uzrok urušavanja ali se sumnja da je krivac preopterećeni promet. Da se u dobinama izvora osjete snažne vibracije nakon prolaska teretnjaka državnom cestom načelnika su izvijestili ronioci.
Načelnik najavljuje skorašnji početak sanacije starog kamenog mostića preko Cetine koji se odavno odronjava, a posao se dogovara sa Javnom ustanovom za zaštićena prirodna područja županije i drugim nadležnim tijelima. Osim toga, planiraju „poskidati“ kućice-betonare koje su ostale na vrelima i niz manjih zahvata, sve u cilju oživljavanja ovog područja idealnog za izlete i boravak u prirodi, ali i cijeli niz aktivnosti.
Cetinski kraj iznimno je bogat arheološkom baštinom u što se i sami uvjeravamo za kratkog posjeta Cetini i kraju kojeg je svojim tokom odredila ova rijeka zamamne ljepote.
Crkva svetog Spasa, snimila: J. Klisović
Kad se sa državne ceste Split-Knin, kod Kijeva, skrene prema Glavaševu vrelu dočekuju vas velebni kameni ostaci crkve svetog Spasa iz 9.st. Pročelje u obliku velikog zvonika dominira crkvom i udolinom u kojoj se smjestila. Arheolozi su je prozvali „ Hrvatska Troja“ što dovoljno govori o njezinom značaju. Prvi ju je istraživao fra Lujo Marun, a nakon njega Stjepan Gunjača koji je pronašao ulomke ukrašene hrvatskim pleterom s natpisom u kojem se spominje donator- kninski župan Gastika i posveta crkve Kristu Spasitelju. Crkva je građena za vrijeme vladavine hrvatskog kneza Branimira, a na tadašnju kulturu veliki je utjecaj, podsjećamo, imala Franačka država. Crkva svetog Spasa danas nesumljivo predstavlja jedan od najbolje očuvanih spomenika radnosrednjevjekovnog sakralnog graditelhstva u Hrvatskoj i jedinu crkvu iz 9.st. čiji toranj za zapadnom portalu još ponosno stoji i priča priču o davnim povijesnim vremenima kada su u ovom i susjednim područjima vladali hrvatski knezovi i kraljevi.
Katolička crkva svetog Spasa danas je u okruženju pravoslavnih grobova. U neposrednoj blizini Glavaševa vrela nalazi se pravoslavni hram Vaznesenja Gospodnjeg. Crkva je podignuta 1939.g.
Cetinski kraj kojeg s jedne strane okružuje visoka Dinara sa svojim masivom, a sada druge strane manje planine, bogat je ostacima iz pretpovijesti, iz vremena antike, vrijednim ostacima sakralnih spomenika… Zanimljiva je i graditeljska baština koja počiva na kamenu koji, kao i Cetina određuje život stanovnicima koji su navikli živjeti u skladu s prirodom iod nje.
Dinara, snimila. J.Klisović
