Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u svibnju ove godine, u odnosu na prethodni mjesec, zadržala je istu razinu, dok je u odnosu na lanjski svibanj (kalendarski prilagođeni podaci) zabilježen rast za 1,2 posto. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku.
Riječ je o rastu kojeg su u provedenoj anketi HINA-e prognozirala petorica hrvatskih makroekonomista. Oni su, naime prognozirali da će industrijska proizvodnja na godišnjoj razini porasti peti mjesec zaredom i to u rasponu od najmanje 0,3 do čak 2,7 posto.
Inače, ovakav rast industrijske proizvodnje nije zabilježen još od 2009.g. kada je Hrvatska ušla u recesiju u kojoj se nalazi i danas, kao jedna od rijetkih zemalja EU koja se nije uspjela othrvati gospodarskim nedaćama. Hrvatska se ovih dana suočila i sa negativnim komentarom Financial Timesa koji je Hrvatsku svrstao na vodeću neslavnu poziciju zemalja EU po ekonomskoj nefunkcionalnosti. Na tom je mjestu Hrvatska naslijedila Grčku. Hrvatska je u 6 godina recesije izgubila čak 13 posto svog BDP-a. Cjelokupnoj nezdravoj financijskoj situaciji doprinosi neprovođenje strukturnih reformi i veliki broj nezaposlenih koji je posebno bolno izražen među mladom populacijom. Stopa nezaposlenih kod mladih iznosi čak 50 posto.
Industrijska proizvodnja, da podsjetimo, u prvom je kvartalu porasla za 1,3 posto.
Makroekonimosti vjeruju da je na jačanje domaće industrijske proizvodnje utjecao oporavak EU gospodarstva kao i povećanje zaliha u zemlji do čega je došlo usljed priprema za turističku sezonu. Još samo da je došlo do oporavka domaće potražnje, ali za sada, nema konkretnijih naznaka da bi se to uskoro moglo dogoditi. Izvoz je, nema sumnje, svjetla točka nacionalnog gospodarstva. U prvom kvartalu porastao je za više od 9 posto.
Prema izviješću Državnog zavoda za statistiku energija je u svibnju, u odnosu na travanj, zabilježila veći obujam i to za skoro 3 posto, dok kapitalni proizvodi bilježe pad za 3,7 posto. Kad je riječ o indeksu obujma proizvodnje u Prerađivačkoj industriji ostvaren je rast za 4,6 posto, a pad od 13,5 posto ostvaren je u djelatnosti Rudarstva i vađenja. Opskrba električnom energijom, plinom i parom, također je u značajnom padu od 10,6 posto.
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju svibnja u odnosu na travanj veće su za 0,8 posto, a za nešto niži postotak od 0,5 posto zalihe su veće u odnosu na lanjski svibanj.
Ukupan broj zaposlenih u industriji na kraju svibnja ove godine veći je za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, međutim kad je riječ o usporedbi s lanjskim svibnjem, ostvaren je minus od1,5 posto.
Ukupna proizvodnost rada u industriji u vremenu od siječnja do kraja svibnja ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, veća je za 3 posto.
Ukupnu ekonomsko-financijsko-gospodarskoj sliku obilježava i tenedencija stalnog porasta broja tvrtki i građana koji su u blokadi, kao i rast iznosa njihova dugovanja. Prema najnovijim podacima FINA-e, u blokadi je trenutačno 57 480 tvrtki koje ukupno duguju 32,5 milijarde kuna. U blokadi je i 318 599 građana čija dugovanja premašuju 27 milijardi kuna.
