Sve je počelo s porastom vodostaja rijeka Bosne i Vrbasa i njihovim izlijevanjem štoje prouzročilo poplavu neviđenih razmjera. Pod vodom se našlo na stotine kuća u susjednoj državi, na desetke kuća otklizalo je sa otvorenim klizištima, na tisuće ljudi je iseljeno, a materijalne štete još se zbrajaju. BH je 15. svibnja zatražila međunarodnu pomoć kojoj se Hrvatska odazvala i sutradan poslala ukupno 15 pripadnika Oružanih snaga HV-a i dva helihoptera, te vatrogasne postrojbe, a u BH su otišli i pripadnici HGSS-a. Poslali smo i 20 tisuća vreća s pijeskom. U to se vrijeme još mislilo kako će se izlijevanje nabujalih rijeka zaustaviti što je bila velika greška nadležnih za procjenu stanja od ugroženosti. Odluka da se neće organizirati evakuacija na području Hrvatske koje je već bilo ugroženo, donešena je 16.05.2014.g. Bila je to jedna u nizu neodgovornih odluka što se potvrdilo uskoro kada se veliki dio Slavonije našao pod vodom.
Foto: HGSS
Poplava u BiH, a potom u Srbiji, očito nije bila dovoljan signal mjerodavnima za drugačiju prognozu ugroženosti. Sava nije izdržala pa se istok Hrvatske vrlo brzo našao pod vodom. Premijer Zoran Milanović obišao je 17.svibnja poplavljeno područje i pohvalio organizaciju tamošnjih stručnih službi. Dan kasnije, 18. svibnja, na poplavljeno područje došao je i predsjednik Ivo Josipović koji se upravo vratio iz SAD-a. Nakon njihova odlaska došlo je do katastrofe.
Istok zemlje našao se pod nekoliko metara vode zbog puknuća nasipa u Rajevom Selu što je mnoge iznenadilo. Vjerovali su u njegovu čvrstoću, posebice jer je riječ o nasipu sagrađenom prije 4 godine u što je investirano 22 milijuna kuna. Silna snaga brze vode koja je stizala munjevito odnijela je u trenu 120 metara nasipa dubine i do 12,5 metara. Drugi prodor vode zabilježen je u Račinovcima. Inače, ukupna dužina branjenog nasipa iznosi 210 kilometara.
Tek 21. svibnja proglašeno je stanje Katastrofe, a nadzor nad ugroženim i poplavljenim područjem preuzela je, na prijedlog DUZS, Vlada RH, odnosno Operativno-komunikacijski centar. Istog dana, ministar zdravlja Rajko Ostojić proglasio je opasnost od moguće epidemije.
Već prvih dana neviđenih poplava u Hrvatskoj, smrtno su stradale dvije osobe. U susjednoj Srbiji 33, a u BH 7. Epilog poplava na istoku Slavonije je i 3000 potopljenih obiteljskih kuća i gazdinstva. Evakuirano je preko 10 tisuća ljudi koji su smještaj pronašli u organiziranom smještaju ili kod udomitelja.
Poplavljena područja po županijama
Vukovarsko-srijemska županija: Gunja, Drenovci, Đurići, Račinovci, Rajevo Selo, Posavski Podgajci, Bošnjaci, Županja, Štitar, Babina Greda, Vrbanja
Brodsko-posavska županija: Slavonski Brod, Slavonski Šamac, Bedrina, Oprisavci, Klakar, Sikirevci
Na poplavljenom području istoka Hrvatske angažirano je 4000 ljudi koji su pomagali i još uvijek pomažu u evakuaciji ljudi i životinja, te na druge načine pomažu ugroženim žiteljima. Među njima je 878 pripadnika HV-a, 750 osoba iz CK-a, 50 pripadnika HGSS-a, 1000 policajaca i pripadnika Službe za zaštitu i spašavanje, 200 volontera iz cijele zemlje…
Na ugroženom području evidentirano je ukupno 7665 životinja od ukupno registriranih 11 918, odnosno spašeno je zasad oko 65 posto. Životinje su smještene na 40-tak farmi i u oveći objekt Ministarstva poljoprivrede u Borovom Selu. U pripremi je još 20-tak farmi za prihavt životinja.
Vlada je na poplavljeno područhe poslala 57 kamiona, 102 šlepera i 104 kombija sa humanitarnom pomoći. Susjednim državama koje su se našle u poplavnom obruču-BH i Srbiji Vlada je uputila 100 000 eura. Privremena skrb pronađena je za 130 najstarijih i bolesnih osoba.
Ministarstvo graditeljstva najavilo je pomoć u obnovi kuća, a sredstva (200 milijuna kuna) su pronašli sa pozicije legalizacije od koje 50 posto pripada državi.
Foto: HGSS
Opasnost od mina
Na području Gunje nalazi se ukupno 162 017 četvornih metara minski sumnjivog područja koje je označeno sa 29 tabli koje su žicom vezane za stabla. Na području Vrbanje je 661 514 četvornih metara minski sumnjivog prostora na kojem je na opasnost upozoravalo 30 oznaka. Dio njih vezan je žicom za najbliža stabla, a dio je zaboden u zemlju. Minske karte upozoravaju na 683 protupješačke i 48 protutenkovskih mina na ovom poplavljenom području.
Nacionalni stožer tek je u srijedu, 21. svibnja, preuzeo koordinaciju.
Procjene koje dolaze iz Ministarstva poljoprivrede govore da bi štete na usjevima, nasadima i stočnom fondu mogle iznositi preko 100 milijuna kuna. Na poplavljenom području Vukovarsko-srijemske županije, te općina Drenovci, Gunja i Vrbanja ukupno je poplavljeno 42.267 hektara, a u AKORD je od toga upisano 18.923 ha. Poplavljeno je 5178 hektara poljoprivrednih površina koje su upisane u AKORD. Inače, Hrvatska ima ukupno 1 026 701 hektar poljoprivrednih površina koje su upisane u taj registar.
Stanje na ugroženom području trenutačno je bolje jer je razina vode značajno opala, međutim proces obnove trajat će mjesecima, ako ne i godinama. Na ugoroženo područje stiglo je 50 aparata za sušenje zidova, a za javne radove prijavilo se preko 3500 zainteresiranih osoba. Posla će, po prvim procjenama biti za 975 radnika.
Nakon kratkotrajnog smirivanja koje je donijelo opadanje razine vode, tamošnje stanovništvo, posebice na sve one koji su angažirani na pružanju pomoći, vrebaju brojne opasnosti iz vode i iz zraka. Visoke, gotovo ljetne temperature zraka, prouzročile su brže truljenje uginulih životinja i strvina što je potencijalna opasnost za nastanak zaraznih bolesti. Opasnost vreba i od zmija, štakora, komaraca, raznog otpada, septičkih jama i fekalija, klizišta…Epidemiološka situacija je još pod kontrolom pa stanje karantena nije proglašeno.
- Foto: HGSS
Trenutačno su na terenu angažirani građevinci koji grade predbranu od tzv. džambo vreća sa ukupno 20 tisuća kubika materijala koji bi trebao spriječiti daljnje poplavljivanje dok se ne obnovi veliki nasip.
Poplavljeno područje Slavonije u petak su posjetili Martin Schulz, šef EU parlamenta i Kristalina Georgijeva, EU humanitarna povjerenica. Na „licu mjesta“ uvjerili su se u razmjere ove prirodne katastrofe. Premijer Milanović, nakon što je proteklih dana uvjeravao javnost kako se Hrvatska može sama nositi sa obnovom koja slijedi, sada je oprezniji pa najavljuje apliciranje za pomoć prema EU. Još samo da financijska konstrukcija obnove dosegne 280 milijuna eura što je uvjet za EU pomoć. Sve ostalo što se može dobiti iz fondova je „sića“.
Hrvatski građani još su jednom potvrdili svoje veliko srce i zajedništvo i pomogli napaćenom stanovništvu Slavonije prema kojoj je otišlo na tisuće vozila sa raznom potrebitom humanitarnom pomoći. I to nije sve. Hrvatski Crveni križ prikupio je od građana, tvrtki i drugih preko 40 milijuna kuna doniranih sredstava. Pohvala svima, posebice onima koji se nisu slikali uz pomoć koju su poslali.
Vodostaji
Sava- vodostaj u opadanju
Kupa-vodostaj u opadanju
Dunav- vodostaj u porastu s tenedencijom porasta
Pripremno stanje obrane od poplave vrijedi za : Dunav-Aljmaš i Dalj, Drava- Osijek, Una- Kostajnica i Česma-Čazma ušće
Donatorski broj 060 90 11
Zainteresirani za volontiranje potrebite informacije mogu dobiti na broj: 091 784 1763
Tko želi donirati stočnu hranu može nazvati broj: 032 344 038
Služba traženja HCK: 01 4655-814 ili 01 4655 813
Tko želi prihvatiti unesrećene može nazvati broeve: 099 380 6408 i 099 380 6407
