– Dobar dan.
– Dobar dan.
– Kad imate vlak za Zagreb danas?
– Za Zagreb… Imate jedan noćni…
– Samo jedan? Noćni? Kad ide?
– Ide iz Perkovića…
– Ne ide iz Šibenika?
– Ne ide. Morate se nekako snaći do Perkovića.
– Snaći… Dobro. A kad kre…
– Čekajte, čekajte… Ne vozi vlak danas. Neki remont je u Lici. Voze autobusi z Splita i kupe putnike po stanicama. Skupit će vas autobus u Perkoviću, ja mislim…
– Znači: nema vlaka za Zagreb iz Šibenika danas?
– Nema.
– Hvala, doviđenja.
– Molim, doviđenja.
Ovaj dijalog se odvijao prije neki dan u telefonskom razgovoru sa službenicom na željezničkom kolodovoru u Šibeniku. Na primjedbu čitatelja upućenu na redakcijsku mail adresu, provjerili smo je li doista istina kako se u više navrata nije moglo otputovati vlakom iz Šibenika za Zagreb, a da tome razlog nije bila pruga zatrpana snijegom u Lici, odron brda na kolosijeku, poplava, iskakanje vlakova ili neka druga katastrofalna elementarna nepogoda.
I bila je istina. Šibenik je, kao rijetko u povijesti od uvođenja željeznice, izuzev u neke ratne ili snježne dane, bio bez polaska vlaka prema unutrašnjosti.
Ljubazna ali nemoćna službenica nije mogla odagnati čuđenje potencijalnih putnika koji su poželjeli iz Šibenika otputovati vlakom. Mladi Europljani hrvatskog porijekla na proputovanju ugledali su prugu i odlučili: idemo vlakom. Pokušali su informaciju o kretanjima vlakova dobiti na internetu, no bez velikog uspjeha. A nisu niti naišli na vijest o remontu pruge, niti da autobusi mijenjaju željezničke kompozicije na putu za Zagreb. Došli su na kolodovor, nadajući se, ugledavši lokomotivu u daljini. Ali ne, ne ide to tako. Jedna pruga, odnosno lokomotiva, ne čini vlak, odnosno željezničku vezu sa svijetom. Šibenski kolodvor, lijepa kamena austrougarska zgrada s pripadajućim sadržajima, danas je, gledajući sa strane pruge, otužna, pusta, beživotna: kolodvor je zapušten, neugledan, iz tračnica raste trava itd. Mjesto na kojem je kroz povijest iz vagona izlazilo na stotine tisuća željezničkih putnika, danas je ogled hrvatske gluposti, žalobne činjenice kako ni željeznicu nismo uspjeli sačuvati u kakvom takvom redovitom voznom stanju. Skretnica s pameti.
– Skupit će vas autobus… – kako je rekla službenica.
Željeznička renesansa, staro željezo i tri putnika dnevno
Dok u svijetu željeznica doživljava novi procvat, a negdje drugdje nikad nije ni bila zapostavljena, dotle su naše željezničke veze uglavnom – bezveze, izuzev na sjeveru Hrvatske.
K tome se još najavljuju i ukidanja nekih lokalnih linija, onih prema Perkoviću i Kninu. No, umjeto jadikovanja pogledajmo što o upitu o ovom slučaju kažu u Hrvatskim željeznicama u kojima, unatoč povremenim loženjima, nisu uspjeli pomaknuti s mrtvog perona, zahuktati željezničku renesansu, nego tek neke vlakove poslati kolosijekom u staro željezo. Kako vratiti putnike u vagone i kupee i objasniti novim generacijama kako je putovanje vlakovima jedno od najzanimljivijih načina putovanja? Još ima zaljubljenika u vlakove, što je vidljivo i na internetskom portalu http://www.zeljeznice.net, s kojega smo posudili neke od lijepih fotografija. Zašto nije bilo obavijesti o remontu pruge? Kako to da nisu vozili vlakovi, upitali smo HŽ-ove službe.
– U slučaju kad se na pojedinoj dionici pruge izvodi remont, informacija o remontu i relaciji na kojoj se putnici prevoze autobusima nalazi se na internetskim stranicama HŽ Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevoza u rubrici Radovi na pruzi.
Između Perkovića i Šibenika dnevno vozi 16 vlakova od kojih 8 vozi i do Knina. Vlakovi ostvaruju veze u Perkoviću prema Splitu i prema Zagrebu. Svakodnevnu vezu u Perkoviću za Šibenik i iz Šibenika imaju noćni vlakovi broj 825/824 (relacija Zagreb – Split – Zagreb), a u ljetnoj sezoni i dnevni vlakovi broj 520, 521 i 522 (relacija Zagreb – Split – Zagreb). Linije vlakova na relaciji Perković – Šibenik – Perković primarno su prilagođene svakodnevnim putnicima (učenicima i radnicima), no vodi se računa i o tome da putnici iz Šibenika imaju svakodnevnu vezu i sa Zagrebom. Prosječno dnevno na relaciji Šibenik – Zagreb putuje 3 putnika – kaže Mihaela Tomurad Sušac, glasnogovornica tvrtke HŽ Putnički prijevoz.
HŽ popušta: jeftinije penzionerima, mladima, obiteljima itd.
Upitali smo i zašto su cijene željezničkih karata skuplje od autobusnih, unatoč kroničnom deficitu putnika po odjeljcima, a onda i upitnoj rentabilnosti takvog prometa. Zašto se putnici iz drugih gradova također ne privuku na putovanja vlakom, kao što se recimo to sada čini za relaciju Zagreb- Split: cijena povratne karte je 200-ak kuna. Bila je to prilika da nam iz HŽ-a iznesu brojne popuste:
– Promotivna cijena karata na relaciji Zagreb – Split – Zagreb koja traje 1. veljače do 31. svibnja 2014. samo je jedna od raznih pogodnosti koje HŽ Putnički prijevoz nudi svojim korisnicima. Putnici koji imaju polumjesečnu, mjesečnu, višemjesečnu ili godišnju kartu vikendom i blagdanom mogu putovati na bilo kojoj relaciji uz 50% popusta na cijenu jednosmjerne ili povratne karte. Umirovljenici i osobe starije od 60 godina imaju pravo na 30% popusta za neograničen broj jednosmjernih ili dvosmjernih putovanja u 1. ili 2. razredu vagona svih vrsta vlakova na relacijama duljima od 25 km. Mladi od 12 do navršenih 26 godina također mogu koristiti popust od 30% od redovite prijevozne cijene za neograničeni broj jednosmjernih i dvosmjernih putovanja u 1. ili 2. razredu vagona svih vrsta vlakova na relacijama duljima od 25 km. HŽ Putnički prijevoz nudi popust od 40% ili 50% za korisnike obiteljskih putovanja. Tu su i popusti za posjet raznim sajmovima, toplicama, muzejima. Također u ponudi je i popust od 70% za putovanja mladih u međunarodnome prijevozu. Skupine mladih do 20 godina koje žele putovati vlakom između Hrvatske, Slovenije, Srbije i Austrije ostvaruju popust od 70 % na jednosmjerna i povratna putovanja. Da bi se pravo na popust moglo ostvariti, skupina mora imati najmanje šest osoba. Na internetskoj stranici HŽ Putničkog prijevoza pod sljedećim linkom http://www.hzpp.hr/ponude navedene su i druge ponude, a ostale povlastice navedene su na linku http://www.hzpp.hr/povlastice – pojasnila nam je naširoko Mihaela Tomurad Sušac.
HŽ-u želimo sreću, što više putnika i što manje vlakova bez voznog reda, kako se to zna reći. Premda bi u ovom slučaju bilo prikladnije reći: vozni red bez vlaka. I bez putnika.