Neovisni novinarski portal
17.9.2019.

Post Tagged with: "Zelena Istra"

Nešto slično bi se kod nas desilo kada bi svi Dubrovčani ili Šibenčani (oba grada imaju po 40-ak tisuća stanovnika) istodobno izašli iz svojih kuća na prosvjed, ili pak pola Riječana, većina Zadrana…

Na koncu, tko li je uopće smislio zakonske okvire prema kojima je nekome omogućeno da zajedničku imovinu, u ovom slučaju vrijedno državno zemljište, olako preda na – čitavo stoljeće.

Pola Pule bi prepustili na korištenje i ‘plodouživanje’ – do 2115. godine…

‘S.O.S. za Jadran’, ‘Bušite uši ,a ne Jadran’, ‘Šolta protiv bušenja’, ‘Ne bušenju Jadrana’, ‘No oil’, ‘Referendum o bušenju Jadrana’, ‘Ne sačuvamo li Jadran nismo ga ni zaslužili’, ‘Hrvatska puna žgadije, Jadran krcat platformi’, ‘Stari Grad protiv prodaje našeg mora zagađivačima’, ‘Pula protiv bušenja Jadrana’, ‘Nećemo bušotine’, ‘Profit koncesionarima, zagađenje narodu”.

Gotovo da nema grada u Hrvatskoj u kojemu brojne bivše vojarne i drugi javni prostori koji već desetljećima nisu u funkciji i dalje zjape prazni, zapušteni i neiskorišteni, bez ikakvog suvislog plana za njihovu korisnu prenamjenu.

Večeras će se stoga u prikladno nazvanom Domu hrvatskih branitelja okupiti istinski branitelji Hrvatske, Pule i njezine bolje budućnosti.

– Građani Labina, Raše, Kršana, Sv. Nedelje i Pićna, gdje ćete biti 29. ožujka 2015. godine od 7 ujutro, do 19 sati navečer? Kada smo shvatili da ONI ozbiljno misle ubijati nas ugljenom, započela je teška, ali odlučna borba – emotivno i dramatično piše Ana Musa, predsjednica Građanske inicijative Pravo na zdrav život iz Ploča.

U isto vrijeme, IDS koji upravlja Istarskom županijom gotovo pasivno promatra aktivnosti Vlade i HEP-a koji pokušavaju izgraditi TE Plomin C, upozoravaju.

– Unatoč tome što se Južni plinski koridor predstavlja kao zamamno rješenje za smanjenje energetske ovisnosti Europe o nepouzdanoj Rusiji, ironija je što projekt uključuje rusku tvrtku Lukoil – upozoravaju u CEE Bankwatchu.

– Bez stranačke iskaznice i podrške nekoga iz IDS-a, ili u manjem broju slučajeva neke druge stanke, ne može se dobiti posao – od posla čistačice u dječjim vrtićima do ravnatelja/ice javnih institucija – upozorava Dušica Radojčić

– U Italiji autoceste zovu kokama koje nesu zlatna jaja. Sve do kraja 90-ih godina gotovo sve autoceste u Italiji bile su javne a onda su 1999. privatizirane. Od tada cestarine su u prosjeku narasle za 65% – kažu u Istri.

Javnost u Hrvatskoj, zabavljena domaćom političkom žabokrečinom, partizanima i ustašama, te vlastitim egzistencijalnim nevoljama, još nije dovoljno zainteresirana za odgovor na pitanje žele li budućim generacijama ostaviti opjevani bistri plavi Jadran ili – mrtvu crnu lokvu.