Neovisni novinarski portal
25.8.2019.

Post Tagged with: "More"

Tribina o pomorskom dobru. S priobaljem kakvo imamo u nasljeđe ponašamo se u skladu s onom prispodobom o svinjama i biserjem: temeljito ga devastiramo iz dana u dana, a u brzini devastacije nas sprječava samo ukupna duljina obale koja iznosi 5.835,3 km.

Postavljanjem šestmetarske instalacije „Plastični val” u Zagrebu Greenpeace u Hrvatskoj danas je predstavio europsku kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te pozvao građane da se fotografiraju s valom i potpišu peticiju “Spasimo Mediteran od najezde plastike”.

Prema dostupnim informacijama, službeni brod Lučke kapetanije Dubrovnik, „Danče“ u utorak, 25. travnja u 21.20 sati u Koločepskom kanalu sudario se sa gumenom brodicom na kojoj su se nalazili ugostiteljski djelatnici hrvatskog državljanstva, ukupno 9 osoba.

More, obala, otoci… To su neki od preostalih domaćih resursa koji u posljednjih nekoliko desetljeća usljed štetne politike kvarnih političara i njihovih partnera zasad nisu posve uništeni ili oteti građanima Hrvatske, a onda i našoj djeci i unucima

Onaj koji zafijukne jednokratnu pelenu s dječjom kakicom u Jadransko more, mogao bi je tamo ugledati i za 300 do 500 godina kad se vrati na godišnji odmor, ako poživi.

U Kuvajtu danas 51.1°C, Amerikance brine ‘nacionalna sigurnost’.

Općinska načelnica Mirela Marunić istaknula je da je strpljenje mještana i općinskih vlasti pri kraju.

– Jedriti u potpunoj tišini restauriranim oldtajmerom, koji će biti vrhunac “zelene” tehnologije, ispred nosa “motornjacima” koji zagađuju more, troše zalihe kiseonika baš kao njihovi vlasnici zalihe iz novčanika, dok pritom moraju slušati mumlanje, turpijanje i arlaukanje sopstvenog motora usred tihe pučine – poetski obrazlaže svoje obnoviteljske motive.

Bude li i tada otkupa od 0,50 kuna po plastičnoj boci, aktualni ribari, kočari i sportski ribolovci mogli bi se prekvalificirati u plastikolovce.

Tko zna o čemu se tu radi: lokalnom zatopljenju ili globalnom zatupljenju.

Tako je zabilježeno i prikupljeno 42 224 komada raznog otpada od čega je čak 97% plastika. Unutar 703 kilograma otpada je i preko 5 000 štapića za uši.

Dosadašnje prakse upravljanja morskim resursima u Jadranu nisu održive, što znači da će ribolov, nastavimo li ovakvim načinom gospodarenja, vrlo brzo ostati samo uspomena, kažu u WWF-u.