Neovisni novinarski portal
18.9.2019.

Post Tagged with: "ekologija"

‘Dakle, Aarhuška konvencija daje nam prava, ali ako ne postoje djelotvorni mehanizmi koji će garantirati poštivanje tih prava – prava ostaju samo na papiru.’

Odgovor bi mogao dijelom dati seminar «Kako koristiti Aarhušku konvenciju za zaštitu prostora i prirode» koji se 2. i 3. lipnja održava u Puli u Društvenom centru Rojc.

Osim našeg kolege, nagradu su dobili Karmen Valenta (Radio Quirinus, Sisak) i Vlatko Grgurić (Plodovi zemlje, HRT).

– Jedriti u potpunoj tišini restauriranim oldtajmerom, koji će biti vrhunac “zelene” tehnologije, ispred nosa “motornjacima” koji zagađuju more, troše zalihe kiseonika baš kao njihovi vlasnici zalihe iz novčanika, dok pritom moraju slušati mumlanje, turpijanje i arlaukanje sopstvenog motora usred tihe pučine – poetski obrazlaže svoje obnoviteljske motive.

Bude li i tada otkupa od 0,50 kuna po plastičnoj boci, aktualni ribari, kočari i sportski ribolovci mogli bi se prekvalificirati u plastikolovce.

Možda je ova sudska odluka nagovještaj kako ipak nismo propuh-država, te kako su možda zapuhali bolji vjetrovi…

Neki smatraju kako su to obična katastrofična bulažnjenja zelenih, te kako ih se to ne tiče. Hm…

U središtu najnovije enciklike pape Franje ‘Laudato si’ ili Hvaljen budi, je pitanje kakav svijet želimo predati onima koji će doći poslije nas, djeci koja odrastaju. Franjevački svjetovni red i koalicija udruga S.O.S za Jadran su u petak su u Zagrebu održali zajedničku konferenciju za medije na kojoj su predstavili zaključke enciklike u kojoj papa Franjo poziva na hitnu akciju protiv klimatskih promjena te su poručili Vladi Republike Hrvatske da odustane od štetnog projekta istraživanja i eksploatacije nafte na Jadranu.

Papa: Zemlja je velikodušna i ništa ne uskraćuje onomu tko ju čuva.
Poglavica: Zemlja ne pripada čovjeku; čovjek pripada Zemlji.

Čini se kako se peticija u ovim trenucima potpisuje ubrzano diljem svijeta, a vidljivo je kako je puno potpisnika i iz vrlo udaljenih zemalja, desecima tisućama kilometara daleko od obala Jadrana. Ipak, trenutačno je u Hrvatskoj nogomet osnovna preokupacija…

Javnost u Hrvatskoj, zabavljena domaćom političkom žabokrečinom, partizanima i ustašama, te vlastitim egzistencijalnim nevoljama, još nije dovoljno zainteresirana za odgovor na pitanje žele li budućim generacijama ostaviti opjevani bistri plavi Jadran ili – mrtvu crnu lokvu.

Upravljači zaštićenim područjima moraju stalno voditi računa o tome da preveliki broj posjetitelja ne ugrozi primarnu svrhu i razlog postojanja tih ustanova – zaštitu lijepe prirode