Neovisni novinarski portal
18.11.2019.

Post Tagged with: "antifašizam"

Petar Mišura ( 39 ) odnedavno je dopredsjednik šibenske udruge antifašista koja prolazi pravu smjenu generacija i najavljuje velike planove na reafirmaciji antifašizma kao povijesne stečevina na kojoj je utemeljena i hrvatska država. Strašno je, kaže Mišura, što se ljudi srame reći da su antifašisti…

U Zadru se danas, 16. studenog, održavaju dva događaja koje priređuje Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zadra, a oba imaju veze s II. svjetskim ratom i partizanskim pokretom u Dalmaciji.

– Bez antifašizma Europa nije Europa, a Hrvatska, bez njega, ne bi bila Hrvatska – poručuje Zanze i poziva Vodičane, Šibenčane i druge da se ne srame, već da slave ulogu svojih starih u slavnoj hrvatskoj atifašističkoj epizodi iz Drugog svjetskog rata.

Hrvoje Klasić, povjesničar, tvrdi da je ključni problem razumijevanja hrvatske prošlosti inverzija koja se dogodila 90-ih. Umjesto Umjesto da smo pokušali istraživanjem i analizom 20. stoljeća objasniti i shvatiti što se događalo 90-ih, mi smo kroz prizmu 90-ih počeli objašnjavati cijelo 20. stoljeće.Tako smo dobili jednu poziciju koja ni do danas nije napuštena, jer smo si dozvolili ne samo da problematiziramo, nego da reletiviziramo ustaški period, dakle, najekstremniju desnicu i razdoblje koje bi trebalo biti na sramotu, dok s druge strane apsolutno osporavamo period socijalizma koji je uz sve greške, mane, pa možemo reći i sve zločine koji su počinjeni, ipak imao i niz dimenzija koje su bile i modernizacijske , emancipacijske, napredne…

 Uoči 70. obljetnice pobjede nad fašizmom i 20. obljetnice Oluje, Tris kroz projekt ‘Ratovi i veterani na putu zaborava’ donosi treću u nizu priča o herojima kojima je, zbog poznih […]

U Hrvatskoj je antifašizam živio i prije propasti ratnog savezništva nacističke Njemačke i sovjetske Rusije 22. lipnja 1941. i okupljanja partizana u Brezovici, o čemu još uvijek ima živih svjedoka. Tris.com.hr u domu za stare i nemoćne Cvjetni dom u Šibeniku razgovarao je s 97-godišnjom Milom Kovač, rođ. Mezić, iz Maloga Iža, koja je sudjelovala u organizaciji antifašističkog otpora godinama prije nego je fašizam stigao u Hrvatsku

Umjesto da smo u svijetu poznati kao država čiji su stanovnici među prvima ustali protiv nacista i fašista, kod nas se događa da suludi pojedinci, potaknuti od smutljivaca, budala i neznalica u političkim strukturama, dan danas po zidovima crtaju zlokobna obilježja, te tako veličaju najveću tragediju u poznatoj povijesti čovječanstva.

U spomen-parku na šibenskom Šubićevcu u petak je obilježena 73. obljetnica strijeljanja Rade Končara i drugova. Predstavnici Grada Šibenika, antifašističkih udruga i SDP-a položili su vijence na mjestu gdje su talijanski fašisti 22. svibnja 1942. godine strijeljali je četrdeset i troje antifašista.

Jela Godlar- Brešan, književnica za čiju prozu nikad nije bilo pravo vrijeme, ni u socijalističkoj Jugoslaviji, ni u neovisnoj Hrvatskoj. Njezine su knjige dijelile sudbinu njezina svjetonazora, a neki će reći da je Jela Godlar antifašistički pisac, pa zbog toga, valjda, i prešućivana…