Neovisni novinarski portal
22.9.2019.

VODA

Već desetljećima iz cijevi iscuri 61 posto pitke vode, a ministar kaže kako ‘treba unaprijediti aktivnosti u kontekstu smanjenja gubitaka vode’.

Mještani Splita, Imotskog, Solina, Kaštela, Trogira, Podstrane, Klisa , Segeta i Okruga moraju prokuhavati i taložiti vodu ili je kupovati.

Bilo bi dobro kada bi se u projekt uključilo i podizanje svijesti  i edukacija mjerodavnih državnih službi (inspekcije, ministarstva, komunalna poduzeća, lokalne i državne vlasti), te kninskih tvorničara.

Slana voda nije slatka, a jezero bez vode više nije jezero.

Obalna područja i morski ekosustavi su pod ogromnim pritiskom kako u Sredozemlju tako i diljem svijeta.

Zanimljiv je odgovor DIV-a na pitanje jesu li izradili Plan sanacije onečišćenja mazutom u sklopu tvornice.

Reakcija trojice znanstvenika:  prof. dr. sc. Stanka Uršića, prof. dr. sc. Ive Šimunovića i Mislava Cvitkovića. 

Pišem pismo tinta mi se proli…tim bi se stihovima jednostavno mogla sažeti priča o Ekološkoj udruzi Krka i njihovom dugogodišnjem nastojanju da se riješi problem onečišćenja rijeka Krke i Orašnice […]

Beluga jesetra nekad je bila najveća slatkovodna riba na svijetu, ali danas se više ne mogu vidjeti gigantske jesetre: u stvari, u prirodi je iznimno teško uopće vidjeti jesetru. Već smo izgubili neke vrste i mogli bismo ih izgubiti sve.

Sada znamo kako mikroplastika ne guši samo oceane i mora već se vjerojatno nalazi i u gotovo svakoj čaši vode koju ćemo natočiti iz slavine.

Proizvodnja plastike je u svijetu narasla sa 15 milijuna tona u 1964. godini na 311 milijuna tona u 2014., a trenutno se samo 14% plastične ambalaže prikuplja za recikliranje. Ostatak završava […]

Budući da čak 80 posto otpada u more dolazi s plaža i obale (a preostalih 20 posto s brodova u pomorskom prometu i ribarica), vrlo su važne preventivne akcije baš kao što je „Plava vreća“, koje sprečavanju onečišćenja mora, osobito plastikom kao najopasnijim otpadom.