Neovisni novinarski portal
24.10.2020.

Autor/ica:Davorka Blažević

Pavo Barišić je eksponent jedne političke nomenklature i sve dok ga ona podržava, ma koliko ga prepisivanje tuđih radova kompromitiralo, neće mu ni vlas s glave pasti, kamoli se fotelja izmaknuti. Ma koliko apsurdno bilo da je prepisivač ministar baš u resoru znanosti i obrazovanja…

U našoj regiji možda opstanu rafinerije u Beču ili Budimpešti, a sve ostale su osuđene na propast. INA kao naftna kompanija ima vrlo upitnu budućnost pogotovo zbog sve očitijih klimatskih promjena i radiklanog napuštanja fosilnih goriva, ali i situacije u lokalnim zajednicama. Eventualno ima šanse opstati Urinj i to u sinergiji s JANAF-om…

Nikad dosta veteranskoj vrhuški “zasluga za narod i domovinu”! Dočim je Vlada oglasila namjeru da proda 25 posto dionica HEP-a kako bi otkupila Inu, odmah se iz prvih redova bivših braniteljskih asocijacija zaorilo:” Tražimo naših 7 posto HEP-a, jer Fond branitelja mora opstati! “Ali, zašto, ako gubi novac kojega mu država tako velikodušno poklanja ?!

Andrej Plenković, europski ili HDZ-ov projekt, svejedno. samo je fiktivno umirio političku scenu. Iza tog umjetnog filtera i dalje bujaju stari prijepori i “povijesne težnje hrvatskog naroda”, a premijer olako preko svega prelazi držeći se profane sintagme o jednakosti svih totalitarizama. Plenković je tek oportunist, a nikako junak našeg doba…

Prije dvije godine kad smo došli u Parčiće, zaselak Vukše, u općini Kistanje, petero starčadi živjelo je kao u kamenom dobu. Bez struje, vode, bez puta, zaboravljeni u bespućima nehumane stvarnosti. Obišli smo ih i ovih blagdanskih dana. S posebnim razlogom. Dobili su nakon 15 godina mraka- svjetlo. Struja je došla u Vukše. Na radost ono malo starih i usamljenih ljudi, ali na sramotu onih koji su su im tu radost mogli priuštiti puno prije…

Ministarstvo kulture, pod paskom Nine Obuljen Koržinek, nastavljačicom lika i djela bivšeg ministra Zlatka Hasanbegovića, obračunava se sa svima drukčijima: počelo je s neprofitnim medijima u kratkotrajnom mandatu Hasanbegovića, a nastavilo listom nepoćudnih pisaca, ukidanjem potpore Fališu, Zagreb Prideu, svima koji misle i jesu drukčiji…

Županijska skupština svoju je, vjerojatno zadnju ovogodišnju sjednicu, završila u “revijalnom tonu”, više nalik svađi u krčmi negoli ozbiljnom radu predstavničkog tijela. Odlučili su za svih 28 lovišta produžiti lovozakup na novih 10 godina, ma koliko se mještani Žirja protivili tome. A vijećnici upozoravali na zahtjeve lokalnih zajednica o kojima nisu informirani, pa je deplasirano tražiti da o tome odlučuju. Argumenti većine neoborivi su- broj vijećnika, kao što je i ponašanje vijećnika u ŽS Stipe Petrine, neprihvatljivo, ali odjekuje…

Svi bježe. Glavom bez obzira. Jer su nesretni. Možda da legaliziramo marihuanu ne bi mladi više bježali u Irsku, jer bi bili sretni i kod kuće. S “travom”. Zato zastupnik Ivan Pernar predlaže posebno ljekovitu terapiju za hrvatsko društvo, koja bi nas kolektivno usrećila. Ako već živimo u “pušioni”, da bar pušimo kvalitetno …

Klijentelizam i korupcija su odavno modus operandi u Hrvatskoj politici i svemu što o njoj ovisi. Kad Most proziva HNS zbog vojske uhljeba u HEP-u, ne smije zaboraviti da ima i Šerića, i Bukmira, i tko zna koliko njih još, a tek je ušao u politiku i još se kune u moralnost i etiku. Uhljebništvo je virus koji je poharao sve političke stranke u ovoj zemlji, pa ni Martinek i njegov “dišo” koji hoće svoga nećaka električara u “svojoj” tvrtki, nisu nikakvo čuđenje u ovom hrvatskom svijetu, nego bezmalo pravilo s kojim živimo. Iako imamo Tuđmana kao svjetionik koji nas, veli Milijan Brkić, usmjerava …

Tomislav Čolak, donedavni predsjednik Koordinacije kninskih braniteljskih udruga, danas čelnik ŽV HSP-a, piše premijeru i uz ostalo kaže kako su “pod crvenom zvijezdom petokrakom hrvatskom narodu nanijeta najveća zla u Drugom svjetskom ratu i poraću, a isto se ponovilo i u hrvatskom Domovinskom ratu”. Po tome bi tkogod zaključio da je Drugi svjetski rat za Hrvate bio zločinački a ne oslobodilački. Povijesni revizionizam očito ubire svoj danak…

U ovoj državi nije nikakav grijeh plagirati tuđe radove i potpisivati ih kao svoje, ali je neoprostiv grijeh javno o tome govoriti ili problematizirati člana establishmenta kao plagijatora. Kod nas možete slobodno postaviti spomen-ploču s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” usred mjesta koje je najveće ustaško stratište, Jasenovca, kao što su to nedavno učinili veterani HOS-a, ali ako na to javno upozorite ne ginu vam etikete da ste jugoslavenčina, komunjara i antihrvat. Jer, živimo u državi čija je filozofija “fake-standard”…

Stipe Mesić, bivši hrvatski predsjednik vjeruje u procvat Kube nakon desetljeća njezine blokade, vjeruje u dogovor s Rusijom umjesto izazivanja sukoba, i Trumpovo obećanje da Amerika više neće rušiti režime drugih država i zato ga je nakon izbora za predsjednika SAD-a i podržao.Lustracija je, kaže, provedena u vrijeme Rankovića, ali i u Domovinskom ratu, prema tome, koga bi danas lustrirali…