Neovisni novinarski portal
23.4.2021.
građani u politici / POLITIKA
Ilustracija  iz Dalmacije: bahati koncesionari zagrađuju more i zimi (foto TRIS/G. Šimac)

Pomorsko loše:
Možemo! o eksploataciji i zloporabi pomorskog dobra, krađi plaža, oduzimanja vezova građanima… itd.

Ilustracija iz Dalmacije: bahati koncesionari zagrađuju more i zimi (foto TRIS/G. Šimac)

Dramatični razmjeri korupcije u Hrvatskoj posebno su vidljivi kroz primjere eksploatacije pomorskog dobra. To zajedničko dobro i jedan od najvažnijih hrvatskih vrednota zloporabi se, devastira i nepovratno uništava, uglavnom za potrebe privatnih interesa političko-poduzetničke tzv. hobotnice. Pipci te hobotnice lijepe se za plaže, luke, marine, a građani uglavnom nemoćno gledaju kako im se pred nosom otima zajedničko dobro i priječi im se upotreba privezišta, plaža, lučica, kupališta i sl.  U Hrvatskoj bi se pomorsko dobro trebalo zvati pomorsko loše, jer nekompetencija i kriminal pogubno loše utječu na glavninu priobalja.

To je tema koju političari u vlasti ne govore previše, nego se pak činjenice o eksploataciji pomorskog dobra kriju i rijetko javno predstavljaju. Jedina iznmimka u je platforma Možemo!, čiji su se članovi iz priobalnih gradova  zajednički istupili o pošasti  pretjerane eksploatacije pomorskog dobra kroz sustav koncesija koje vrlo često pogoduju isključivo interesu investitora i s njima povezanim osobama na vlasti, a na štetu javnog interesa građana. Direktan povod je trenutno dodjeljivanje koncesije za Luku Porto Baroš u Rijeci gdje se predviđa proširenje koncesije na cijelu rivu-jedini prostor u centru grada gdje građani imaju pristup moru.

Možemo! o pomorskom dobru na Markovom trgu

Nebojša Zelič, kandidat Možemo! za gradonačelnika Rijeke istaknuo je da je u Rijeci  nedavno zatvoren natječaj za dodjelu koncesije za luku nautičkog turizma Porto Baroš.

-Samo po sebi to nije sporno i nemamo ništa protiv toga. No, ono što je sporno i čemu se protivimo jest što natječajna dokumentacija daje mogućnost proširenja koncesije na prostor cijele Rive u centru grada i na popularni Molo Longo bez dodatnog natječaja. To je protivno javnom interesu građanki i građana Rijeke jer će im se vjerojatno oduzeti edini prilaz moru koji imaju u centru grada na 30 do  45 godina. Istovremeno, takva je odredba nezakonita jer mijenja predmet ugovora o koncesiji. Naš je glavni zahtjev taj da se iz ugovora o koncesiji za luku nautičkog turizma Porto Baroš izostavi odredba o mogućnosti davanja vitalnog područja u centru grada na upravljanje koncesionaru, a drugi zahtjev je da se se izvrši revizija cjelokupnog lučkog područja u Rijeci, i da se sva ona područja koja nisu u funkciji lučke djelatnosti, niti postoje konkretni planovi da se na njima vrši takva djelatnost u budućnosti,  prenesu na upravljanje gradskim vlastima i demokratski izabranim predstavnicima u gradskom vijeću – utvrdio je Zelić. 

Marko Giljača, kandidat Srđ je grad, Možemo i Nove ljevice za župana Dubrovačko-neretvanske županije naveo je da probleme s koncesijama na jugu Hrvatske građani najviše osjećaju kroz nedostatak vezova za njihove barke i brodove i nezakonite pokušaje ograničenja pristupa građana javnom pomorskom dobru na koncesioniranim područjima, koji svakog ljeta uzburkaju javnost. Samo u Dubrovniku na listi za čekanje na vez je preko 750 građana, od čega je najstariji upis iz 2004. godine…

Ilustracija iz Dalmacije: bahati koncesionari zagrađuju more i zimi (foto TRIS/G. Šimac)

Samo prošlog tjedna preko 100 građana s lapadske Batale je dobilo obavijesti da moraju premjestiti svoje brodove, bez da im je osiguran alternativni vez. Prijeti im se od strane Županijske lučke uprave da će im otegliti brodove na njihov trošak, a gdje da ih premjeste!” Drugi  problemi se svakog ljeta ponavljaju na plažama gdje koncesionari i kupači povremeno dolaze u sukobe zbog pokušaja ograničavanja pristupa plažama. Svi se sjećamo medijskih napisa o majci s djecom koju su zamolili da se pomakne iz prvog reda, jer trebaju postaviti ležaljku.. I svake godine ispočetka, nekome prekipi, zove medije, pa onda tek nakon pritiska javnosti slijedi reakcija nadležnih – pojašnjava Giljača.Dušica Radojčić, kandidatkinja Možemo! za gradonačelnicu Pule kao primjer je navela koncesije na pomorskom dobru do 20 godina koje dodjeljuju županije i gradovi. Za banalne sadržaje, poput ski-lifta, u Puli se dodjeljuje koncesija na čak 20 godina i to bez zakonom propisanog javnog savjetovanja i s lažiranom procjenom utjecaja na okoliš.

-I najomiljenije pulske plaže na meti su IDS-ove vlasti koja želi njihovu privatizaciju putem neopravdano dugih koncesija bez analize učinaka davanja koncesija odnosno bez obrazloženja javne koristi za taj plan. Umjesto da gospodarske aktivnosti na pomorskom dobru razvijaju mnogi, na taj se način želi pogodovati pojedincima bliskima vlasti. “Iznos naknada za te koncesije je mizeran, pa je tako planirani prihod od fiksnog dijela naknada za koncesije godišnje iznosi od 1000, 2500 i 6500 kuna za cijele plaže, na kojima bi ti pojedinci onda sve djelatnosti mogli potkoncesionirati i zarađivati na renti – rekla je Radojčić.

Marin Prvan, kandidat Možemo! za vijećnika u Splitu istaknuo je primjere devastacije obale i pogodovanja HDZ-u i Kerumu…

Ilustracija iz Dalmacije: bahati koncesionari zagrađuju more i zimi (foto TZRIS/G. Šimac)

– Najpoznatija trakavica je  sa Marjanom tj. konkretno ugostiteljskim objektom u uvali Bene. Tamo je koncesionar, odlukom županije, postala tvrtka sina predsjednika Županijske skupštine Petroslava Sapunara, inače zeta Željka Keruma. Navedeni objekt je tek prije mjesec dana doveden u legalne gabarite i to –  zbog odluke Ravnateljstva civilne zaštite da mogu otvoriti isključivo restorani sa terasom bez pregrada. Iz te iste kužine izašla je i situacija sa zapadnom obalom, projektom koji je financiran sredstvima za sanaciju odlagališta otpada Karepovac, a sada je grad zapravo bespravno koristi kao privezište jahti, jer županija nikad nije taj prostor odredila kao luku nautičkog turizma. Građane Splita nitko ne pita jer privatni interes HDZ-a i Keruma je u Splitu iznad svega – veli Prvan. 

Sandra Benčić, saborska zastupnica, istaknula je da se na pomorsko dobro u Hrvatskoj gleda se isključivo eksploatacijski s aspekta maksimizacije gospodarskog iskorištavanja obale, te s aspekta interesa investitora koji su često odabrani na osnovu povezanosti s političkom strankom koja koncesije dodjeljuje na nacionalnoj, lokalnoj ili županijskog razini. Javni interes građana, pa čak i financijski interes države su tu zanemarivi. Konkretno za posljednju godinu za koju je prihvaćeno izvješće o izvršenju plana koncesija, ukupni prihodi države, općina  i županija za koncesije na pomorskom dobru su iznosili svega  109.305.772,37 kuna, od čega su sve županije koje imaju pomorsko dobro zaradile samo 36.435.210,78 a sve općine ukupno 36.435.350,81. Radi se o zanemarivim prihodima s jedne strane, a vrlo često ogromnoj šteti po javni interes, okoliš i građane.

“Vlada ne sluša ni državnu reviziju koja je ustanovila niz nezakonitosti u dodjeli koncesija, jer njihov privatni interes i potreba namirenja njihovih “pajdi” je jača i od zakona i institucija”, zaključila je Benčić.

U nastavku možete pronaći video zapis izlaganja članova platforme Možemo! o pomirskom dobru…

Tags: , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI