Neovisni novinarski portal
23.4.2021.
ekoslov
Ilustracija: Lovac ubio lava (foto Facebook)

Ljudi divljaci i divne divlje vrste:
U svega 50 godina smo pobili 68 posto sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova

Ilustracija: Lovac ubio lava (foto Facebook)

Čovječanstvo, to jest mi ljudi, svojim nerazumnim i samoubilačkim djelovanjem, uništavanjem i zagađivanjem šuma, polja, mora, jezera, rijeka i svirepim istrebljivanjem  drugih životinjskih i biljnih vrsta na planetu Zemlji doveli smo do toga da je, prema istraživanjima, nestalo 68 posto životinjskog svijeta iz 1970. godine. Jednostavnije rečeno, pobili smo dvije trećine životinja – u svega pedeset godina.

Mi, pripadnici ljudske vrste, trebali bi propasti u zemlju od srama i žalosti, no mnogi su, posebice oni na poziciji kapitala i političke moći, još uvijek posve ravnodušni na ove stravične činjenice, te nastavljaju i dalje s invazivnim, suludim  i pogubnim razaranjem prirode za potrebe kratkoročnog profita i bogaćenja. Ljudsko divljaštvo prema drugim stanovnicima planeta i tzv. divnim divljim vrstama je bez konkurencije u poznatom svemiru.

Onima među nama koji strepe za budućnost svijeta i života na njemu preostalo je, eto, upozoravati na te žalosne i zlokobne pojave. Za takvo što se obično koristi i obilježavanje Svjetskog dana divljih vrsta– 3. ožujka. Ujedinjeni narodi u prosincu 2013. godine proglasili su 03. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta. Od tada ovaj dan obilježava se svake godine u cijelom svijetu s ciljem edukacije javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji, te podizanja svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja, kao i sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama.

Lovci u Africi ubili žirafu (foto Facebook)

 Trgovina divljim vrstama jedna je od najunosnijih aktivnosti organiziranog kriminala na svijetu i izravno utječe na stanje našeg planeta, ali i na naše zdravlje.

Jednu od najvećih prijetnji opstanku biljnih i životinjskih vrsta danas predstavlja njihovo nekontrolirano i prekomjerno iskorištavanje i uzimanje iz prirode za potrebe međunarodne trgovine, bilo da se radi o živim primjercima koji završavaju kao kućni ljubimci ili ukrasno bilje, ili o proizvodima izrađenim od dijelova i derivata tih vrsta, npr. različiti proizvodi ili namještaj izrađeni od tropskog drva, prehrambeni, kozmetički i farmaceutski proizvodi, nakit, modni dodaci, odjeća i obuća itd. Uglavnom – životinje i biljke se uništavaju uglavnom posve bespotrebno, radi ljudske obijesti i kratkoročnog užitka. 

Isto se događa i sa šumama: nemilice se sjeku bez ikakvog plana i razmišljanja o održivosti. Tako je i u Hrvatskoj: posvuda se vide ožiljci nerazumne sječe, često i pod upravljačkom palicom šumskih i državnih vlasti, sječa šume radi materijalne koristi pojedinih grupacija se obavlja i pod krinkom ‘održavanja šuma’. Stoga je ove godine Svjetski dan divljih vrsta posveć n i šumama.

O zdravim šumama ovisi egzistencija stotina milijuna ljudi

-Svjetski dan divljih vrsta obilježava se pod sloganom „Šume i egzistencija: održivost ljudi i planeta“ čime se želi naglasiti središnja uloga šuma, šumskih vrsta i njihovih ekosustava za održavanje egzistencije stotina milijuna ljudi diljem svijeta, s osobitim naglaskom na lokalnim zajednicama koje imaju snažne povijesne veze sa šumskim područjima, kao i onima u blizini šuma – kaže Petra Počanić iz ekološke organizacije WWF Adria.

Dva lovca-idiota, kako su ih nazvali i ulovljeni orao (foto Facebook)

Obilježavanje ovog dana je, kažu, idealna prilika i za promišljanje o uspostavljanju održivog modela suživota ljudi i prirode u skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a. Na žalost, jedan ovakav dan najvjerojatnije nije dovoljan za postizanje nekih značajnijh rezultata.  Trgovina divljim vrstama spominje se u više ciljeva i zato je potrebno utjecati na donositelje odluka da usvoje participativne pristupe utemeljene na dokazima. Tako bi se, smatraju,  osiguralo da buduća uporaba i trgovina divljim vrstama bude sigurna, ekološki održiva i socijalno pravedna.

-Surađujući s državnim odvjetnicima, inspektorima, čuvarima prirode, policijom, carinom i predstavnicima nadležnih tijela, želimo stati na kraj nezakonitoj trgovini divljim vrstama i suzbiti kriminalne aktivnosti vezane za divlju faunu i floru. Legalna i ilegalna trgovina živim divljim, ali i domaćim životinjama stvara nove prilike za bolesti koje se prenose sa životinja na ljude (zoonoze) te povećava rizik od pandemija, čemu i sami svjedočimo posljednjih godinu dana“, ističe Andrea Solić, voditeljica programa koji brine o divljim vrstama u WWF Adriji.

Policijska fotografija nakon talijanskog krivolova u Istri

Solić dodaje kako je WWF prošle godine pokrenuo projekt LIFE SWiPE čiji je cilj povećati broj uspješno procesuiranih kaznenih djela.

U jednoj godini šteta protiv okoliša i prirode:214 milijardi EUR!

Kaznena djela protiv okoliša i prirode danas su četvrta najunosnija aktivnost organiziranog kriminala u svijetu, nakon trgovanja ljudima, drogom i oružjem. Nedavno izvješće Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i Interpola (iz 2014.) utvrdilo je štetu od počinjenih kaznenih djela protiv okoliša i prirode u iznosu od 214 milijardi EUR, uključujući i neprocjenjivu štetu našem planetu uz značajno smanjenje biološke raznolikosti te potpuno istrebljenje pojedinih biljnih i životinjskih vrsta.

Prema posljednjem WWF-ovom Izvješću o stanju planeta veličina populacija sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjena je od 1970. godine za zabrinjavajućih 68%, uglavnom kao posljedica neodrživog korištenja zemljišta i uništavanja šuma koje su pretvorene u nova urbana područja ili neodržive poljoprivredne površine za veliku industrijsku proizvodnju hrane.

Bivša šuma (foto TRIS/G. Šimac)

Dok na svijetu živi manje od 3900 tigrova ili 1800 pandi, važno je globalno djelovati koordinirano i bez presedana. Jedino tako možemo do kraja desetljeća preokrenuti trend gubitka biološke raznolikosti i populacija divljih vrsta“, naglašava Solić uz poziv da potaknemo donositelje odluka za zajedničku akciju dajući svoj glas za prirodu na WWF-ovoj platformi.

Iako je trgovina s više od tisuću vrsta zabranjena na međunarodnoj razini, još uvijek postoje pojedinci spremni platiti vrtoglave iznose u želji za posjedovanjem rijetkih i luksuznih primjeraka, ne mareći pritom za zakonitost njihova podrijetla.

Brazilska papiga za 90000 eura

-To potiče kontinuirano ilegalno uzimanje divljih vrsta iz prirode i razvoj crnog tržišta. Vrste se krijumčare do konačnog odredišta ili se pak lažno deklariraju kao primjerci iz uzgoja, te ulaze na legalno tržište gdje postižu astronomske cijene. Nažalost, dokle god postoje potrošači koji su spremni platiti visoke iznose za luksuzan primjerak, postojat će i ilegalna trgovina divljim vrstama – vele u Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu.

Sabljorogi oris

Bilo da je riječ o živim primjercima, poput rijetkih vrsta kornjača, papiga ili orhideja, ili o luksuznim predmetima, kao što su slonovača, kornjačevina, rog nosoroga ili predmeti izrađeni od kože egzotičnih gmazova, svi oni predstavljaju određeni statusni simbol, a što su vrste rjeđe i ugroženije, to su traženije na tržištu i postižu veću cijenu.

-Primjerice, izrazito rijetke i kritično ugrožene kornjače s Madagaskara, kojih danas u prirodi ima svega 400-tinjak, na ilegalnom tržištu postižu cijenu i do 25 000 eura po komadu, a rijetke Learove papige iz Brazila mogu koštati vrtoglavih 90 000 eura po primjerku.  Zbog vjerovanja da ima ljekovita svojstva, duž Azije se u tradicionalnoj medicini koristi rog nosoroga, a kilogram na crnom tržištu košta više od kilograma zlata. Slonovača i dalje predstavlja luksuzan proizvod i statusni simbol pa cijena sirove slonovače iznosi i do 5 000 eura po kilogramu, dok rezbareni predmeti koštaju i puno više.  Potražnja za ovim proizvodima rezultirala je masovnim krivolovom na te vrste, što je desetkovalo veličine njihovih populacija u prirodi. U 2012. godini u krivolovu je ubijeno 22 000 slonova – vele u HAOP-u.

Sokorska gugutka

Evo sad i nekoliko riječi o  projektu LIFE SWiPE.

Krivolovci

„Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi” projekt je koji WWF Adria provodi u suradnji s Flora & Fauna International, Mrežom za praćenje trgovine divljim vrstama TRAFFIC, Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i Pravosudnom akademija Republike Hrvatske.

Projekt se provodi u 11 europskih zemalja: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Španjolska i Ukrajina. SWiPE ima za cilj obeshrabriti i u konačnici smanjiti kaznena djela protiv divljih vrsta kroz bolju provedbu okolišnih propisa EU-a i veći broj uspješno procesuiranih kaznenih djela pomažući tako oporavak ugrožene europske biološke raznolikosti i zdravlje ekosustava. No dok brojni krivolovci, posebice u balkanskim državama, ostaju nekažnjeni zbog sprege s političkim i pravosudnim vlastima, teško je očekivati neke pomake na bolje. Ipak, što se  sve poduzima s navedenim ciljevima može se pročitati na poveznici: https://www.wwfadria.org/hr/sto_radimo/sve_inicijative/life_swipe/

Ilustracija: zagađeno more Foto: Rich Carey/WWF

Inače, WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristaša i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljina prirodnog okoliša te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući održivu upotrebu obnovljivih prirodnih resursa, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipnu potrošnju.

Izumire 15.200 vrsta životinja

Svjetski  dan divljih vrsta obilježavaju i u zoološkim vrtovima, jedinim ustanovama u kojima se neke rijetke životinje još uvijek mogu vidjeti, a jer su iz divljine gotovo već iščezle. 

-Trenutačno je na Crvenom popisu Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN-a) više od 15.200 vrsta životinja. Među njima je 38 vrsta koje su izumrle u prirodi i koje danas opstaju isključivo zahvaljujući skrbi čovjeka. Dvije od tih vrsta mogu se vidjeti u Zoološkom vrtu grada Zagreba. To su sabljorogi oriks i sokorska gugutka.- kažu u zagrebačkom ZOO-u.

Crvena panda

Zoološki vrtovi danas su svojevrsne Noine arke, kažu oni i pritom su, na žalost, u pravu.  Naime, oni se, među ostalim, bave uzgojem životinja čije vrste spadaju u izumrle u prirodi, kritično ugrožene, ugrožene i osjetljive. Zoološki vrt grada Zagreba sudjeluje u uzgojnim programima (EEP-ima) Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija.

Kako izgledaju ti programi, djeca će moći doznati kroz igru na Edukacijskom trgu Zoološkog vrta grada Zagreba u subotu (6. ožujka 2021. godine) od 11 do 15 sati (program).

Sudionici igre okušat će se u ulozi koordinatora EEP programa za crvene pande. Doživjet će kako se pojedinoj crvenoj pandi traži odgovarajući partner u drugim zoološkim vrtovima te kako se organizira prijevoz za jedinke tako vrijedne životinjske vrste.

Preparirani lav

U blizini će biti postavljen edukativni kutak Sačuvajmo ugrožene vrste. Tamo će građani moći vidjeti različite preparate životinjskih vrsta ugroženih u Hrvatskoj te svijetu. Među tim su preparatima jaje bijele rode, krzno euroazijskog risa, dlaka dvogrbe deve, zub narvala i lubanja čimpanze.

-Bit će izloženi i preparirani afrički lav te glavata morska kornjača. Pomoću izloženih preparata edukatori će posjetiteljima približiti probleme s kojima se pojedine životinjske vrste susreću, što uzrokuje njihovu ugroženost te što se sve poduzima kako bi se koja vrsta zaštitila. Zoološki vrt grada Zagreba tradicionalno obilježava Svjetski dan divljih vrsta kako bi građane upoznao s važnošću očuvanja biljnog i životinjskog svijeta – kažu u ZG ZOO-u.

Zaključak: treba se nadati kako će možda razum prevladati, ljudsko divljaštvo prema divljim vrstama, te kako nećemo doći do toga da će se npr. afrički lav moći vidjeti jedino u prepariranom stanju ili na televiziji. 

Ilustracija: Lovac ubio lava (foto Facebook)

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI