Neovisni novinarski portal
23.10.2021.
POVIJEST/SADAŠNJOST
Foto: Andreas Dujmović, izvor Udruga turističkih vodiča Mihovil

Očekivanje turizma:
U potrazi za Faustom i brendiranjem Letećeg čovjeka

Foto: Andreas Dujmović, izvor Udruga turističkih vodiča Mihovil

Planirani projekt šibenske žičare na tristotinjak metara dugoj trasi između tvrđave sv. Mihovila i tvrđave sv. Ivana, koji je stigao do radne verzije idejnog rješenja i najave da se procijenjeno potrebnih pet milijuna eura namjerava dobiti putem europskih fondova, nova je prilika za Šibenik da konačno počne snažnije vrednovati činjenicu da se u njemu rodio Faust Vrančić. Za najpoznatiji, rekli bismo danas popularno, projekt tog renesansnog polihistora, konstrukciju prvog funkcionalnog padobrana na svijetu poznatu pod nazivom Leteći čovjek odnosno Homo volans, čuli su valjda i slabiji ovdašnji poznavatelji lika i djela slavnog Šibenčanina, a možda negdje usput krajičkom oka i uočili otisak crteža padobranca u skoku s venecijanskog tornja. Manje je, međutim, poznato da je među 56 izuma i tehničkih konstrukcija u epohalnom djelu Machinae novae Fausti Veranttii Siceni (Novi strojevi Fausta Vrančića Šibenčanina) kojom ‘hrvatski Leonardo da Vinci’ nadilazi svoje vrijeme, otisnut i crtež mosta s jednim užetom koji sadržava elemente konstrukcije suvremene žičare i smatra se njezinom pretečom.

Na sramotnu činjenicu da bi o jednom od najsvestranijih nam renesansnih genijalaca svjetskoga glasa njegov prosječni ovodobni sugrađanin bez prethodne pripreme i konzultiranja tražilice teško mogao sastaviti pet suvislih rečenica, podsjetila nas je atraktivnom tematskom turom ‘S Faustom po Šibeniku’ turistička vodičica Zlatka Rodin. U uskim kamenim ulicama srednjovjekovne gradske jezgre nas dvadesetak zainteresiranih prošetalo je punktovima vezanim uz lik i djelo Fausta Vrančića i dva sata slušalo zgode iz života tog velikog erudita, izumitelja, leksikografa i polihistora koji je živio kao uglednik, diplomat i svećenik, službovao na dvorovima  i zadužio svjetsku znanost.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

To nezaboravno iskustvo omogućila nam je šibenska Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’ koja već nekoliko godina u veljači povodom Međunarodnog dana turističkih vodiča organizira besplatne razglede grada za zainteresirane građane. Interaktivnu šetnju vremenom, životnim putem i stvaralaštvom jednog od najsvestranijih umova renesansne Europe vodila je, rekosmo, njihova članica Zlatka Rodin, ujedno i zaposlenica Memorijalnog centra Faust Vrančić na otoku Prviću na kojem je u obiteljskom ljetnikovcu mali Faust provodio ljeta svog djetinjstva i na kojem su mu prema oporučnoj želji sahranjeni posmrtni ostaci. Ispred rodne mu kuće u palači Vrančić i drugih značajnih točaka unutar nekadašnjih gradskih zidina, interpretirala je zanimljivu životnu priču znamenitog sugrađanina o kojem znamo znatno manje nego što to veličinom zaslužuje.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

Slušali smo pozorno o Faustovim europskim putešestvijima od Šibenika do Požuna, kako se tih godina nazivala Bratislava, preko Padove i Rima do Praga, Veszprema i Venecije. Naučili smo ponešto i o stricu mu Antunu, još jednom važnom Šibenčaninu, najzaslužnijem za njegovo izvanredno obrazovanje i prva službovanja. Zaintrigirala nas je i priča o njemačko-rimskom caru i hrvatsko-ugarskom kralju Rudolfu II kod kojega je dvadesetak godina službovao na praškom dvoru na kojem je obrazovani vladar okupljao i sponzorirao mnoge tadašnje znanstvenike, inženjere, graditelje, umjetnike, alkemičare i druge aktere tadašnjeg praškog kulturnog i znanstvenog kruga.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča Mihovil

Pokušavali smo pogoditi značenja onodobnih hrvatskih riječi što ih je Faust nazivao dalmatinskima i zapisao u petojezičnom Rječniku pet najplemenitijih jezika Europe (Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae). Divili smo se i činjenici da su mnogi od Faustovih izuma, skica i konstrukcija,  poput padobrana, žičare ili lančanog mosta, stvarnost postali tek desetljećima pa i stoljećima nakon smrti tog šibenskog i europskog vizionara te da i danas, nešto malo više od četiri stoljeća nakon prve objave Machinae novae, još uvijek posvuda u svijetu osuvremenjeni nalaze široku primjenu.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

– Budući da radim u Memorijalnom centru Faust Vrančić na otoku Prviću i Faust mi je bliska tema s kojom svaki dan živim, bilo mi je interesantno osmisliti tematsku turu ‘S Faustom po Šibeniku’. Iako su Faustove originalne knjige i portret dio stalnog postava Muzeja grada Šibenika, iako u Šibeniku imamo i ulicu i osnovnu školu koje nose ime Fausta Vrančića, nemamo niti jednu turističku lokaciju za koju možemo reći da je baš posvećena njemu. Nemamo, recimo, niti jedan spomenik Faustu, a nije on jedini Šibenčanin koji je po tom pitanju zanemaren. Krenula sam tragati za turističkim lokacijama koje bi bile interesantne za priču o Faustu, da svaka od njih bude točka na kojoj se priča o nekom njegovom djelu ili dijelu njegova života. Neke su lokacije očite, poput Palače Vrančić koja je bila kuća obitelji Vrančić sa njihovim grbom, a neke je trebalo otkriti i povezati s Faustovim likom i djelom da ljudima bude atraktivno, a da opet otkriju nešto novo o samome gradu. Recimo, kada pričamo o knjizi ‘Život nikoliko izabranih divic’ i ‘Rječniku pet najuglednijih europskih jezika’, govorimo i o samostanu Sv. Spasa, onovremenom kulturnom središtu u kojem su se odvijale razne zanimljive aktivnost pa tako i prva predstava u Šibeniku, iz koje je proizašlo i suđenje časnim sestrama – ispričala je Rodin, složivši se s konstatacijom da je Šibenik u svom brendiranju donekle zanemario činjenicu da je grad Fausta Vrančića.

Foto: Aleksandar Tešić

Vrsna poznavateljica lika i djela našeg genijalnog  homo universalisa kojeg u Šibeniku tek trebamo otkriti sebi, a onda i zapakirati u turistički proizvod, smatra da u promociji Faustovog lika i djela gradske ključne kulturne institucije nisu zakazale. Za argumentaciju navodi bogati izdavački opus Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ koja je o Faustu objavila sve što se dalo objaviti te organizirala znanstveni skup. Spominje i stalni postav, izložbe i edicije Muzeja grada Šibenika te u priči o Faustu neizostavni prvićki Memorijalni centar Faust Vrančić.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

-Premda je iz šibenske perspektive Memorijalni centar Faust Vrančić dislociran iz Šibenika i nešto udaljen, iz turističke perspektive izletnika koji dolazi izletničkim ili Jadrolinijinim brodom na Prvić, to je jako zgodna kombinacija. Trebalo bi poraditi na tome da Faust bude jače interpretiran u samome gradu, da se napravi spomenik njemu u čast, da imamo svog Homo volansa, da sutra kada bude postojala planirana žičara između tvrđava na njoj bude prikazana preslika tog njegovog bakroreza iz Machinae novae, da se vidi kako je izgledala prva ideja gradske žičare – govori Rodin o potrebi vrednovanja neiskorištenih potencijala.

Pitamo je i jesu li turisti kojima je imala priliku o njemu govoriti čuli za Fausta.

-Naši znaju, a strani turisti apsolutno nemaju pojma o Faustu Vrančiću i kada dođu kod nas u Centar i kada vide makete njegovih izuma i dostignuća budu iznenađeni i automatski ga povežu sa Leonardom da Vincijem. Nazovu ga hrvatski Leonardo, to svima pada na pamet, postalo je već uobičajena stvar – odgovara Zlatka Rodin, podsjećajući na još neke od značajnijih Faustovih izuma poput visećeg željeznog mosta s lukovima, amortizera za kočije, mlinova s pogonom na vjetar i plimu i oseku u morskom tjesnacu te vatrenih, vodenih i sunčanih satova.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

Tematske ture poput ove o Faustu Vrančiću, najpopularnije Tamne strane srednjovjekovnog Šibenika i povijesnog razgleda Poljane, članovi Udruge turističkih vodiča ‘Mihovil‘ vode na volonterskoj bazi, a razgledi su za građane besplatni. O Faustu i drugim šibenskim važnostima i zanimljivostima turistički vodiči prošlog ljeta turistima  gotovo da i nisu govorili. Grupnih posjeta u prvoj pandemijskoj sezoni bilo je malo, neki vodiči nisu imali niti jednu turu, a naša sugovornica procjenjuje da je lanjska sezona za turističke vodiče bila na razini pet do maksimalno deset posto. Kakva će biti predstojeća, ne želi prognozirati, ali se nada da će se sve skupa što prije vratiti u normalu, sa više neposrednosti, ljudskog kontakta i turističkih doživljaja.

Foto: Andreas Dujmović, izvor: Udruga turističkih vodiča ‘Mihovil’

Tags: , ,

VEZANE VIJESTI