Neovisni novinarski portal
3.3.2021.
reflektor
Potres u Petrinji foto: printscreen N1

Potresniji potres:
“Zdrav čovjek će izletjeti van… A što je s osobom u kolicima?”

Potres u Petrinji foto: printscreen N1

Razorni potresi u Hrvatskoj potresni su na više razina. Osim što su porušili domove, kuće, stanove, vrtiće, škole, bolnice, radionice, staje… te na blatnjave i hladne livade, dvorišta i ulice iz ruševina istjerali djecu, mlade, žene i muškarce, bake i djedove, ukazali su i na potresno duboke rascjepe u (ne)funkcioniranju osnovnih službi u državi.

Snaga, spremnost, srčanost i mudrost vodstva neke države se najbolje očitava ili ne očitava u trenucima velikih nevolja poput ovih uzrokovanih elementarnom prirodnom nepogodom i katastrofom, no naše vlasti i čelnici mjerodavnih službi je uglavnom nisu pokazali.

Desetljeća uhljebljivanja politički podobnih, slabo moralnih, često posve nesposobnih, podkapacitiranih i neodgovornih osoba bez vizija, ambicija i razumijevanja za rad na općem dobru na ključnim funkcijama u državi, na koncu dovedu do toga da u kriznim situacijama zavlada kaos i dezorganizacija, te da opet i ponovno, kao i ne tako davno u prošlom ratu, sve pada na pleća srčanih, hrabrih i požrtvovnih ljudi.

Potres u Petrinji foto: printscreen N1

Potresno je i vrlo emotivno svjedočiti i osjećati solidarnosti ljudi diljem Hrvatske i šire koji su spremni pomoći u nevolji.

Potresno

No potresno je vidjeti kako državi aparat nema ni izbliza jasno definiran i čvrst plan i program postupanja u ovakvim situacijama, te kako u robnim zalihama, pri vojsci, civilnim zaštitama, crvenim križevima, uredima za katastrofe i izvanredna stanja i kojekakvim sličnim institucijama nema dostatan broj šatora, vreća za spavanje, mobilnih kuhinja, osoba obučenih za pomoć, stambenih kontejnera, hrane… nego glavnina navedenog i najnužnijeg  treba stići kao hitna pomoć iz Austrije, Slovenije i drugih država.

No to je duga priča, a koja ima veze i s onima koji su ugroženi i bez katastrofalnih potresa, a kada oni nastupe još i više – osobama s invaliditetom. Imaju li vlasti kakav obrazac za pomoć takvim osobama u trenucima poput ovih? Postoji li neka služba koja usred opće ugroze dodatno misli i na najugroženijie, nemoćne, bolesne i slabo pokretne? Baš i ne. Kako se osjeća osoba s invaliditetom koju se kreće uz pomoć kolica kad krene potres? Je li u potres potresniji nego drugima? Takvo što većina nas ne može pojmiti…

Potres u petrinji (foto Zaklada Solidarna)

-Iskazujemo izraze našeg najdubljeg suosjećanja s obiteljima koji su izgubili svoje najmilije u ovoj prirodnoj katastrofi i ostali bez svojih domova. Povodom razornih potresa koji su 28. i 29. prosinca 2020. pogodili Petrinju, Glinu, Sisak i okolna mjesta, kontaktirala sam udruge osoba s invaliditetom u pogođenom području i nadležno Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike kako bi provjerila u kakvoj su situaciji osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama te doznala da su udruge u većoj mjeri stupile u kontakt sa svojim članovima i prikupile podatke o načinima i uvjetima njihovog zbrinjavanja – veli Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invaliditetom.

Anka Slonjšak – foto posi.hr

Kako kaže, prema dobivenim informacijama osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju su sa svojim obiteljima smješteni pretežito u kriznim centrima, vojarnama i u drugim prihvatnim centrima ili kod prijatelja ili rodbine u drugim mjestima s obzirom na neprekidno podrhtavanja tla.

Posebna briga za one koji neće iz svojih domova

-Molimo da se posebna briga usmjeri na osobe koje ne žele otići od svojih domova i koje su u osobnim automobilima kao i na one koje žive u udaljenijim selima i zaseocima. Mada su prema dostupnim informacijama osobe s invaliditetom iz pogođenih područja adekvatno zbrinute i opskrbljene hranom, vodom i potrebnim pomagalima i higijenskim potrepštinama, apeliramo da se u narednom periodu prati njihovo stanje i potrebe kako bi pružena pomoć bila ciljana i djelotvorna te prilagođena osobnim i obiteljskim okolnostima te specifičnostima obzirom na vrstu i stupnjeve invaliditeta – kaže Anka Slonjšak, te zahvaljuje svima koji su ‘odmah reagirali i organizirali se u aktivnostima najpotrebnije pomoći kao i svim građanima s područja cijele Republike Hrvatske koji su se nesebično na razne načine uključili u pružanje pomoći i još jednom pokazali veliku solidarnost.’

Anka Slonjšak kaže kako je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike organiziralo socijalne službe koje na terenu pružaju stručnu pomoć te organiziraju mobilne timove za manja mjesta.

Anka Slonjšak u Saboru (foto printscreen Youtube)

-Ministarstvo je također uspostavilo suradnju s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika i Hrvatskom komorom socijalnih radnika u svrhu uključivanja i organiziranja socijalnih radnika, ali i drugih komora i stručnjaka da se uključe tamo gdje je potrebno kako bi pružali potrebnu psihološku, ali i drugu pomoć onim osobama s invaliditetom koji nisu članovi udruga, kojima nije dostupan prilagođeni prijevoz niti znaju kome se obratiti za pomoć, te je vrlo važno da mobilni timovi dopru do njih –  ističe Slonjšak.

Nema imunih na strah od nepredvidivih prirodnih sila i katastrofa kao što je potres. No nije jednako onome tko može potrčati u zaklon ili na ulicu kao onome koji trešnju tla mora proživjeti u svojem krevetu, bez mogućnosti za brzi bijeg ili sklanjanje.

‘Nepomičan u krevetu gledao u strop’

O tome govori i svjedočanstvo nakon proljetnog potresa u Zagrebu Hrvoja Antonia Belamarića, koji je osoba s invaliditetom i koji često istupa u javnosti i ukazuje na probleme i njihova moguća rješenja. Razgovarali smo s Hrvojem Antoniom o ovoj temi, a o kojoj je on govorio još nakon prvog zagrebačkog potresa.

-Kad je bio potres, ja sam kao osoba s invaliditetom ležao nepomično u krevetu i gledao sam u strop i nije mi bilo svejedno. Sada se postavlja pitanje, tko je u tim slučajevima pomagao osobama starije životne dobi sa invaliditetom koji su gledali kako se njihovi stanovi urušavaju, oni se ne mogu pomaknuti, a nema nikoga tko bi im pomogao. Moramo navesti i osobe s invaliditetom koje su bile sa svojim obiteljima ili nekime tko brine o njima. Ako su živjeli na višim katovima, morali su ići stepenicama jer tijekom potresa se ne smije koristiti lift. Tko će im pomoći ako su primjerice u kolicima i treba nositi i njih i kolica tijekom potresa? Te osobe su većinom bile zarobljene u svojim stanovima, sa svojim obiteljima jer im nije imao tko dodatno pomoći da ih se spusti. Srećom, nitko nije stradao. Srećom, potres nije bio jači ni razorniji. Osobe s invaliditetom su ostale u svojim krevetima ili kolicima, imale  su sreću da im se nije ništa dogodilo… Za kraj, zašto nitko nije osobama koje su imale traume od potresa ponudio psihološku pomoć i zašto nije nitko pitao, s psihološkog stajališta, osobe s invaliditetom koje su direktno pogođene potresom kako su se osjećale jer se nisu mogle pomaknuti.  – zapitao se Hrvoje Antonio Belamarić u svojem blogu na HRT-u.

Hrvoje Antonio Belamarić -foto Facebook

Na nevolje osoba s invaliditetom u vremenima ovakvih izvanrednih nedaća je skrenula pažnju i Leonida Kifer, i sama osoba s invaliditetom, pravnica, kolumnistica na nekoliko portala, volonterka u brojnim udrugama, voditeljica projekata u Socijalnoj zadruzi Humana Nova Čakovec, odnedavno pomoćna administratorica u Quahwi… U svojoj kolumni Lavica Leonida na portalu Mixer.hr  se pita: Koliko brinemo o osobama s invaliditetom za vrijeme potresa?

-Svi znamo što se događa ovih dana, ne trese se samo tlo u središnjoj Hrvatskoj, trese se sve u nama, otpadaju sigurnost i uzimanje života zdravo za gotovo poput žbuke sa zidova kuća. I sama proživljavam paletu emocija, toliko snažno osjećam strah, tugu, bespomoćnost, brigu da sam prvi puta od majčine smrti počela redovito uzimati tablete za smirenje. Mnogi poznanici, prijatelji, divni ljudi nalaze se na području koje se neumorno trese i brine me što sam svjesna da im sada ne mogu pomoći osim slati obilje misli punih nade i podrške – veli Leonida Kifer.

Leonida Kifer – Fotografije: Mixer.hr/Kristina Fazinić

-Svako malo mi bježe misli na one najugroženije. Godinama prolazim onim krajem na putu do mora i teško je opisati sve dojmove koji se talože svaki taj metar kraja koji iako su kuće bile manje – više obnovljene, nikada nije zaista obnovljen. Razmišljam o ljudima po selima, zaselcima, o starim i nemoćnim ljudima, o nepokretnim ljudima… Misli mi dođu do osoba s invaliditetom.
Jesu dobro? Imaju li osnovnu medicinsku pomoć? Jesu li im dostupni lijekovi, pelene, sonde? Što je s onima koji su ovisni o nekom aparatu – imaju li struje? Što je s njihovom psihom? – postavlja važna i jasna pitanja Leonida Kifer na Mixer.hr

‘Rijetko o njima mediji pišu…’

Rijetko o njima mediji pišu, nastavlja, pogotovo u ovakvim situacijama na koje nitko nije naviknut.

-Tamo su sada novi uvjeti za život, nema rutine, često nema ni osnovne infrastrukture. Masa volontera koja se tamo nalazi, teško da je obučena za rad sa osobama s invaliditetom, posebno s osobama s posebnim potrebama. Ne postoje upute kako pomoći osobama s invaliditetom u iznimnim okolnostima poput potresa. Zdrav čovjek će izletjeti van kad se smiri potres, može se sakriti pod štok kad osjeti podrhtavanje… što je s osobom koja se nalazi u invalidskim kolicima, u krevetu prikopčana na razna pomagala koja mu doslovno znače život? Što ako vam je pomagalo neophodno za dostojanstven život ostalo negdje zatrpano, zgnječeno? Ne mogu ne postaviti sva ova pitanja… -veli Leonida Kifer.

Leonida Kifer i naš kolumnist Antonio Milanović u emisiji na HRT_u

Kako kaže, tražila je ovih dana odgovore na ta pitanja i na Internetu. No bez uspjeha…

-Mislila sam da postoje upute, objašnjenja… nešto što je kratko i jasno, a može pomoći onima koji se brinu za osobe s invaliditetom u sličnim situacijama. Nažalost, nisam našla. Ne zanimaju me elaborati ni znanstveni radovi, zanima me par uputa kako pomoći osobama s invaliditetom u iznimnim okolnostima poput potresa. Što je s terapijama osobama s invaliditetom u okolnostima poput potresa? Ne mislim samo na fizikalne terapije, ima terapija i kod logopeda, psihologa, defektologa… Znam da o tome nitko ne razmišlja i da će mnogi reći da je to nebitno. Možda mnogima i je nebitno dok spašavaju vlastite živote, no nekome i jedan dan bez terapije znači mnogo koraka natrag…- upozorava Lavica Leonida u svojim razmišljanjima na portalu Mixer.hr. 

-Svjesna sam da ne žive sve osobe s invaliditetom u kućama ili zgradama koje su građene po svim pravilima graditeljske struke. Ljetos kad sam s prijateljima putovala ovim dobro potresenim krajem, razmišljala sam o tome tko zna koliko osoba s invaliditetom živi ovdje i tko zna gdje se ljudi nalaze po raznim lokacijama do kojih nema ni GPS – a ni asfaltirane ceste ili signala za mobitel… Bojim se posljedica ovih potresa, posljedica na psihu stanovnika, posljedica na psihu svih često zanemarenih skupina, ne samo osoba s invaliditetom… I sada, pred kraj godine, trese se danima ovaj kraj koji se nikada nije oporavio ni od ratnih zbivanja… Bojim se. Jako. Ipak, znam da se sada u mnogima pokreće silna dobrota i snaga – zaključuje Leonida u svojem emotivnom istupu na portalu Mixer.

Telefonski brojevi i adrese za pomoć i podršku

No  konstatacija da osobama s invaliditetom nije lako u ovim okolnostima nije dovoljna i ne riješava bogznašto.  Evo stoga u nastavku teksta uputa i kontakata dostupnih službi i organizacija za sve one koji su u takvom položaju ili znaju nekoga kojemu bi bila potrebna pomoć i podrška…

Anka Slonjšak

-Kako bi pomoć koja se prikuplja bila djelotvorna i odgovarala realnim potrebama pogođenih osoba, molim sve one koji žele pomoći da kontaktiraju niže navedene udruge i Ministarstvo koje je osnovalo tim za krizna stanja. Apeliram da pomoć bude što ciljanija i pozivam sve građane koji se mogu staviti na raspolaganje kao volonteri da se odazovu i u narednim danima dok god bude postojala potreba. Želim poručiti svim građanima iz potresom pogođenih područja da smo uz njih i da imaju vjeru u vlastitu snagu i snagu zajednice i nadu da će snaga solidarnosti u najkraćem vremenu obnoviti porušeno i omogućiti povratak u obnovljene domove – zaključuje pravobraniteljica Anka Slonjšak.

Dakle, u nastavku su telefonski brojevi i adrese el. pošte na koje se mogu javiti građanke i građani Republike Hrvatske pogođeni potresom u svrhu pružanja psihosocijalne pomoći.

PSIHOSOCIJALNA POMOĆ može se dobiti na sljedećim telefonima:

Obiteljski centar Zagreb – 095 564 7422 ili 095 581 8475
Obiteljski centar Sisak – 091 441 0102; 091 195 4395; 091 441 0094 ili 091 441 0003
Krizni tim Ministarstva – 099 701 9644 ili 099 497 2609

Građane koji žele pomoći osobama s invaliditetom na području zahvaćenom razornim potresima upućujemo da se obrate ključnim službama Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike na terenu i udrugama osoba s invaliditetom na terenu kako bi pomoć bila što ciljanija.

Kontakt telefoni Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
za krizna stanja s terena:
099 701 9644
099 497 2609

Udruge osoba s invaliditetom s područja Sisačko-moslavačke županije:

Udruga osoba s invaliditetom Sisačko-moslavačke županije
e-mail: predsjednica@uosismz.hr
kontakt broj: 091/4050 530

e-mail: aleksandra@uosismz.hr
kontakt broj: 091/4050 533

Dopredsjednica Udruge:
e-mail: ana.beslic.1982@gmail.com

Udruga slijepih SMŽ Sisak
tel: 044 54 75 11
Mob: 098 913 7556
e-mail: ured@udruga-slijepih.hr
Web: http://www.udruga-slijepih.hr/

Udruga tjelesnih invalida Grada Siska
Facebook: https://www.facebook.com/dobrenic.dren
Mob: 099 839 6435

Kontakt osoba: Vesna Gašparić
+385 44 540 376
info@utigs.hr

Udruga gluhih i nagluhih grada Siska i Sisačko-moslavačke županije
tel/fax: 044/548 003
E-mail: ugnosk@gmail.com
verablankenhorn@gmail.com

DONJI KUKURUZARI – Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Donji Kukuruzari
Tel: 044/856-016
Mob: 099/846-0311

SISAK – Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Grada Siska
Tel: 044/540-376
Mob: 098/938-6107
Fax: 044/540-376
E-mail: udrugazapomocomrsisak@gmail.com

Udruga invalida rada Sisak
Mob: 099 468 1911
Kontakt Udruge:
Telefon: +385 (0)44 523 166
Fax: +385 (0)44 523 166
Email: uirsisak@gmail.com
Web: https://uirs.hr/

Dijabetičko društvo Grada Siska
Tel:044 40 01 30
Fax:044 40 01 31
Mob:091 47 41 115
mail: dijabeticko-drustvo@net.hr
Web: www.dbsisak.wordpress.com

Udruga za terapijsko i rekreacijsko jahanje KAS Sisak
098 9006 288
Web: http://kas-sisak.hr/

 

Projekt ‘Reflektor’ je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda.

Tags: , , , , , , , , ,

VEZANE VIJESTI