Godine uhljebljivanja partiji podobnih kadrova i posljedične nesposobnosti, nebrige i ‘lako ćemo’ stava, dolaze Zadru na naplatu. Gradsku administraciju zadesio je potkraj rujna nalog Državnog inspektorata komunalnom poduzeću Čistoća da do kraja ove godine izvoli zatvoriti odlagalište otpada u Diklu jer ono odavno puca po šavovima, a mjesta za novo širenje više nema. Nije to rješenje o zatvaranju deponija došlo iz vedra neba. Imala je ekipa okupljena oko gradonačelnika Branka Dukića dovoljno vremena da barem osmisli ako ne i provede gdje će sa smećem. No, umjesto pronalaska i eventualnog osposobljavanja alternativne lokacije igrali su na kartu višegodišnjih otezanja, traženja dodatnih kapaciteta na prekrcanom Diklu i ufanja da bi se povlačenjem političkih veza mogli provlačiti sve dok se jednom ne dovrši tek započeta gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim. Dok naivniji zagovornik pravne države već u prvim danima 2021. zamišlja u Diklu inspektore na djelu, kako trakama za pečaćenje omataju portu i zaustavljaju kamione s otpadom, lokalni igrači u dogovoru s igračima centralne države tek počinje tražiti rješenje, samouvjereni da će lako iskamčiti produžetke.
Pažljiviji čitatelj stručnih časopisa imao je priliku još prije punih dvanaest godina pročitati da Zadarsku županiju u godinama koje slijede čekaju dva važna ekološka posla – sanacija pa zatvaranje odlagališta Diklo i istodobna gradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. U rubrici Zaštita okoliša stručnog časopisa Građevinar pisalo je te 2008. i da Diklo ne udovoljava kriterijima uređenog odlagališta, čak da ne ispunjava niti osnovne zahtjeve i da ga je trebalo već sanirati i zatvoriti. Čitamo i da je odlagalište u neposrednom zaleđu naselja Diklo uz županijsku cestu Zadar-Kožino-Zaton-Nin otvoreno 1963. godine i da djeluje otad bez ijednog službenog dokumenta na temelju kojega bi se uopće moglo smatrati legalnim. Odlagalište na koje Zadar i okolne mu općine i gradovi gomilaju smeće posljednjih više od pola stoljeća, pisao je odavno Građevinar, ne raspolaže ni lokacijskom ni građevinskom ni uporabnom dozvolom, kao i da mu lokacija nije ni u prostorno-planskim dokumentima predviđena za trajno odlaganje opada. Eksplicitno je naveden i plan da će se Diklo koristiti za odlaganje dok se ne dostigne volumen predviđen za zatvaranje i da će se područje poslije prenamijeniti u prostor za rekreaciju.
Foto: Čistoća Zadar
Sve to trebalo je još od ranije biti poznato zadarskoj gradskoj administraciji koja je u rujnu nespremna dočekala rješenje višeg državnog inspektora zaštite okoliša o zatvaranju deponija koje se godinama odgađalo dok su se tražili dodatni kapaciteti na Diklu i bahato očekivalo da će odlagalište nesmetano primati nove kubike otpada sve dok se ne dovrši gradnja u Biljanima Donjim, što se trebalo dogoditi do kraja ove 2020. No, kako se kod nas rijetko što završava u roku, tako je i rok za dovršetak zadarskog županijskog centra za gospodarenje otpadom nakon okončanja javne nabave i žalbi ponuđača prolongiran za drugu polovicu 2022. Razmišljalo se bilo i o povećanju kapaciteta odlagališta Diklo i u kolovozu 2019 u elaboratu zaštite okoliša u postupku izmjene zahvata sanacije predviđao nastavak rada deponija do otvaranja centra za gospodarenje otpadom, ali uz izgradnju nove plohe za odlaganje otpada. No, inspekcija zaštite okoliša procijenila je da mjesta za širenje nema i da se deponij ima zatvoriti u roku od devedeset dana. Lokalna vlast tek se tada bacila u potragu za lokacijom na kojoj bi se odložilo 160 tisuća kubika otpada koliko se iz Zadra i osamnaest okolnih gradova i općina doveze na Diklo kroz dvije godine.
Foto: Čistoća Zadar
-Lokalna vlast najbolje se može prosuditi po tome kako je organizirala prikupljanje otpada. Ako prikuplja smeće kao što se to godinama odvija u Zadru onda možemo govoriti o palijativnim mjerama održavanja grada donekle živim – mišljenja je Marijana Botić, županijska vijećnica zadarske Akcije mladih koja upozorava da je zadarski sustav prikupljanja otpada potpuno van zakonskih okvira i da samo zalaganje djelatnika drži da smeće svima ne eksplodira u lice. Pita se i koliko će koštati prijevoz zbrinjavanja smeća na nekoj drugoj lokaciji i hoće li, bude li to u udaljenima Rijeci ili Varaždinu, zbrinjavanje platiti bivši i sadašnji gradonačelnik i župan, krivci što su komunalna poduzeća koristili za uhljebljivanje partijske administracije, a ne za rješavanje problema. –Ne znam jesu li građani svjesni da će Čistoća nakon što pokupi izmiješano smeće, par godina morati ga negdje odvoziti na naš račun (još ne znaju gdje ni po kojoj cijeni jer su mislili da će moći zlorabiti Diklo dok im se bude htjelo), a da će nakon izgradnje krimi brojačnice novca za one kojima se pogodovalo sa centrom za gospodarenje otpadom, odvoziti ga tamo po astronomskim cijenama – obznanjuje županijska vijećnica Marijana Botić.
Foto: Čistoća Zadar
Prema posljednjim informacijama, izgledno je da su zadarski vlastodršci u suradnji sa Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja dogovorili da će rok za zatvaranje Dikla biti probijen i da će to prekrcano odlagalište primati otpad i nakon isteka roka iz inspekcijskog rješenja, ali i da će dio otpada završiti na nekim drugim deponijima. Među predloženim rješenjima zagrizlo se najviše u odlagalište otpada Kljakovača kod Bilišana blizu Obrovca, deponij u procesu sanacije oko jame nekadašnjeg rudnika boksita. Državni tajnik resornog ministarstva Mile Horvat kaže da će, dozvole li tehnički uvjeti, na Kljakovači vjerojatno biti izgrađena nova ploha za odlaganje i da će, bude li se išlo na to rješenje, biti izrađena studija utjecaja na okoliš. Zadarski gradonačelnik Branko Dukić umiruje da zbrinjavanje i gospodarenje otpadom ne znači naći jamu na osami i u nju iskrcati smeće, dok Ante Župan, gradonačelnik Obrovca, prisnažuje da će sav otpad koji će se deponirati na odlagalište Kljakovača u postupku sanacije biti trajno izoliran od bilo kakvog ekološkog rizika te da projekt obuhvaća sanaciju postojećeg dijela odlagališta i izgradnju nove plohe za novi otpad do otvaranja županijskog centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim.
Foto: Zadarski list/Velimir Brkić
Na hladno je odmah zapuhao Ivan Matić, obrovački ekološki aktivist i županijski vijećnik sa liste Mosta, koji ratuje već s gritom i mazutom i koji kaže da se deponij Kljakovača nalazi iznad brane u Muškovcima, doslovno pokraj crpilišta vode, na propusnom krškom terenu kroz koji otpadne tvari lako mogu doprijeti do Zrmanje iz koje se vodom napaja cijela Zadarska županija. Upozorava i da je elaboratom zaštite okoliša još 2015. navedeno da je nesanirano odlagalište u postojećem stanju potencijalni zagađivač vode, zraka i tla te mogući izvor zaraze životinja i čovjeka. Tvrdnja da će se sanacijom potencijalne opasnosti od zagađenja svesti na minimum ne zvuči mu nimalo uvjerljivo jer se radi o pretpostavci za deponiranje otpada s prostora na kojemu živi nekoliko tisuća, a ne stotinjak tisuća proizvođača otpada iz Zadra i osamnaest okolnih općina i gradova. Obrovački aktivist i političar donositeljima odluka poručuje da neće bez borbe prihvatiti novu lokaciju za županijski deponij, na koju obrovačka vlast pristaje samo zbog novca, zanemarujući ekosustav.
Foto: Zadarski list/Velimir Brkić
Obrisi dugoročnog rješenja u Biljanima Donjim, postrojenja u koje se ulaže oko pola milijarde kuna, najvećim dijelom europskog novca, tek se polako naziru. Radovi su krenuli potkraj ljeta, uklonjena je zasad makija, poravnan teren, započelo betoniranje temelja i pripreme za asfaltiranje pristupnih cesta. Ogromna ogoljena površina od 46 hektara već je vidljiva s autoputa. U Biljanima Donjim, u zaseocima Drače i Jokići uz ogradu centra za gospodarenje otpadom u nastajanju, nadaju se da će im donijeti napredak u vidu poboljšanja osnovnih životnih uvjeta, da će i njihove kuće zajedno sa centrom za gospodarenje otpadom priključiti na vodovodnu mrežu, da će im obnoviti cestu, izgraditi nogostup i javnu rasvjetu i da bi moglo biti posla i za nekoga od njih. No, predaleko je još druga polovica 2022. do kada bi radovi, bude li se sve odvijalo po planu, trebali biti završeni, a Zadar i Zadarska županija izdržati bez eksplozije ekološke bombe i komunalne katastrofe.
Foto: Eko
