Neovisni novinarski portal
4.12.2020.
e-škovacin
Foto: Regionalni centar čistog okoliša

Slučaj Lećevica:
Dvadeset godina čekanja Godota u Šilovića docu

Foto: Regionalni centar čistog okoliša

Ovoga ljeta navršilo se punih dvadeset godina od prvog službenog spominjanja tvornice za preradu smeća i priželjkivano rješavanje nagomilanih dalmatinskih muka po otpadu, a ledina u Šilovića docu kod sela Kladnjice u općini Lećevica, gdje je na poroznom kršu Dalmatinske zagore planiran kontroverzni Centar za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije, i danas je zarasla u draču i kupinu. U toj dva desetljeća dugoj epopeji obilježenoj glasnim upozorenjima ekoloških aktivista da bi planirani zahvat u Lećevici mogao gadno naštetiti prirodi, svjedočimo ovih dana zanimljivom obratu. Općinska vlast povukla je odjednom svoju potporu projektu i zabranila sve aktivnosti na realizaciji CGO. Nije to učinjeno zbog naglo probuđene svijesti o potencijalnoj opasnosti po okoliš nego iz puno prizemnijih razloga, uglavnom zato što se otkup privatnih zemljišta u posljednjih jedanaest godina otkako su s vlasnicima potpisani predugovori nije bogznakako pomaknuo s mrtve točke, osim što je procijenjena vrijednost zemlje nekako splasnula. Mašući pravnim mišljenjima, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u kojoj je kao i u Općini Lećevica na vlasti isti HDZ, na to se folklorno nezadovoljstvo iz zaleđa ne obaziru.

Vlasnicima zemlje u Šilovića docu koji su se polakomili za obećanih im 95 kuna po kvadratu ljutoga krša i u rujnu 2009. godine s Općinom Lećevica potpisali predugovore o otkupu zemljišta, dozlogrdilo je čekati. Njih ukupno pedeset i dvoje već više od jedanaest godina čekaju da im se vlasti smiluju i isplate barem predugovorenu naknadu u iznosu od dvadeset posto vrijednosti zemlje. Do dana današnjega nisu od toga vidjeli ni lipe, a trebali su u roku mjesec dana od potpisivanja tih famoznih predugovora koje je 2016. godine od Općine Lećevica preuzela na sebe Splitsko-dalmatinska županija. Ti zemljoposjednici koji formalno-pravno to više zapravo i nisu jer su se potpisivanjem predugovora odrekli bilo kakvog raspolaganja zemljištem, osjećaju se prevarenima. Žale se ovih dana mještani Lećevice, koji sve manje vjeruju u izgradnju obećane tvornice smeća, da su ih zaštitari prirode godinama prozivali za pohlepu i nebrigu za okoliš i zdravlje drugih, da su se namučili ‘čisteći’ uz pomoć odvjetnika parcele kako bi postale vlasnički ‘jedan kroz jedan’, da su više od desetljeća strpljivo čekali i da im je prekipjelo kada su čuli da je tamo neko visoko povjerenstvo ove godine samo tako odlučilo da zemlja ne vrijedi više 95 nego tek 45 kuna po kvadratu. Govore  Lećevićani da za manje od predugovorenog zemlju ne žele dati ali se pribojavaju da bi ih vlasti protiv njihove volje mogle izvlastiti.

Općina Lećevica protiv gradnje CGO

Zbog otezanja s otkupom zemljišta, zato što Splitsko-dalmatinska županija nije u prethodnih jedanaest godina osigurala sredstva za isplatu vlasnika, Općina Lećevica je u rujnu odlučila da povlači potporu, da zabranjuje i da obustavlja sve aktivnosti na izgradnji Centra za gospodarenje otpadom na svom teritoriju. – Ovakva situacija akumulira nezadovoljstvo koje prerasta okvire pravne  problematike i prelazi na pitanje politike i nezadovoljstvo samih žitelja, mještana, vlasnika i vijećnika Općine Lećevica – sročili su lokalni samoupravljači, tvrdeći u toj odluci općinskog vijeća kako ne postoji ni jedan razlog da se hitno ne pristupi sklapanju ugovora i tako otklone prijepori hoće li se ili se neće graditi. Pobuna zemljoposjednika na čijoj se zemlji planira izgradnja kontroverznog CGO i nezadovoljstvo u jedinici lokalne samouprave na čiji se teritorij planira dovoziti otpad iz cijele županije, nimalo ne dira planere i izvršitelje tog velikog posla u Dalmatinskoj zagori. Županijska tvrtka Regionalni centar čistog okoliša pohvalila se prošloga mjeseca pravnim mišljenjem koje zajednički potpisuju Marko Šikić i Bosiljka Britvić Vetma, profesori na katedrama upravnog prava pravnih fakulteta u Zagrebu i Splitu. Piše u tom njihovom pravnom mišljenju da Općina Lećevica nema nadležnost nad aktivnostima na izgradnji CGO kao ni za rješavanje pitanja otkupa zemljišta u privatnom vlasništvu te da odluka općinara nema utjecaj na status i realizaciju projekta, da je to tek puka izjava određenog stava koja je donesena bez zakonskog temelja i da je kao takva bez ikakvog pravnog učinka.

Na plaće već potrošeno 30 milijuna kuna

Taj Regionalni centar čistog okoliša, županijska tvrtka osnovana za upravljanje planiranim Centrom za gospodarenje otpadom Splitsko-dalmatinske županije, uknjižila je proljetos petnaest godina svog postojanja u kojima je pribavila 122 dokumenta, ishodila 27 dozvola i na plaće zaposlenika potrošila 30 milijuna kuna. Za investiciju procijenjenu zasad na 72 milijuna eura osigurala je Europska unija oko sedamdeset posto sredstava, ostatak namaknule država i županija, no s obzirom da zemljište još nije niti otkupljeno od vlasnika i da bi tek iduće godine mogao biti odabran izvođač radova, nikakve su šanse će CGO u Lećevici biti dovršen u planiranom roku do početka 2022. godine, ako gradnja do tada uopće i počne. Otkako je u veljači konačno pokrenut postupak javne nabave, zainteresirani potencijalni graditelji više su puta tražili produženje roka za dostavu ponuda i više puta žalbama odugovlačili proces. Javna nabava ponovno je prije neki dan stopirana  zbog još jedne žalbe da Regionalni centar čistog okoliša nije primjereno produljio rok za dostavu ponuda odnosno da nije uzeo u obzir moguće komplikacije u poslovanju banaka te otežanu komunikaciju partnera iz različitih zemalja uslijed pandemije bolesti izazvane novim koronavirusom. Tom je žalbom iskamčen još jedan produžetak za dostavu ponuda i još malo produžena dvadesetogodišnja epopeja, do još jednog rješenja Državne komisije za kontrolu javne nabave, za što ima rok od mjesec dana, nakon čega slijedi nova objava dokumentacije, što znači da se nastavak natječaja može očekivati najranije u siječnju 2021. godine.

Negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi

U protekla dva desetljeća od prvog službenog spominjanja dalmatinske tvornice za preradu smeća, dalmatinski zaštitari prirode više su puta prosvjedovali, apelirali i pravnim mehanizmima nastojali zaustaviti izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici za kojeg smatraju da može potencijalno imati itekako negativan utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Ključno je to što bi postrojenje za obradu otpada bilo na poroznom krškom terenu poviše vodotoka rijeke Jadro iz koje se pitkom vodom napaja grad Split i većina Splitsko-dalmatinske županije. Splitska ekološka udruga Sunce zajedno sa Kriznim eko kaštelanskim stožerom i Općinom Unešić tražila je zato poništenje rješenja nekadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike iz 2017. godine prema kojem za izmijenjeni zahvat izgradnje CGO nije potrebno provesti Studiju utjecaja na okoliš. Upravni sud u Splitu taj je tužbeni zahtjev lani odbio, a ekološke udruge žalile se Visokom upravnom sudu čija se presuda tek očekuje. Jedan od razloga za tužbu nejasno je utvrđen kapacitet budućeg CGO odnosno to što nije moguće utvrditi koliko bi komunalnog otpada uopće dolazilo u postrojenje. Pojašnjavaju splitski ekolozi da količina otpada koja bi se dovozila ovisi o količini otpada koji se pravilno odvoji te reciklira u općinama i gradovima Splitsko-dalmatinske županije te da s obzirom na njihove loše rezultate postoji opravdana bojazan da će se kapacitet u stvarnosti povećati te imati utjecaj na okoliš.

Županijska tvrtka krije podatke

Osim same lokacije, splitskim je ekolozima u projektu Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici puno toga sporno. U udruzi Sunce upozoravaju da je u naravi riječ o centru za obradu miješanog komunalnog otpada te proizvodnju goriva iz otpada odnosno nešto suvremenijem odlagalištu te da se dio obrađenog otpada planira odlagati, dio odvajati, a od dijela proizvoditi gorivo iz otpada. Napominju da se odvajanjem korisnih komponenti iz već miješanog komunalnog otpada ne može postići dovoljna kvaliteta koja bi imala vrijednost na tržištu, a i da su dosadašnja istraživanja dokazala izrazito nepovoljan utjecaj na zdravlje ljudi u okruženu postrojenja poput cementara koja se takvim gorivom koriste. Smatraju splitski zaštitari okoliša i da sa županijskim CGO građane svih splitsko-dalmatinskih općina i gradova očekuje višestruko povećanje troškova obrade i zbrinjavanja otpada i da je izuzetno upitna održivost projekta koji uključuje vrlo visoke transportne troškove prijevoza otpada iz svih dijelova županije, uključujući i otoka. Sporno u ovoj priči ekolozima jest i to što se projekt temelji na Studiji izvodljivosti iz 2015. godine koja unatoč mnogim upitima županijska tvrtka Regionalni centar čistog okoliša nikad nije predstavila zainteresiranoj javnosti, pa niti nakon traženja Pučke pravobraniteljice i nakon što je državna Povjerenica za informiranje procijenila da su je dužni zainteresiranoj javnosti dati na uvid. Tolika tajnovitost županijske tvrtke ekolozima daje još razloga za sumnju u održivost kontroverznog projekta i njegovu isplativost za oko pola milijuna stanovnika u 55 jedinica lokalne samouprave koji zajedno sa oko dva milijuna turista godišnje stvaraju više od dvjesto tisuća tona otpada.

Tags: , , ,

VEZANE VIJESTI