Neovisni novinarski portal
4.12.2020.
e-škovacin
Foto: TRIS/A.Tešić

Zeleni grad:
Zašto je Šibenik u odvojenom prikupljanju korisnog otpada daleko najgori od svih većih gradova?

Foto: TRIS/A.Tešić

Kako je Šibeniku pošlo za rukom dvije godine zaredom ostvariti daleko najgore rezultate u odvojenom prikupljanju korisnog otpada od svih većih gradova županijskih središta, zapitao se s pravom osvješteniji građanin nad svojim balkonskim reciklažnim dvorištem, odvajajući revno papirnati, stakleni, plastični i metalni od ostalog manje korisnog komunalnog otpada. Doprinoseći skromno mizernom šibenskom učinku manjem od jedan posto zapitao se taj naš rijetki osvješteniji građanin i koliko je tom za Šibenik poražavajućem rezultatu doprinijela neosviještenost njegovih sugrađana, a u kojoj mjeri je odgovornost na komunalnom poduzeću. Čuo je u više navrata da neki uporno ne žele odvajati otpad zbog uvjerenja da se ionako poslije sve izmiješa, svjedočio da se u pojedinim stambenim zgradama žale na mali broj zelenih otoka u njihovoj neposrednoj blizini, a vidio je odavno video-snimku na kojoj šibenski komunalci u isti kamion trpaju otpad iz različitih spremnika za plastiku, staklo, papir i metal, pa postao znatiželjan što se događa s korisnim otpadom kojim on i slični njemu te spremnike pune.

-To nije točno – rezolutno je Novica Ljubičić, direktor komunalnog poduzeća Zeleni grad Šibenik, odbio insinuacije da sav odvojeno prikupljeni korisni otpad i dalje završava na istoj hrpi, što je bio slučaj do kraja 2018. godine, do kada je sav otpad, pa i onaj iz zelenih otoka koji su u Šibeniku bili postavljeni davne 2007. izmiješan dovožen na deponij Bikarac.

Foto: TRIS/A.Tešić

Još lani, otprilike u isto ovo vrijeme, pažljiviji pratitelj lokalnih medija imao je priliku u Šibenskom listu popratiti priču o uspjehu Zelenog grada čija sortirnica radi punom parom, koji je već najpovoljnijim ponuđačima prodao određene količine plastike, papira, kartona, stakla i plastičnih vrećica, zahvaljujući građanima koji sve više odvajaju korisni otpad te time doprinose ekologiji i svojim kućanstvima smanjuju varijabilni iznos naknade za odvoz otpada. Još je tada prije godinu dana sve zabrinute što radnici Zelenog grada kada prazne zelene otoke izmiješaju korisni otpad, direktor Novica Ljubičić nastojao umiriti riječima da razloga za brigu nema jer sve to ionako dospijeva u sortirnicu gdje se obavlja konačno razvrstavanje.

Sortirnica priveremeno zatvorena

Osvještenijeg građanina koji u svojem  malom balkonskom reciklažnom dvorištu odvaja revno papirnati stakleni, plastični i metalni od ostalog manje korisnog komunalnog otpada, zabrinula je prošloga mjeseca vijest objavljena na Šibenskom portalu da je sortirnica Zelenog grada od proljeća privremeno zatvorena kako bi radnici bili što manje u kontaktu s otpadom i spriječili eventualnu zarazu. Nisu tog našeg osvještenijeg građanina umirili ni navodi da  je uz pandemiju bolesti izazvane novim korona virusom dodatni problem taj što prikupljanje korisnog otpada još nije počeo sufinancirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost jer je Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom kojom je regulirano i to pitanje, od veljače stopirana dok joj Ustavni sud ne ocijeni ustavnost.

Foto: TRIS/A.Tešić

Na koji način se odvojeno prikuplja korisni otpad otkako je sortirnica prestala s radom odnosno koja je razlika u procesu prikupljanja sa i bez sortirnice, pitamo komunalno poduzeće Zeleni grad Šibenik u ime našeg osvještenijeg građanina i svih onih koji će to tek postati.

Sustav je uspostavljen

-Sustav sakupljanja odvojenog korisnog otpada je uspostavljen. Predaje se ovlaštenom sakupljaču direktno po sakupljanju od korisnika ili zelenih otoka. Papir i karton predajemo direktno u Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, a ambalažu od plastike predajemo tvrtki Jolly EKO odnosno njihovom Centru za gospodarenje otpadom Radonić. Staklena i metalna ambalaža sakuplja se i skladišti na našoj lokaciji, a nakon što se skupi dovoljna količina za odvoz predaje se ovlaštenim sakupljačima, metal tvrtki Sabirač, staklena ambalaža tvrtki Odlagalište sirovina. Razlika je u tome što smo smanjili trošak sortiranja u sortirnici koji je uza sav trošak sakupljanja uvećan za trošak djelatnika što je 42.000 kuna mjesečno bruto za šest djelatnika te trošak električne energije od cca 2.500 kuna – odgovorila je Ivana Spahija, u Zelenom gradu zaposlena kao stručna referentica za gospodarenje otpadom i zaštitu okoliša.

Foto: TRIS/A.Tešić

Otkriva nam stručna referentica i da je od početka ove godine Zeleni grad odvojeno prikupio nešto više od 685 tona korisnog otpada što je nešto više od šest posto od ukupno prikupljenog komunalnog otpada, dakle izniman napredak u odnosu na lanjskih 0,96 posto i onih 0,89 posto godinu dana ranije. Zanima nas i kojim je ovlaštenim tvrtkama za gospodarenje otpadom taj od početka ove godine odvojeno prikupljeni korisni otpad predan i po kojoj cijeni. Ivana Spahija navodi da papir i karton koji Zeleni grad preda u Centar za gospodarenje otpadom Bikarac naplati toj drugoj gradskoj tvrtki koja upravlja odlagalištem 30 lipa po kilogramu, a da im za prikupljeni metal privatna tvrtka Sabirač po provedenom natječaju plaća 70 lipa po kilogramu. Doznajemo i da zbrinjavanje staklene ambalaže bez naknade prepuštaju privatnoj tvrtki Odlagalište sirovina, snoseći troškove prijevoza te da za zbrinjavanje plastične ambalaže privatnoj tvrtki Jolly EKO po provedenom natječaju plaćaju 720 kuna po toni plus PDV.

Foto: TRIS/A.Tešić

Odgovorila nam je stručna referentica i koliko je lani prodano kojeg odvojeno prikupljenog korisnog komunalnog otpada, kojim ponuđačima te koliki su prihodi na tome ostvareni.

Proizvodnja ogromnih gubitaka

-Za ambalažnu plastiku koju smo predali tvrtki EKO-Proložac ostvarili smo prihode od 7.212 kuna. Za metal koji smo predali tvrtki Sabirač ostvarili smo 7.476 kuna prihoda. Sustav sakupljanja i sortiranja korisnog otpada proizvodi ogromne gubitke za komunalna društva. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost trebao je sufinancirati troškove sakupljanja reciklabilnog komunalnog otpada davateljima javne usluge odredbom članka 18. Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom, međutim, isti nije zaživio – odgovorila nam je Spahija.

Foto: TRIS/A.Tešić

Činjenica da je u lancu gospodarenja korisnim otpadom upravo komunalno poduzeće kojim upravlja najgore financijski prošlo  jer mora snositi troškove i sakupljanja i zbrinjavanja itekako žulja Novicu Ljubičića, direktora Zelenog grada. Na tu problematiku on gleda ovako:

Pitanje smisla i svrhe

-Ogromni problemi nama nastaju na takozvanom korisnom otpadu i postavlja se pitanje smisla i svrhe našeg rada. Mi ne zarađujemo nego imamo trošak prikupljanja odvojenog otpada. Platimo onome tko ga je uzeo, ovlašteni sakupljač zarađuje, a ne mi. Kad prikupimo plastiku i predajemo je ovlaštenom sakupljaču, umjesto da on nama plaća mi plaćamo njemu. Sedam tona plastike koje smo prikupili prošli mjesec predamo na zbrinjavanje tvrtki Jolly EKO koja se jedina javila na natječaj i platimo 720 kuna po toni plus PDV. Znači, postavlja se pitanje, OK ja sam sakupio otpad i nisam ga predao na deponiranje, ali zašto moram platiti po većoj cijeni ovlaštenom sakupljaču ako je to korisni otpad i on će na tome zaraditi? Prošle godine smo imali stotine tisuća kuna gubitaka po pitanju odvojenog prikupljanja otpada i rada sortirnice. Kada mi koji odvojeno sakupljamo ne bi morali plaćati deponiranje nego predavati odvojenom sakupljaču za nula kuna, već smo na dobitku jer nismo platili deponiranje. Mi smo u cijelom lancu najgore prošli  – analizira komunalno stanje stvari direktor Novica Ljubičić.

Foto: TRIS/A.Tešić

Priča nam i kako se nekada sav otpad iz zelenih otoka vozio na odlagalište Bikarac i kako su tek prije par godina  krenuli uspostavljati sustav odvojenog prikupljanja, organizirali malu sortirnicu koja im je proizvodila gubitke pa je s lockdownom i zatvorili. Mišljenja je Ljubičić i kako je u cijeloj ovoj priči najveći problem neosviještenost i nebriga mnogih pojedinaca koji ne odvajaju otpad.

Varijabilno-fiksna problematika

– Imamo savjesne građane koji odvajaju otpad. I oni svojim odvajanjem reguliraju svoju kantu ili svoju karticu odnosno varijabilni dio svojih računa. Računica je ovakva. Ako korisnik ne odvaja korisni otpad, a mi dolazimo osam puta na njegovu kućnu adresu i on osam puta preda svoju kantu, on će platiti 38 kuna fiksni dio računa i 40 kuna varijabilni, njemu će račun biti 78 kuna. Ako korisnik odvaja korisni otpada i pedeset posto odvoji, taj varijabilni dio računa neće mu biti 40 nego 20 kuna pa će u konačnici račun platiti 58 kuna. Nama se, međutim, događa situacija da ljudi uopće ne žele plaćati taj varijabilni dio, da nisu nikad predali kantu ili očitali karticu. I onda se događa da je šuma puna otpada. Ljudi bacaju u prirodu jer ne žele platiti tih u prosjeku mjesečno deset do petnaest kuna varijabilnog dijela računa – upućuje nas direktor Zelenog grada u varijabilno-fiksnu problematiku cijena odvoza komunalnog otpada.

Foto: TRIS/A.Tešić

Kada govori o karticama direktor šibenskog komunalnog poduzeća misli na sustav podzemnih spremnika u staroj gradskoj jezgri koji se kontroliraju pomoću kartica, dok kante podrazumijevaju sustav plastičnih kanti odnosno plavih i žutih vrećica za odvojeno prikupljanje papira i plastike uspostavljen za dio korisnika koji žive u obiteljskim kućama. Oni koji žive u stambenim zgradama vezani su na sustav zelenih otoka kojih je na području grada raspoređeno na 17 lokacija i kojih je u planu uskoro postaviti još pedeset.

Foto: TRIS/A.Tešić

Spremnici su  nabavljeni, a Ljubičić smatra i da će se kada u blizini stambenih zgrada bude više zelenih otoka smanjivati potreba za spremnicima sa miješanim otpadom i kaže da će kako se gomila tog otpada bude smanjivala jer se počelo više odvajati, smanjivati broj tih spremnika i posljedično njihovim korisnicima smanjivati račune. Zaključuje direktor Zelenog grada i da bi postotak odvojeno prikupljenog otpada sigurno bio veći kada bi u gradu bilo još koje reciklažno dvorište uz ono na dislociranom Bikarcu, zadovoljan je što uskoro stiže nabavljeni kamion za odvojeno prikupljanje otpada i tvrdi da će do kraja godine, unatoč svim poteškoćama, nastojati povećati trenutnih šibenskih šest posto odvojeno prikupljenog korisnog otpada. Miljama je to još daleko od zadanog standarda, Krka i Međimurja, i kvari prosjek državi koja se Bruxellesu obvezala da će do 2020. odvojeno prikupljati polovicu komunalnog otpada., ali barem osvještenijem građaninu s reciklažnim dvorištem na balkonu pokazuje da njegov skromni doprinos nije uzaludan, a budi i nadu da se rezultatima najgori od svih većih gradova pokrenuo s mrtve točke.

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI