Postavljeni su temelji i podignuta konstrukcija postrojenja za mehaničko-biološku obradu, a građevinska operativa nastavlja graditi Centar za gospodarenje otpadom Bikarac, buduću šibensku tvornicu za obradu otpada. To znači da bi se dogodine od rujna, kada bi MBO postrojenje po planu trebalo biti dovršeno i pušteno u probni rad, na prostoru uz sanirani i danas aktivni dio šibenskog odlagališta, trebale početi odvajati korisne sirovine, proizvoditi električna energija i idućih trideset godina odlagati otpad znatno smanjenog obujma. Time bi Šibensko-kninska županija, nakon Istarske i Primorsko-goranske, kao prva u Dalmaciji i treća u državi, uspostavila ekološki učinkovitiji sustav i ušla u novu fazu gospodarenja otpadom.
Foto: TRIS/G.Šimac
Da nije vjetrovima raznesenih plastičnih vrećica zapletenih u okolnu makiju i jata galebova u niskom letu, neupućeni prolaznik možda i ne bi s pristupne ceste odmah na prvu naslutio blizinu odlagališta koje se europskim i državnim milijunima pretvara u tvornicu za obradu otpada. S plastičnim vrećicama koje za vjetrovitih dana lete uokolo s kamiona i iskrcajnih ploha ne uspijevaju se na Bikarcu izboriti, ali sve ostalo iza ograde centra za gospodarenje otpadom u nastajanju uglavnom djeluje europski čisto i uredno. Nema ni štipanja za nosnice smrdljivih plinova raspadajućeg biološkog otpada koji se šire sa nesaniranih brežuljaka smeća, odlagališta na kakva smo u Hrvatskoj naviknuli.
Foto: TRIS/G.Šimac
Građevinska operativa slovenskog konzorcija GH Holding koji je dobio dvjestotinjak milijuna kuna vrijedan posao izgradnje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada i pratećih objekata odnosno domaćeg podizvođača tvrtke Sarađen ne miruje, a direktor Bikarca Robert Podrug zadovoljan je što je nakon niza javno-nabavnih peripetija gradnja konačno krenula.
Početak rada u rujnu 2021.
-Prvu građevinsku dozvolu dobili smo u svibnju, a kroz ljeto su ishodovane i ostale građevinske dozvole za sve faze. Paralelno se radi pet faza – MBO postrojenje, trafostanica, nova sanitarna ploha za odlaganje preostalog otpada, upravna zgrada i servisne ceste. Sve faze su u gradnji, a rok je 365 dana. Zadnja dozvola je ishodovana krajem kolovoza, što znači da bi u rujnu iduće godine trebali krenuti u probni rad. Imali smo dosta problema u postupku javne nabave, odugovlačenja sa žalbenim postupcima, ali to je sve iza nas. Sada smo u visokoj fazi gradnje i ne vidim iz ove pozicije neke daljnje prepreke i razloge da bi se gradnja prekinula – upućuje nas direktor Bikarca u napredak građevinskih radova u drugoj i završnoj fazi projekta uspostave cjelovitog i održivog sustava gospodarenja otpadom Šibensko-kninske županije.
Foto: TRIS/G.Šimac
Kako će to MBO postrojenje izgledati, čime će biti opremljeno i što će se u njemu zapravo s otpadom događati, pitamo ga dok s uzvisine promatramo nicanje zgrada na gradilištu buduće šibenske tvornice za obradu otpada, prve takve u Dalmaciji i zasad treće u državi.
45 tisuća tona otpada godišnje
-Kamion s otpadom ulazi u klasičnu tvornicu za obradu otpada. Otpad se iskrcava u usipni koš, traka ga vuče, otpad prolazi kroz sita koja su perforirana po frakcijama, razdvaja se mehaničkom obradom i ostaju najkrupniji komadi koji idu u ručnu sortirnicu i odvajaju se po frakcijama. Kroz mehanički dio će se odvojiti plastika i druge sirovine iz kojih će se raditi gorivo iz otpada. Bio otpad ide u halu za biološku obradu u kojoj stoji dvanaest tjedana, tamo se prevrće, dodaje mu se voda, prolazi kroz proces stabilizacije i kroz tih dvanaest tjedana postane potpuno inertan materijal koji izgubi svu vodu, bude suh, izgubi na volumenu i kao takav se odlaže na plohu. Uglavnom sve rade strojevi osim sortirnice koja će biti ručna – objašnjava nam Podrug buduće mehaničko-biološke procese kroz koje bi od rujna 2021. trebao prolaziti otpad kojeg se sada na odlagalište Bikarac godišnje doveze oko 45 tisuća tona.
Foto: TRIS/G.Šimac
Sav taj otpad sada se samo iskrcava, strojno drobi i nabija te svakodnevno prekriva zemljom. Odlaže se na novo sanitarno odlagalište koje je izgrađeno uz staro odlagalište. Ono je sanirano i zatvoreno. To znači da je taj sanirani dio odlagališta koje je desetljećima funkcioniralo kao neuređeno smetlište na kojem se gomilalo brdo smeća zabrtvljen folijama i prekriven zemljom iz koje raste trava. Napravljena je i plinska instalacija s bakljom za sagorijevanje metana i drugih plinova koji nastaju razgradnjom biološkog otpada. Sve se to pomno prati i bilježi, plinovi koji nastaju, otpadne vode, kvaliteta zraka, količina prašine i dolazi li do slijeganja tla. Na tom jednom od rijetkih odlagališta u nas koje ima okolišnu dozvolu strogi monitoring saniranog dijela predviđen je u trajanju od punih trideset godina. Otkako je odlagalište sanirano govori se o interesu privatnog partnera zainteresiranog za uspostavu postrojenja za proizvodnju električne energije iz otpada, ali zapelo je na pribavljanju dozvola.
Foto: TRIS/G.Šimac
Korisni otpad na Bikarcu se još uvijek praktički ne odvaja. Govori nam o tome Krešimir Relja, voditelj službe za gospodarenje otpadom i pokazuje nam halu za baliranje papira i reciklažno dvorište sa nešto automobilskih guma i drugog odvojeno prikupljenog otpada.
Foto: TRIS/G.Šimac
-Nemamo halu za odvajanje. Nešto minimalno odvojimo. To će nam biti dio posla tek kada zaživi MBO postrojenje. Što se tiče papira, većinom ga dovozi šibensko komunalno poduzeće Zeleni grad i još neka poduzeća i građani s administrativnog područja grada Šibenika. Mi ga ovdje baliramo i u konačnici prodajemo. Godišnje se tu izbalira otprilike 800 tona papira, a financijska vrijednost jedne tone je trenutno 300 kuna. Što se tiče plastike i ostalog odvojenog otpada koji donose građani, čekamo da se skupi veća količina pa predajemo ovlaštenim firmama. Najviše se dovozi elektronički otpad, stari televizori i računala – priča nam Relja.
Foto: TRIS/G.Šimac
Dotaknimo se pri kraju ove priče gomila otpada koje unatoč postojanju dobro organiziranog odlagališta neodgovorni i bezobzirni među nama iskrcavaju u prirodu. Ponovimo ovdje tarife za građane za dovoz otpada na Bikarac koje bi trebao imati na umu svatko kome padne napamet glomazni, građevinski ili drugi otpad odložiti negdje uz cestu u šumi ili šikari.
Foto: TRIS/G.Šimac
Građani, dakle, imaju pravo na odlagalište Bikarac godišnje besplatno dovesti do jedne tone glomaznog i drugog otpada, ne nužno odjednom nego ako je potrebno i u dvadeset navrata po pedeset kilograma. To se ne odnosi na građevinski otpad i to zato što se on ne može sa Bikarca uputiti na daljnju oporabu nego se tamo odlaže.
Foto: TRIS/G.Šimac
Za tonu dovezenog građevinskog otpada građanin koji, recimo, renovira kupaonicu mora platiti 25 kuna, za dvije tone 50 kuna i tako dalje. Na Bikarcu se čude pomućenom stanju svijesti onih koji radije odbace šutu u prirodu nego da je za sitan novac dovezu njima na odlagalište. Kao korak prema rješenju tog nemalog problema u Centru za gospodarenjem otpadom Bikarac predlažu da počnemo svi nadležnim službama prijavljivati eventualna saznanja o neodgovornim i bezobzirnim bacačima otpada u prirodu umjesto da ih štitimo svojom šutnjom i nečinjenjem.
