Fiume Fantastika: Fenomeni grada velika je izložba koja u deset paviljona Exporta na Delti tematizira riječke fenomene i tumači povijest modernog urbanog razvoja grada u proteklih 150 godina u kojima doživljava radikalan rast i postaje važno industrijsko i prometno središte. Izložba zasnovana na recentnim istraživanjima DeltaLaba – Centra za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam pri Sveučilištu u Rijeci središnji je događaj programskog pravca Slatko i slano u okviru projekta Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Ostaje otvorena do kraja studenog 2020.
Radikalne transformacije topografije, neočekivane prenamjene zgrada, brutalni sudari prirode i industrije tek su neki od elemenata složenog mozaika do sada neispričane priče o urbanim poukama Rijeke. Slobodno kombinirajući problemske teme i izlagačke žanrove, izložba Fiume Fantastika: Fenomeni grada raspoznaje i obrazlaže urbane fenomene na preklapanjima društvenih i arhitektonskih projekata.
Prati utjecaj ekonomskih, političkih i društvenih procesa na arhitekturu, turbulentnu povijest u kojoj je Rijeka prolazila kroz različite društveno-političke sustave i teritorijalne ustroje, iznjedrivši pritom specifične urbane fenomene koji nadilaze pitanja stila, jezika ili estetike i koji generiraju vlastitu, lokalno-specifičnu i autonomnu urbanu kulturu.
Postavljena je u deset paviljona, od kojih svaki tematizira određeni riječki fenomen: Granice, Luka i željeznica, Mreže, Kino: “Stižu ljudi!”, Grad, Palača, Zajedničko tlo, Dokolica, Spomenici i Fantastične zone.
Granice
Rijeka je grad na granici i ta pozicija na granici, ili margini, hranila je Rijeku stvaranjem uvjeta za kompeticiju i kooperaciju, konflikt i sklad. Granice su razarale Rijeku, ali je i izgradile, a njihova povijesna fluidnost kontinuirano se upisuje u povijest prostora i ljudi.
Luka i željeznica
U Rijeci luka i željeznica temeljito utječu na fizionomiju grada i gradska infrastruktura temeljni je sloj gradskog tkiva. Ceste, industrijski prostori, skladišta, servisni i operativni objekti bili su nužni za uspjeh Rijeke kao važnog lučkog i industrijskog središta, no zauzvrat su okupirali najvažnije dijelove grada.
Mreže
Rijeka je bila dio globalne mreže ekonomskih, političkih, kulturoloških, informatičkih i drugih sustava koji su mijenjali i razvijali grad te iskazivali svoju moć i utjecaj kroz transformacije prostora. Rijeka je čvorište kroz koje prolaze ljudi i robe, ostavljajući pritom svoje tragove kroz bezbrojne interakcije i razmjene.
Kino: “Stižu ljudi!”
Rijeka je u odnosu na svoje mjerilo i značaj obilježena djelovanjem niza osebujnih pojedinaca koji su nepovratno utjecale na grad. Riječ je o ljudima poput Andrije Ljudevita Adamića, Lavala Nugenta, Giovannija Biagija Luppisa, Giovannija de Ciotte, Roberta Whiteheada, Gabrielea D’Annunzija, Igora Emilija, Nede Andrić, koji su upravo u ovome gradu ostvarili svoje vizije, ali i o svima onima koji su u tome sudjelovali.
Grad
Riječki Stari grad primjer je intenzivne i kontinuirane promjene političkih i arhitektonskih programa na temeljima povijesne matrice. Nedostatak prostora i nasilni diskontinuiteti društvenih i ekonomskih sustava rezultirali su u izrazito pragmatičnom odnosu prema centru grada, odnosno neobičnom preklapanju raznih arhitektonskih stilova i funkcija koji pokušavaju stvoriti suvremeno gradsko središte.
Palača
U centru moderne Rijeke grade se razni tipovi palača vrlo različitih namjena: od industrije, preko rezidencija javnih i privatnih institucija, pa sve do robnih kuća. U Rijeci palače mutiraju, proživljavaju transgresije ovisne o političkim i ekonomskim promjenama, što rezultira vrlo neobičnim i ponekad kontradiktornim programatskim situacijama.
Zajedničko tlo
Uslijed specifične topografije, Rijeka ima malo velikih javnih prostora. Nova mjesta kolektivnosti nastajala su u prostorima radikalnih intervencija u okoliš. Destrukcija starog i stvaranje novog tla stvorilo je uvjete za izgradnju grada i nove prostore kolektivnosti. Zahvaljujući svojim promjenjivim funkcijama, ovi prostori se kontinuirano promišljaju i reprogramiraju.
Dokolica
Rijeka kao netipični grad na moru čiji je urbani prostor u prvom redu bio orijentiran na rad, rezultirao je intenzivnom turističkom izgradnjom u okolici grada. Razumijevanje dokolice u Rijeci tako nužno uvjetuje i promatranje teritorija od Opatije do Haludova na Krku, gdje su se kroz povijest razvijala dva potpuna različita tipa turističkog iskustva.
Spomenici
Odnos između Rijeke i spomenika – memorijalnih objekata postavljenih u javnom prostoru bio je oduvijek problematičan i konfliktan. Jezici, dimenzije i tipologije arhitekture na cjelovit način svjedoče povijesnoj, političkoj i etničkoj stratifikaciji koja je karakterizirala ovaj grad, barem od sredine 19. stoljeća nadalje.
Fantastične zone
Sudari i preklapanja fenomena grada posebno su prepoznatljivi na prostorima Hartere, Torpeda, Mlake, Bakra, ali i čitavog Kvarnera. Ova iskustva Rijeke nastaju kroz taloženje urbanih slojeva i pružaju polazište za promišljanje politika budućnosti planeta, temeljenih na nekonvencionalnim interakcijama i suživotu tehnologije, infrastrukture, prirode i grada u uvjetima totalne urbanizacije.
Organizatori izložbe Fiume Fantastika: Fenomeni grada su Sveučilište u Rijeci (DeltaLab – Centar za urbanu tranziciju, arhitekturu i urbanizam), RIJEKA 2020 i Grad Rijeka.
Glavni kustos izložbe je Idis Turato, uz kustose Vedrana Mimicu i Maroja Mrduljaša
Kustoski tim čine još i Deyan Sudjic, Luka Skansi, Ida Križaj Leko, Morana Matković i Renato Stanković, uz suradnju s Tvrtkom Jakovinom, Federicom Carlom Simonellijem, Igorom Bezinovićem, Velidom Đekićem i Janom Horvat.
Partneri su Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, Muzej grada Rijeke, Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Državni arhiv Rijeka. Za produkciju izložbe zaslužni su DeltaLab (Morana Matković i Renato Stanković), a za arhitekturu i oblikovanje izložbe Ida Križaj Leko.
Pojedinačna cijena ulaznice za vrijeme trajanja izložbe je 30 kuna. Ulaz je slobodan za djecu do 7 godina, te nezaposlene i umirovljenike uz predočenje važećih dokumenata. Djeca i mladi do 18 godina, studenti, zaposlenici Sveučilišta u Rijeci te članovi strukovnih udruga i organizacija uz predočenje važećih dokumenata ostvaruju popust od 50% na pojedinačnu ulaznicu. Od 14. rujna do 30. studenog izložba je otvorena svakim danom od 11 do 21 sat.