Neovisni novinarski portal
19.10.2020.
POLITIKA
Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

Zgroženi, konsternirani i frustrirani Možemo!:
Vlada se u ovoj situaciji ponijela gore od najgoreg učenika pred ispit, kao da su bili tjedan dana u noćnom klubu…

Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

Saborski zastupnici političke platforme Možemo poručili su u četvrtak da su potpuno zgroženi što još uvijek nema protokola i scenarija za početak nove školske godine ocijenivši da se Vlada pripremila poput najgoreg učenika pred ispit, kako izvještava Hina.

“Zgroženi smo, konsternirani i frustrirani jer se upravo događa nešto na što smo upozoravali da se ne smije dogoditi u vezi početka školske godine”, rekao je čelnik plaforme Možemo Tomislav Tomašević na konferenciji za novinare ispred Banskih dvora.

Zbog popuštanja noćnim klubovima ugroženi turistička posezona i početak nastave

Nemamo scenarija A ako se epidemija smiri za relativno normalni početak školske godine, niti scenarija B ako se epidemija pogorša, ali ipak uz fizičku nastavu, niti scenarij C ako će se morati ići na online nastavu, upozorio je.

Arhiva: Tomislav Tomašević

“Još 10.6. smo upozorili da Vlada mora pripremiti A, B i C scenarij za početak školske godine – bilo da nastava počne u normalnim uvjetima, bilo da počne fizički, ali u uvjetima pandemije, bilo da mora odmah početi online. Vlada je tek sad oformila radnu skupinu i tako se ponijela gore od najgoreg učenika pred ispit. Kao da su bili tjedan dana u noćnom klubu, a onda dan prije ispita krenuli u nabavu literature i izradu plana učenja”, ocijenio je Tomašević.

Smatra da su zbog popuštanja noćnim klubovima ugroženi turistička posezona i početak nastave u novoj školskoj godini, pa su kritike na račun Nacionalnog stožera civilne zaštite opravdane.

U Možemo podržavaju otvaranje škola, ali smatraju da obrazovne i odgojne ustanove neće imati dovoljno vremena za pripremu nastave, a neizvjesnost i zabrinutost su veliki kod učenika, roditelja i nastavnika.

Saborski zastupnik Damir Bakić upozorava na mnogo neodgovorenih pitanja – kako će biti organizirana nastava za učenike s posebnim obrazovno-odgojnim potrebama, dopunska i dodatna nastava, praktikumska nastava, nastava u strukovnim školama…

Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

Ne zna se ni tko mora u školu, a tko ne može zbog kroničnih bolesti. Ne može se odgovornost prebaciti na roditelje, ističe Bakić.

Također se ne zna kako će biti vrednovan ekstra nastavni rad u uvjetima kombinirane nastave, kako će biti vrednovan ekstra rad spremačica i pomoćnih službi, te kako će se nadoknaditi zaostaci u nastavnom programu.

Posebno upozorava na režim rada u učeničkim domovima, gdje se u bliskom su kontaktu nalaze učenici iz raznih sredina i raznih škola, te na rad u vrtićima, o čemu se malo govori.

Ne zna se jesu li svi učenici snabdjeveni računalima i stabilnom internetskom vezom, a u online nastavi ne bi se smjelo dozvoliti da učenici budu ponovno cjelodnevno angažirani svojim školskim obvezama.

Protiv odluke da se financiranje programa u kulturi skrati na tri do šest mjeseci

Saborski zastupnik Vili Matula kritizirao je odluku da se financiranje programa u kulturi s dosadašnjih godinu dana skrati na tri do šest mjeseci.

Arhiva: Tomislav Tomašavić i Vili Matula za prosvjeda protiv devastacije Trga žrtava fašizma u Zagrebu (foto TRIS/G. Šimac)

“Odlučno se protivimo skraćivanju programskih razdoblja na tri do šest mjeseci jer je nemoguće u tako kratkom vremenu razviti bilo kakav pravi program”, kazao je Matula.

U Možemo se zalažu da ta mjera bude iznimna i isključivo jednokratna, a traže i nastavak potpora umjetnicima.

Tomašević se osvrnuo i na zakon o obnovi Zagreba poručivši da će se nastaviti zalagati za poboljšanje zakona, a podržat će ga ako bude kvalitetan.

Još uvijek nije riješeno pitanje stanara zgrada sa žutim naljepnicama, pitanje stanara u Cvjetnom naselju koji još ne znaju što ih čeka, a nema informacija niti o socijalnom kriterijima koji će biti ugrađeni u zakon, rekao je.

Damir Bakić (foto N1)

Saborski zastupnik zeleno-lijeve koalicije i sveučilišni profesor Damir Bakić napisao je zanimljivu objavu na Facebooku o početku nove školske godine u okolnostima epidemije koronavirusa.

Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.

Ista greška, ponovno

Sasvim je jasno da je predstojeća školska godina teško pitanje. Nema uopće sumnje da bismo svi željeli da krene po starom normalnom. Hoće li to biti moguće? Koliko je točno da smo izglede za staronormalnu, kontaktnu nastavu proigrali izborima, pojedinim neumjesnim otpuštanjem kočnica u turističkoj sezoni, praznicima, svetkovinama i svadbama? Može li sada nedavno oformljena radna skupina naći sve formule, protokole, pravila?

Očito je da smo u problemu. U dva tjedna bi radna skupina trebala donijeti jasne i konkretne preporuke koje drže vodu, vjerodostojne su i konzistentne s drugim općim epidemiološkim preporukama i mjerama, dovoljno fleksibilne da budu primjenjive u svakoj sredini, otporne na moguće nagle promjene epidemioloških trendova, otvorene prema eventualnim prelascima na druge oblike nastave? Uključive naspram svih učenika, ne samo onih s posebnim potrebama, nego i nemalog broja onih čije osobne ili obiteljske prilike traže da budu posebno tretirani u uvjetima pandemije?

Ne vidi se kako u dva tjedna možemo učiniti sve ono za što je trebalo ekspertno i pažljivo planiranje. A to nas opet vraća na već postavljeno pitanje: kako je moguće da proigramo čitava tri mjeseca (ili najmanje tri) ne čineći zapravo ništa, prepuštajući se faktičkom vakuumu između vlade na odlasku i one koja je tek potvrđena. Drugačije rečeno; ukratko: jesmo li uopće svjesni što je škola?

Bezbroj je pitanja i bezbroj potrebnih, tehničkih pojedinosti kojima bi se ova radna grupa sad imala baviti. A gdje smo još onda od sadržaja! I sve to nakon prethodne školske godine toliko okrnjene štrajkom i pandemijom.
U dva tjedna nijedno povjerenstvo ne može sagledati sve, preporučiti sve i onda još ostaviti dovoljno vremena školama da se bar tehnički pripreme za provedbu mjera i preporuka.

I još nešto. Škole su u fokusu, ali ne zaboravimo fakultete i vrtiće. Fakulteti će teško, ali možemo i moramo se uzdati u njihov kapacitet da se prilagode i nađu načina da iznesu akademsku godinu (što je daleko od trivijalnog svugdje gdje je zastupljena praktikumska i praktična nastava, osobito sada u Zagrebu, osobito tamo, kao na primjer na Medicinskom fakultetu, gdje su zgrade ozbiljnije oštećene). Ali što ćemo s predškolskim odgojem, vrtićima. Hoće li djeca uopće u vrtiće? Pod kojim uvjetima? Hoće li njihovi roditelji moći na posao? Može li radna skupina i na to dati odgovore? Radna skupina u kojoj, sad uočimo i to, nije zastupljen ni jedan sindikat odgajatelja u predškolskim ustanovama.

Radna skupina će marljivo raditi, u to ne smijemo sumnjati. No, radit će dva tjedna. Možda tri. Što god da smisli u ta dva ili tri tjedna, bit će manje i lošije od onog što bismo dokučili da smo se radno skupili prije dva ili tri mjeseca.

A to gdje smo sada je upravo korolar onoga odakle smo raspuštanjem parlamenta prije tri mjeseca i krenuli: nebrige, nepoštovanja i neshvaćanja obrazovanja”, napisao je Bakić.

Ilustracija (fotoWikimedia Commons/Tris)

Tags: , , , , ,

VEZANE VIJESTI