Jučer obilježavanje 25. godišnjice Oluje u Kninu, danas već komemoriranje srpskih žrtava u Uzdolju. Ovaj dio godine za hrvatske građane srpske nacionalnosti najteže je. Oluja je, kako je to jučer u Kninu otvoreno rekao i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković, velika trauma u svijesti Srba koji je dominantno doživljavaju kroz zbjeg pred hrvatskim snagama. I dok je za Hrvate Oluja proslava pobjede, za Srbe je komemoracija. U izbjeglištvo je s Olujom otišlo 200 tisuća građana srpske nacionalnosti, a u Oluji i nakon nje ubijeno je preko dvije tisuće srpskih civila, neriejtko na kućnom pragu. Tako je bilo u Uzdolju, Varivodama, Gruborima, Gošiću…
U Uzdolju je danas, 6. kolovoza, Vijeće srpske nacionalne manjine općine Biskupija, nedaleko Knina, organiziralo komemoraciju nevinim civilnim žrtvama vojne operacije Oluja. Prije 25 godina, trojica muškaraca s automatskim puškama došla su u jutarnjim satima u zaselak Šare u Uzdolju i rafalima pokosili osmero starijih bespomoćnih civila koje su zatekli u selu. Bez ikakvog razloga, bez povoda, bez pitanja, iz hira i zločinačke ćudi. Najstarija Đurđija Berić imala je 79 godina. Ubijeni su i Milica Šare ( rođ. 1922. ), Stevo Berić ( rođ. 1933. ), Janja Berić ( rođ. 1932. ), Krsto Šare ( rođ. 1931. ), Miloš Ćosić ( rođ. 1923. ) i Jandrija Šare ( rođ. 1932. ). Sava Šare ( rođ. 1922. ), pala je pod rafalima na kućnom pragu. Nitko za zločin nije odgovarao…
I idućih dana kolovoza, na širem području Knina i Dalmacije, kako je danas na komemoraicji u Uzdolju rekao predsjednik Savjeta SNV-a Milorad Pupovac, komemorirat će se nevine civilne žrtve s ciljem da se zločini ne zaborave, da se osude i da se napokon može graditi mir i Hrvata i Srba.
Oni koji su zločin počinili mislili su, kako reče Pupovac, da čine “veliko djelo, da velike stvari opravdavaju ovakvo nedjelo”.
-Svatko tko misli da država može biti opravdanje za ovakve zločine, teško griješi. Da se sloboda može graditi ostavljajući takvu vrstu tragova iza sebe. Još više griješi onaj tko misli da se mir u zemlji može graditi tako da se zanemaruju ovakva stradanja i da se ne pokaže empatija- kazao je u Uzdolju čelnik hrvatskih Srba, napominjući da će se okupljati na ovakvim stratištima i dalje, da bi čuli osudu zločina i da oni kojima je to posao utvrde tko je to učinio.
-Okupljat ćemo se u najboljoj vjeri da ćemo poštujući stradanje kroz koje su prošli naši sunarodnjaci Hrvati i sunarodnjaci Srbi, stvoriti društvo mira, društvo u kojem ćemo zatvoriti ratnu knjigu, društvo u kojem će ljudi živjeti u miru i moći se okrenuti budućnosti- poručio je Pupovac.
U Grubore će 24. kolovoza zajedno dva potpredsjendika hrvatske Vlade, Boris Milošević iz SDSS-a i Tomo Medved iz HDZ-a. Zajedno će se pokloniti nevinim civilnim žrtvama ratnog zločina.
Nakon Oluje, preostalo stanovništvo Plavnog i Grubora 25. kolovoza 1995. zaputilo se u školu u Plavnom, gdje je bilo sjedište UNPROFOR-a, kako bi se prijavili za odlazak ili ostanak. I dok su pripadnici UN-a popisivali seljane, iz Grubora se dizao dim i čula pucnjava. Kad su došli u selo, pronašli su tijela šest srpskih civila: Milice, Marije, Jove i Miloša Grubora te Đure i Jovana Karanovića.
“Akciju” je vodila ATJ Lučko, no zločinci za svoje nedjelo nisu odgovarali…
U Varivode i Gošić, gdje su nepoznati počinitelji pobili 16 vremešnih srpskih civila, tri tjedna nakon Oluje, s Miloševićem će i premijer Andrej Plenković, kako bi izrazio suosjećanje s nevinim žrtvama i osobnom gestom pridonio izgradnji mira i boljih odnosa između Hrvata i Srba.
U Gošiću su 27. kolovoza 1995. ubijeni Savo ( 70 ), Vasilija ( 68 ), Grozdana ( 75 ), Marija ( 81 ), Kosovka ( 77 ), Milka ( 75 ) i Dušan Borak ( 56 ), a desetak dana prije toga ubijen je i Gojko Ležaić ( 65 ).
U Varivodama, dan nakon zločina u Gošiću, 28. kolovoza 1995., dogodio se novi masakr: ubijeno je devet mještana Varivoda, iz neposredne blizine, na kućnom pragu. Ubijeni su Špiro ( 55 ), Jovo ( 75 ), Jovan ( 56 ), Radivoj ( 69 ), Marija ( 69 ), Milka ( 67 ) i Marko Berić ( 82 ), te Dušan Dukić ( 59 ) i Mirko Pokrajac ( 84 ).
Za zločine u Gošiću i Varivodama vodio se objedinjeni kazneni postupak protiv šestorice pripadnika hrvatskih policijskih snaga, ali su u ponovoljenom postupku svi optuženici oslobođeni krvnje zbog navodnog manjka dokaza. Vrhovni sud RH 2012. ipak donosi presudu da je vojska Hrvatske kriva za ubojstva koja kvalificira “činom terorizma”., a 2013. Županijski sud u Kninu je presudio da hrvatska Vlada mora isplatiti odštetu obiteljima ubijenih.
Za zdravlje nacije, za budućnost hrvatsko-srpskih odnosa i mir na ovim prostorima od presudnog je značaja da se ratni zločini sankcioniraju, i oni počinjeni nad Srbima i nad Hrvatima, i da počinitelji napokon odgovaraju. Da se pravda zadovolji, i čovječnost, empatija, solidarnost, poštovanje, među ljude vrati…