Neovisni novinarski portal
24.9.2020.
ekopis
NP Kornati: 40 godina vječne ljepote

NP Kornati:
40 godina vječne ljepote

Javna ustanova Nacionalni park Kornati obilježava svoju 40-tu godišnjicu. Za 13. i 14. kolovoza predviđen je program koji će započeti otvaranjem izložbe fotografija “Kurnatska ovca”, zabavnim programom koji će kroz dva dana uključiti i degustaciju gulaša od kornatske bravetine i završiti noćnom paradom tradicijskih brodova, javljaju iz NP Kornati.

“… Kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada i svjedok teške borbe za život. U kolikoj mjeri je to ostvarivo, to je pitanje na koje može pružiti odgovor samo zajednica, ne isključujući mogućnost stvaranja nacionalnog parka. …”

Tako je vizionarski još 1965. godine pisao u svojemu prvom zabilježenom pisanom prijedlogu za proglašenje Nacionalnog parka Kornati  pisao vrijedni i razboriti geograf dr. Sven Kulušić u svojemu tekstu Kornatska otočna skupina, objavljenom u Geografskom glasniku (27, 215-245, Zagreb, 1965.).

Svega dvije godine kasnije, 1967.godine, Izvršno vijeće Sabora SR Hrvatske donijelo Odluku o proglašenju Kornatskog otočja (sva četiri otočna niza) i jugoistočnog dijela Dugog otoka sa zaljevom Telašćica rezervatom prirodnih predjela u smislu članaka 20. i 22. Zakona o zaštiti prirode (Odluka br. 3178/2-238-1967 od 30. lipnja 1967. godine, “Narodne novine”, br. 31/67). Tom Odlukom Kornati su stavljeni u jedan od najblažih oblika zaštite koji nije predviđao organizaciju vlastite uprave rezervata.

Danas NP Kornati obilježava 40 godina vječne kornatske ljepote, a zadaća mu je da tako i ostane. U nastavku je tekst NP Kornati povodom obljetnice.

Zbog izuzetnih krajobraznih ljepota, zanimljive geomorfologije, velike razvedenosti obalne crte i naročito bogatih biocenoza morskog ekosustava, veći dio grupe otoka Kornati proglašen je nacionalnim parkom 1980. godine i tada je stavljen pod zaštitu. Ukupna površina parka je oko 217 km², a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.

Djelatnost Ustanove je zaštita, održavanje i promicanje Nacionalnog parka u cilju zaštite i očuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara, te nadzor provođenja uvjeta i mjera zaštite prirode na području kojim upravljaju u skladu sa zakonom.

Dojmljiv kontrast škrtog, naizgled polupustinjskog i negostoljubivog kopna s jedne strane, te biološki i geomorfološki vrlo raznolikog i bogatog podmorja s druge strane, jedna je od temeljnih odlika ovog prostora.

Čuvene kornatske krune (strmci ili litice) okrenute prema otvorenom moru, a koje karakteriziraju većinu vanjskih otoka u pučinskom otočnom nizu, posebna su odlika i vrijednost ovog prostora.

Nevjerojatan spoj prirode i čovjeka, koji u Kornatima dokazano živi već više tisuća godina, a koji se između ostalog ogleda i u uvijek skromnim, ali dojmljivim građevinama (porti, stanovi, suhozidi, maslinici, mulići, utvrda, kaštel, crkvice, solana, gradine itd.), dodatni su i svakako vrijedni ukras prostora NP.

Da bi ostao na Kornatima, Kurnatar je morao biti oboružan mnogim znanjima i vještinama. Od svega što je stvorila kornatska ruka najupečatljiviji i najatraktivniji svakako je zid, točnije – suhozid. U Parku ima čak oko 330 km zidova, koji presijecaju kornatske otoke, a čine jednu od najvećih turističkih atrakcija.

Kornati su danas vrlo jaki turistički brand te privlače mnoštvo nautičara i izletnika.

Do danas su na području NP Kornati zabilježene 353 vrste algi i 3 vrste morskih cvjetnica te oko 850 vrsta životinja među kojima 22 vrste koralja, 177 vrsta mekušaca, 127 vrsta mnogočetinjaša, 55 vrsta desetonožnih rakova, 64 vrste bodljikaša i 174 vrste riba.

Kornati, otok Mana (goto TRIS/G. Šimac)

Često se, ploveći po akvatoriju, susretnu dobri dupini (Tursiops truncatus), najčešća, ali i jedina trajno nastanjena vrsta dupina u Jadranu. Javna ustanova Nacionalni park Kornati intenzivno provodi istraživanja tijekom kojih se otkrivaju brojne vrste koje, do sada, nisu zabilježene u tom akvatoriju.

Teško je nabrojiti sve kulturne i prirodne ljepote Parka, ovo su samo neke od njih: Magazinova škrila ili Ploča, vrh Metlina, utvrda Tureta, zavjetna crkva Gospe od Tarca, crkva Porođenja Marijina na otoku Piškera, solana u Lavsi, te brojni kornatski vidikovci i krune koje nude doista nezaboravne trenutke i dojmove. Zanimljivi geološki i geomorfološki fenomeni, koje ćete zasigurno vidjeti, ostaju dugo u sjećanju.

Kornati nude 89 i mnogo više razloga da ih posjetite i uživate u njihovim ljepotama!

Tags: , , , , , ,

VEZANE VIJESTI