Neovisni novinarski portal
23.10.2020.
TORTURIZAM / UMJETNOSTI
Foto: Renata Poljak

 ‘Lonely planet – putovanje u srce domaćeg turizma’:
Sagledavanje posljedica i kritika stihijskog turističkog rasta

Foto: Renata Poljak

U ljetu u kojem se grozničavo pokušava spasiti turističku sezonu i pokazuje sva krhkost domaćeg gospodarstva i državnog proračuna koji bezrezervno računaju na turizam, 60. porečki Annale naslovljen  ‘Lonely planet – putovanje u srce domaćeg turizma’ tematizira  nesagledive posljedice stihijske ekspanzije neplanskih turističkih djelatnosti.

Kroz multimedijske radove petnaest umjetnika i umjetnica kritički se osvrće na koncept neodrživog turizma, propitujući pogubnost širenja ekonomije usluga i betonizacije obale odnosno nestanak javnog prostora na račun unosnih turističkih prostornih prenamjena.

-Postalo je posve očito da nekritički razvoj turističke industrije rezultira sve češćim ekološkim, društvenim i infrastrukturnim incidentima. To se događa u zemlji koja je sve svoje ekonomsko-političke adute bezrezervno, dugoročno, ali neplanski uložila upravo u taj sektor. Još prošlog ljeta novinske su stupce punile upozoravajuće kritike i tekstovi o negativnim posljedicama stihijske ekspanzije turističke djelatnosti. Od zagađenja plaža, prekomjerne izgradnje i gentrifikacije starih gradskih jezgri do kruzerskog ludila ili uništavanje arhitektonske baštine radi profita. Brojni su kritičari primijetili da šira zajednica nema niti približnu korist od masovnog turizma u odnosu na spomenute štete koji takav neplanski turizam donosi – zapisala je Leila Topić, kustosica izložbe i selektorica porečkog Annalea.

Kapitaliziranje prostora

U tekstu ‘Turistički poljubac smrti‘, napisanom za 60. Annale, turističko stanje stvari analizira novinar, kolumnist i književnik Jurica Pavičić, izvrstan poznavatelj problematike.

-Tijekom prvog desetljeća 21. stoljeća deindustrijalizirana, poratna Hrvatska relativno je uspješno provela transformaciju od masovne plažne destinacije s tri zvjezdice u relativno diversificirani turizam gastronomije, nautike, pustolovina, partijanja. Taj je uspjeh bio opojan. Ni nebo više nije bilo granica. Brojke su rasle i rasle. Turizam je bio sve intenzivniji, a koncentriran u gotovo isključivo 90 ljetnih dana. S turizmom je stigao pritisak na izgradnju obale, s njim, pak, vrtoglavo skupe nekretnine, više kamatne stope, klijentizam i korupcija. Uzobalne vale s bušinom, dračom i škrapom postale su Sauronov prsten koji je opojnom moći trovao mladu demokraciju. Divlji proplanci pod makijom i garigom postali su zamašnjaci kompliciranih koruptivnih operacija koje su počinjale u Klagenfurtu, Londonu i Zagrebu, a završavale u ubogim primorskim općinama. Tijekom te dekade eldorada, turizam se popeo na petinu hrvatskog BDP-a, najviše u Europi. Hrvatska je postala đanki na turizmu kojem je stalno trebao novi šut. A taj se šut mogao dobiti tako da se još jedan komad priobalnog ozemlja rasparcelira, monetizira, transsupstancijom pretvori u drogu. Prostor je postao srebrnina koja se mogla kapitalizirati na tolike načine: kroz plažne koncesije, koncesijska odobrenja, detaljne planove uređenja, izmjene urbanističkih planova, kroz bove na naplatu, štandove za sladoled ili najam ležaljki. Cjelokupno se društvo pretvorilo u zapretenu feudalnu hijerarhiju prostornih tapija, feuda i lena, koncesija i koncesijskih odobrenja s kojima je čitava ekonomija sisala prostornu rentu. A između aktera tog i takvog kapitalizma i tog prostora stajao je middle-man: politika. Tako je turizam kao uzgredni produkt stvorio koruptivne stranačke koterije koji danas drmaju Istrom i Dalmacijom – analizira Jurica Pavičić.

Javna kritika turizma

Izložbu postavljenu u prostoru Istarske sabornice, pogledala je i povjesničarka umjetnosti i kustosica Davorka Perić te za Novosti o njoj uz ostalo napisala:

-Pojava masovnog turizma, konzumerizma, komodifikacije mjesta i kulture sa širokim posljedicama na identitetske i društvene odnose teme su ove izložbe. Ono što povezuje umjetnice i umjetnike Selmu Banich, Dušku Boban, Tonćija Gaćinu, Tjašu Kalkan, Željka Kipkea, Igora Kuduza, Bojana Mrđenovića, Borisa Poljaka, Renatu Poljak, Ivana Ramljaka, Jasenka Rasola, Kristinu Restović, Lanu Stojićević, grupu Šikuti Machine i Bojana Šumonju javna je kritika turizma koji prirodne resurse, kulturna obilježja i identitet pretvaraju se potrošačku robu. Stoga su umjetnici oni koji o tim procesima kritički progovaraju, dokumentiraju ih, ironiziraju, analiziraju i predlažu rješenja. Bez obzira na metodu koju koriste u produkciji umjetničkog rada, medij ili intonaciju, zajedničke su im osobna involviranost i potreba da reagiraju na kulturološke i prostorne deformacije u turizmu – napisala je Perić.

Humorističko-ironičan prikaz dalmatinskoj turizma donosi, primjerice,  filmaš Tonči Gaćina u svom kratkometražnom dokumentarnom filmu ‘Turizam!’ dok Ivan Ramljak u dokumentarno-eksperimentalnom filmu ‘Mezoštajun’ istražuje razlike između života dalmatinskog grada tijekom i izvan turističke sezone. Analizu tranzicijske propasti radničkih odmarališta nalazimo u fotografskom ciklusu Bojana Mrđenovića dok se fenomenom arhitektonskog i društvenog nasilja bavi, pak, Renata Poljak u filmu ‘Velika očekivanja’ i na fotografiji ‘Pogled’.  Izložba ‘Lonely planet – putovanje u srce domaćeg turizma’, postavljena je u Istarskoj sabornici u Poreču, od 6. kolovoza do 13. rujna.

Foto: Renata Poljak

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI