Neovisni novinarski portal
29.10.2020.
EKOLOGIJA / ekopis / prostor
Intervju/ Šime Ježina, ravnatelj NP Kornati u povodu 40-te obljetnice ustanove: “Održivi razvoj” izmišljen je u Kornatima; ljudi su nekad gradili točno koliko im treba, nije bilo ni viškova ni otpada…

Intervju/ Šime Ježina, ravnatelj NP Kornati u povodu 40-te obljetnice ustanove:
“Održivi razvoj” izmišljen je u Kornatima; ljudi su nekad gradili točno koliko im treba, nije bilo ni viškova ni otpada…

Nema intrigantnijeg i tajnovitijeg sljubljivanja mora i kamena od onog u kornatskom arhipelagu.Kornati su doista čudo prirode koja se na ovom mjestu pokazuje iskrenijom i otvorenijom negoli bilogdje drugdje. Impresivna raskoš koja istodobno privlači ljepotom i opasnošću, koja mami i prijeti,modre dubine koje oplakuju strme klisurine obrušene u more, gdjegdje primirene zaravnima i uvalama prosutog kristalnog tirkiza i oblutaka, gdjegdje zauzdane mulima, oplemenjene kućicama domorodaca i stadima ovaca rasutih škrtim kamenjarom, i beskraj… Beskraj mora i neba pod kojim brodovi oru svoju brazdu ostavljajući tragove pamučaste bijele pjene. Kornati su nacionalni park unikatne prirode koja je već četiri desetljeća u posebnom režimu zaštite, a unatoč tome sustavno ranjavana zloćudnom ljudskom naravi koja sve hoće podrediti sebi. Nije lako upravljati ovim jedinstvenim prostorom,

napose ljeti kad sa svih strana krenu uplovljavati brodovi svih vrsta i veličina, s vještim i nevještim, na more sviklim i posve nevičnim posadama. Koronakriza ovdje se ne primjećuje. Bar ne na prvi pogled. Morsko prostranstvo čini je inferiornom u odnosu na ovu razvedenu nisku bisernih otoka koji su se znali oduprijeti i vjetrovima i neverama, munjama i gromovima, sušama i zvizdanu koji ljeti nesmiljeno prži svaki trag života u oštrim stijenama, pa će znati i virusu na kraj stati. Što o ovoj neobičnoj sezoni misli i kako se u svemu ustanova kojoj je na čelu snalazi, pitali smo, baš u danima proslave 40-te godišnjice ustanove, ravnatelja NP Kornati, Šimu Ježinu, začudo, Murterina na čelu Parka, što se u ovih 40 godina dogodilo tek drugi put.

Oduvijek je problem nadzirati ulazak u NP

-Može li nautički turizam značajnije promijeniti relativno niska turistička očekivanja ove sezone? Kako teče korona-sezona u Kornatima?

U prvih sedam mjeseci ostvarujemo 60 posto prošlogodišnjeg prometa, što je za nas ugodno iznenađenje. Nama su prodane karte pokazatelj sezone, a zasad nema potpune kontrole nad plovilima koja su ušla u akvatorij NP. Dok, recimo, kopneni parkovi s kopnenim ulazima mogu kontrolirati sav promet gostiju. Mi kao najveći morski park na Mediteranu nismo u stanju kontrolirati sav pomorski promet, a uz to su Kornati regularan plovni put što kontrolu morskog prometa dodatno otežava. Oduvijek je problem kako nadzirati ulazak u NP. Zahvaljujući novim tehnologijama sad imamo i vlastiti webshop, a postoji i stranica webshop parkovi Hrvatske gdje su svi naši nacionalni parkovi, i doslovce u minut možete kupiti kartu koja je 50-60 posto povoljnija u odnosu na onu u Parku. Individualna ulaznica prodaje se po dimenziji plovila.

Koliko je do kraja srpnja prodano ulaznica u NP Kornati?

Prodano je 3050 ulaznica. Mi smo vrlo zadovoljni tim rezultatom.

-Koliko stoji ulaznica u Park?

Cijene ulaznica kupljenih izvan granica Parka i na webshopu jeftinije su od ulaznica kupljenih od recepcionara unutar granica parka. Od 2005. ustanova je omogućila komisionu prodaju ulaznica i to za velik broj prodajnih mjesta od Rijeke do Splita, s najgušćom mrežom komisionara između Zadra i Šibenika. Potičemo naše goste da kupuju ulaznice izvan Parka, ili putem komisionih partnera ili preko web-a. Udio prodanih ulaznica putem web-a proteklih godina značajno raste i nadam se da će uskoro biti najaktivniji prodajni kanal. Na taj način mi unaprijed znamo broj plovila koja namjeravaju posjetiti NP što nam kontrolu uvelike olakšava. Zbog toga je ulaznica kupljena u Parku najskuplja. Možemo kazati da bi ona trebala na posjetitelje djelovati motivacijski kako bi kartu kupili izvan Parka. Cijena ulaznice ovisi o veličini plovila, o sezonskom razdoblju i mjestu gdje se ulaznica kupuje. Cjenik se nalazi na našoj web stranici. Ali, u prosjeku ulaznica košta 600 do 1200 kuna, no, ima i mega jahti dužine 40-ak metara koje ulaznicu u NP plaćaju i po 14 tisuća kuna!

-Posebnu ulogu u zaštiti prostora NP Kornati imaju murterske civilne udruge, Kako surađujete s njima?

Od osobite je važnosti suradnja s udrugama koje kao predstavnici civilnog sektora brinu o tome na koji način, zajedno sa javnom ustanovom, štititi i propagirati interese kako vlasnika posjeda, tako i drugih subjekata. Svima nam je stalo do primjerene zaštite i valorizacije Kornata. Tu su Udruga Kornatari, Udruga Latinsko idro, Udruga ugostitelja Kornata i Žuta koja je lani osnovana i zasad okuplja 14 ugostiteljskih objekata u području Parka, a i u tim objektima gosti mogu kupiti povoljnije ulaznice. Prvi put u povijesti Parka uspjeli smo postići takav dogovor i to je vrlo bitno za buduću suradnju.

– Znači li to da je u Kornatima 14 ugostiteljskih objekata? Nije li to inkopatibilno sa zakonskom regulativom koja propisuje prilično strogi režimom zaštite prirode u NP?

U području NP posluje 19 ugostiteljskih objekata ali ih je 14 u Udruzi. Većina ih posluje preko OPG-a, i svi su legalni. A što se tiče aspekta zaštite prirode, naravno da režim mora biti strog. Ali, mora biti i održiv. I u drugim nacionalnim parkovima, koliko je meni poznato, posluju brojni ugostiteljski objekti, kako u svijetu, tako i kod nas.

Kornati – foto: NP Kornati

Kornati su najveći morski park na Mediteranu!

-Je li i ACI, sa svojim marinama u Parku, dio zajedničkog kornatskog tima, ili je i dalje “država u
državi”?

ACI Piškera je sjajna lokacija za čitav niz sadržaja od kojih bi i ustanova i ACI imali značajne koristi. Prije svega mislim na edukativne sadržaje. Za goste marine ulaznica je gratis, a ACI otkupljuje ulaznice kao naš komisioni partner i poklanja ih svojim gostima..

-U Kornatima, tijekom dobrih turističkih sezona, vlada nevjerojatna gužva na moru, što od nautičara, a što od brodara koji voze izletnike u ovaj jedinstveni otočni akvatorij. Kako su se brodari snašli u ovim korona prilikama?

Brodari su ove godine vjerojatno imali najtežu sezonu otkad postoje organizirani izleti. U normalnoj sezoni u strukturi prihoda oni čine do 30 posto, ali zbog pandemije covida-19 počeli su voziti tek nedavno. U Murteru je prije 4-5 godina bilo šest brodara, a sad su samo dva. Ranije su dolazili odasvud, a danas samo iz Murtera. Vodički prijevoznik je u tranzitu, vozi kroz Kornate na putu za Telaščicu. Mislim da ćemo dogodine i mi kao NP biti suorganizator izleta, ali tu je uvijek izazov naći zajednički jezik s vlasnicima posjeda, a oni se najmanje spominju. Kad su Murterini, najvećim djelom otkupljivali Kornate prije više od 250 godina , posjed je bio od „mora do mora“. Ni danas još nije definirana crta pomorskog dobra, što i nije u našoj nadležnosti. Kad se ona definira, tada kroz novi prostorni plan, možemo definirati i nova pravila igre. Tada će se, nadam se, lakše moći ishodovati koncesijska odobrenja i koncesije, što je za nas kao najveći morski park na Mediteranu od ogromnog značaja.

-Činjenica je da oduvijek postoje prijepori između Uprave NP i vlasnika Kornata. Zbog njihovog konstantnog nezadovoljstva tretmanom, nastale su i udruge poput Kornatara. Što je izvor najvećeg nezadovoljstva domicila?

Razne udruge, kao važan čimbenik civilnog sektora su nastale zbog nezadovoljstva ili nerazumijevanja određenih postupaka uprava nacionalnog parka. Udruge su i osnovali i u njima djelovali razni profili ljudi. Od naših murterskih intelektualnih „teškaša“ do ljudi koji su na kraju krajeva i uspjeli zadržati vlasništvo stotinama godina nad ovakvim jedinstvenim prostorom.
U 40 godina postojanja ja sam tek drugi Murterin koji je dobio tu iznimnu čast i obavezu da upravljam područjem NP Kornati. Naravno da se želim profesionalno dokazati, ali moram osigurati kvalitetan kontinuitet rada kako za sve dionike unutar ovog procesa tako i za ljude koji će doći nakon mene. A kontinuitet se, po meni, najbolje postiže iskrenom i sadržajnom komunikacijom. Jedinstven smo park u svijetu baš po tome što je kopneni dio parka 100 posto u privatnom vlasništvu.

Vlasnici posjeda su gospodari Kornata

-Ali, nije nespojivo privatno vlasništvo s posebnom državnom zaštitom prirodnih vrijednosti, problem je tzv. suživot vlasnika s državnom upravom, respektiranje vlasništva i zaštite, ali ne na štetu jednih ili drugih…

Mislim da smo mi kao park zaista jedinstveni po toj problematici. Ovisni smo jedni o drugima. Vlasnici posjeda su gospodari Kornata. A mi im moramo biti partneri. Strateški partneri. Komunikacija i dogovor su najvažniji. Represija neće riješiti probleme. Ali represivne metode također moraju biti osmišljene na način da djeluju preventivno.

-Vječiti problem Kornata je bila i bespravna izgradnja. Kornatari naprosto nisu prihvaćali da na svome ne mogu ništa graditi, a s druge strane su bili lovci u mutnom koji su koristili silu i moć novca da bi ugrožavali Kornate i pravnu državu. Mnogi se još sjećaju “šake sa Žaknja”…

Pojam bespravne gradnje na Kornatima je izuzetno složena tema, mnogi Kurnatari imaju pravo biti ljuti. Naravno da su ljudi poslije 40 godina od uspostave NP-a postali pomalo „nestrpljivi“. Građevinski radovi koji idu izvan gabarita nisu dozvoljeni i male preinake za vlasnike mogu biti jako komplicirane. S druge strane, bilo je u Kornatima i nešto „agresivnijih“ gradnji. Koliko se to uklapa u nekakvu tradicionalnu priču, opet će vrijeme pokazati.
Ljudi su prije 60 i više godina gradili nastambe kakve su im trebale za obavljanje određenih vrsta djelatnosti. A ni sredstava financiranja tada nisu bila dostupna kao danas. A gradnja prije 100 i više godina bila je još skromnija. Ljudi su naprosto gradili točno onoliko koliko im je trebalo. Sa resursima se optimalno raspolagalo. Nije bilo ni otpada ni viškova. Volim kazati kako je „održivi razvoj“ izmišljen u Kornatima. Pojavom turizma, odnosno nautičkog turizma, 80-tih godina puno se toga mijenja. Turizam je puno toga dobroga našim ljudima donio, ali nas danas stavlja i pred najveće moguće izazove. I danas se puno malih gospodarstava na optimalan način bavi održivim poslom u Kornatima.

– Koga biste izdvojili kao pozitivan primjer?

Puno je pozitivnih primjera ali ne bih nikog htio istaknuti. Mali obiteljski OPG-ovi u kombinaciji sa nautičkim turizmom danas zaista nude super kvalitetne proizvode. Obiteljima s malom djecom koje se danas odlučuju za pokretanje poljoprivrednog posla u Kornatima zaista treba omogućiti što veću logističku potporu. Svaki poljoprivredni posao je težak ali održavanje posjeda na Kornatima je, usuditi ću se reći, je najteže. Prostorna planska regulativa iz 2003. godine (koja je manje više kopija onog iz 1996. godine) ne prepoznaje pojam pontona recimo. Ogroman raskorak vlada između zastarjele planske vizije i stvarnog života.

-Samo netaknuta priroda…

Sven Kulušić, Murterin, jedan od glavnih inicijatora proglašenja nacionalnog prije točno 40 godina je istaknuo „…kornatska otočna skupina u modernom turizmu predstavljati će neocjenjivu nacionalnu vrijednost samo pod uvjetom da ostane onakva kakva je bila prije nekoliko godina: lijepa, netaknuta i nenarušena slika prošlosti, spomenik ljudskog rada, i svjedok teške borbe za život…“ To su zaista vizionarske misli koje su danas važnije no ikad. Kornati, kad su se proglasili nacionalnim parkom, nisu bili „netaknuta priroda“. Stotine kilometara suhozida, „preorani“ krš koji je pretvoren u krške pašnjake koji su bili jedan od razloga proglašenja nacionalnog parka na kojem su se hranile tisuće ovaca, ništa to nije bila netaknuta priroda, nego kao što je već istaknuto spomenik neopisivo teškog ljudskog rada. U 40 godina nismo izgradili nijednu novu rivu. A upravljamo, ponavljam, jednim od najvećih morskih parkova na svijetu.

Vezovi, rive, bove, pontoni…Rediviva

-Koliko u NP Kornati ima vezova?

Ukupno je danas na području parka oko 300 vezova, zajedno sa pontonima i bovama. Kako pitanje pomorskog dijela nije prostorno planski riješeno, možemo kazati da je većina tih privezišta nelegalna. Osobno mislim da bi u Kornatima, što se privezišta tiče, trebalo raditi na kombinaciji pontona i bova. Pontoni s aspekta zaštite prirode zauzimaju manje mjesta nego bove i lakše je na manjem prostoru kontrolirati promet plovila. Ali opet, ističem, te stvari se moraju prostornim planom definirati. A za pomorski dio i nije naše resorno ministarstvo zaduženo. Ali za nas je to s aspekta upravljanja i zaštite prostora od ogromne važnosti. Naglašavam da je Odluka o izradi novog prostornog plana donesena. Prvi put nakon 2003. godine krećemo u izradu najvažnijeg dokumenta koji će definirati organizaciju rada ali i život unutar parka za idućih 25 godina.

-Svojevremeno je javno prezentiran, prilično pretenciozan projekt Rediviva Kornati koji je najavljivao rješavanje svih tih pitanja o kojima govorite, i riva, i pontona, bova i plovila Parka. Što se događa s tim projektom, gdje je zapelo?

Rediviva Kurnata je zaista velik projekt ali se ipak samo dijelom bavi rješavanjem prije spomenutih problema. Kroz projekt smo osigurali koncesiju za bove. Tu koncesiju za postavljanje bova nadam se da ćemo uspjeti i zadržati. Ali pitanje pontona, privezišta i riva ipak tu nije obuhvaćeno. Jer se opet vraćamo na prostorni plan koji sve to mora definirati. A vremena za čekanje, zbog rokova apliciranja projekta, jednostavno nije bilo. Rediviva se u svom najvećem djelu bavi izgradnjom posjetiteteljske infrastukture na kopnu, tj. otoku Murteru. Zbog situacije oko korone, danas cijelu Redivivu valja revidirati. Najveći broj aktivnosti i nabava su uslijed krize morale biti zaustavljene u potpunosti za vrijeme karantene te je time dodatno ugrožen predviđeni plan nabave unutar provedbe projekta. Okolnosti više sile su također utjecale i na poskupljenje, ali i izvedivost većine radova i usluga. Osim ovoga, pandemijska i ekonomska kriza će izvjesno utjecati i na ključne pokazatelje ostvarenja, što neposredno dovodi u opasnost opstanak i poslovanje JU NP Kornati nakon provedbe projekta. Nakon niza provedenih analiza, jasno je da je Studija izvodljivosti Rediviva Kurnata, koja je nastala u listopadu 2016. godine, i na kojoj se temelji ocjenjivanje izvodljivosti i troškovne učinkovitosti projekta, zbog spomenute krize dovedena u pitanje. Upitna je izvodljivost i održivost dijela planirane posjetiteljske infrastrukture unutar projekta čije su rekonstrukcija i opremanje vremenski zbog pandemije upitne, ali je i za njihovo funkcioniranje potrebno uključiti aspekte sigurnosti posjetitelja koju je nužno prilagoditi novonastalim, kritičnim pandemijskim okolnostima.

-S obzirom da je to europski projekt , hoće li doći u pitanje njegovo financiranje, zbog nepoštivanja rokova, mijenjanja projekta itd.?

Sve naše aktivnosti u svezi projekta iskoordinirane su sa resornim ministarstvom i upravnim i posredničkim tijelima. Izmjene ugovora za koje mi smatramo da su nužne, teško su izvodljive i riskantne s obzirom na rok trajanja projekta. Određeni problemi s partnerima na projektu doveli su također do nepredvidivih situacija koje su dodatno ugrozile ionako relativno kratke rokove. Dionici koje smo već u više navrata spominjali, također nisu iskazali ni interes ni razumijevanje što se to projektom pokušava postići. Dovodi se u pitanje i činjenica da projekt svoju održivost temelji između ostalog na otvaranju posjetiteljskih centara uz razvoj multimedijalnog vodiča te je ta aktivnost opisana kao jedini način da se na jednom mjestu vidi, doživi, interpretira i sadržajno odredi srž Nacionalnog parka Kornati. Njihovo otvaranje, osim prezentacijske vrijednosti, predviđeno je kao impuls razvoju turizma i gospodarstva. Međutim pandemijska kriza i najavljene izmjene trendova u turizmu, dovele su do novih spoznaja koje potiču snažnije usmjeravanje modaliteta posjećivanja i doživljaja na individualizirane programe, umjesto velikih grupa, više aktivnosti na otvorenom i u većoj interakciji s lokalnim stanovništvom.

-Jeste li projektom napokon riješili pitanje broda za NP?

U projektu su planirana manja plovila, koja su, kako doznajemo, na tržištu još uvijek u eksperimentalnoj fazi. Razvojno- istraživačko plovilo koje bi moglo i putnike prevoziti zasada mora ući u neki novi projekt. Nova financijska perspektiva je deFacto spremna. Za zaštitu okoliša i prirodu sredstva će biti značajna. Pitanje je možemo li se mi kao ustanova spremiti za novu omotnicu dok smo u provedbi također vrlo velikog projekta. Moguć je i reprogram dijela projekta i refinanciranje kroz novu omotnicu. Ali to su zasada još vrlo kompleksne teme.

Kornati, otok Mana (goto TRIS/G. Šimac)

Zabrana sidrenja

-Gdje je danas prezentacijski centar NP Kornati?

U Redivivi je planiran u Vruljama u našoj karauli, što je logično jer je to jedini objekt u vlasništvu ustanove. Ali i tu smo naišli na probleme u provedbi tog elementa projekta. Opet se vraćamo na prostorni plan. Odgovarajuća riva ne postoji, iskrcaj više stotina posjetitelja na tu lokaciju otvara čitav niz novih problema koji nisu kvalitetno razrađeni prije apliciranja. Osobno mislim da su otok Levrnaka i ACI Piškera idealni za razvoj posjetiteljske infrastrukture na Kornatima. A karaula bi bila sjajan istraživački centar za znanstvenike i istraživače iz cijelog svijeta. Centar održivog razvoja na Mediteranu. To lijepo zvuči.

-Koliko NP ima zaposlenih?

Imamo 23 stalno zaposlena i 24 sezonca, a prvotni plan je bio 40 sezonaca. Korona je svima, pa i nama, poremetila planove. Ali kako nas je sezona ipak malo iznenadila u pozitivnom smislu, mogu reći da su nam ekipe na Kornatima jako efikasne.

-Dio brodova koji uđu u Kornate u sezoni, često sve dane provede na sidru, bez plaćanja naknade. Koliko je sidrišta legalno?

Po postojećem prostornom planu iz 2003. dozvoljeno je sidrenje u 19 sidrišnih uvala. Kroz implementaciju bova, pontona i privezišta, sidrenje će u Kornatima biti 100 posto zabranjeno. Struka sugerira sustave pametnih bova, pa i pontona. A tu se opet vraćamo na digitalizaciju.

-Što je to “pametna bova”?

Pametna bova bi trebala u realnom vremenu pružiti realne podatke o vrsti plovila koje se vezuje na bovu. I omogućiti onome tko vrši kontrolu, brzu reakciju u slučaju bilo kakve opasnosti. Problem s „običnim“ bovama je što kontrolu opet morate provoditi fizički, što s obzirom na veličinu parka može predstavljati značajan problem.

-Jesu li pontoni “sretno rješenje” za zaštićeni prostor NP-a? Zar time NP neće biti ugrožen kojekakvim objektima na moru, bovama, pontonima, rivama, sidrištima…?

S obzirom na podatke i studije s kojima raspolažemo pontoni, pogotovo moderni sustavi pontona su pogodni s aspekta zaštite prirode. Postavljanje bova, i eventualno pontona, za javnu ustanovu nije stvar financijske isplativosti nego je cilj zaštita morskog dna. Pontoni zauzimaju manje mjesta. Zamislite da uplovite u jednu od kornatskih uvala i ispred vas se nalazi 15 zauzetih bova koje kad puše vjetar zauzimaju ogroman prostor, dok bi pontonski sustav zauzeo smo jedno mjesto u, ili pred uvalom. To su sve stvari koje struka mora odobriti. Tada ćemo točno znati koja je to krajnja vršnost naših kapaciteta- 300, 400 ili 500 plovila po danu.

Kornate nije moguće uspoređivati s Plitvicama ili Krkom

-Kako objašnjavate da NP Kornati za kojega će mnogi spremno reći da ima najveći prirodni potencijal, ili makar unikatan, nažalost ne ostvaruje i ekvivalent toj vrijednosti u prihodima? Krka ili Plitvice daleko više uprihoduju od Kornata. Zašto? Zbog izraženog sezonskog karaktera Kornata?

Plitvice i Krku ne bi stavljao u koš s nijednim drugim Parkom. Jer u normalnim godinama njihovi su prihodi 200-300 milijuna kuna, i oni su nama nedostižni. Ali ponovno ističem da uspoređivati nas s velikm kopnenim parkovima, nema smisla. Mi se možemo i moramo uspoređivati sa PP Telaščicom, NP Mljetom i PP Lastovom.

Kornati/Foto:TRIS/J.Krnić

-Koliki je danas prosječni prihod NP Kornati?

Lani smo uprihodili 11 milijuna kuna, a od ulaznica smo ostvarili skoro 7 milijuna . Ako ove godine bude 4 milijuna, bit ćemo prezadovoljni. To nam je dosta da zatvorimo rupe, podmirimo obveze i idemo dalje. No, ostaje velik problem nadzora koji zahtijeva temeljito, sustavno rješenje. Smatram da bi Kornati trebali biti cjelogodišnja destinacija, a ne tromjesečna. U Kornatima i danas ima 18 tisuća stabala maslina, a 70 posto je neobrađeno. Ne zato jer su ljudi lijeni. Prije su ljudi živjeli samo od toga. Evo, i moja obitelj ima na Žutu 300 stabala maslina, ali roditelji su stari, ja sam zauzet poslom, supruga je iz Zagreba i ne zna oko maslina, i pitam vas kako ćemo mi ta stabla obnoviti? Nikako. U Kornatima nema infrastrukture koja bi omogućila obnovu maslinika, i novi život. Stari su Murterini izgradili 340 kilometara suhozida na Kornatima. A danas suhozide obnavlja ustanova NP-a, već 7-8 godina, jer su suhozidi spomenička baština, a vlasnici više nemaju interesa obnavljati ih. Nekad je u Kornatima bilo 10 tisuća ovaca , a danas ih nema više od dvije tisuće. Ali, čvrsto vjerujem da je obnavljanje posjeda ključ razvoja Kornata, a nadzor druga karika u tom lancu suživota prirode i čovjeka .

-Prijeti li Kornatima komercijalizacija na štetu očuvanja njihove autentičnosti, prirodne i tradicijske?

Ima nekih primjera koji strše, ali je to srećom više izuzetak nego pravilo. Danas mlade murterske obitelji, ima ih 7-8 , na Kornatima imaju svoje male OPG-ove , i rade prekrasne stvari.

-I Kornati imaju svoje iznajmljivače. No, ovdje se njeguje tzv. robinzonski turizam. Koliko je takvih kapaciteta?

Ima legalnih i ilegalnih. Ako ste staru obiteljsku kuću prenamijenili u nekakav robinzonski smještaj, to je legalno. Mi imamo u našem programu boravak u kornatskoj obitelji, ali nijednu obitelj ne bih poimenice navodio.

– S obzirom na izvanredne okolnosti koje vladaju ove sezone, ipak ste zadovoljni rezultatima?

Mi smo trenutno prezadovoljni i iznenađeni. Jer, sa smanjenim radnim kapacitetom za 30-40 posto, nastojimo održati uslugu na istoj ili još boljoj razini, i rekao bih da nas je ovo svih protreslo i da smo naprosto postali efikasniji. Naši su sezonci inače započinjali s radom u travnju, a ove godine tek početkom srpnja.

-Nažalost i nesreće na moru dio su priče o Kornatima. Kako s tom crnom bilancom stojite ove sezone?

Nesreća na moru, nažalost kao i na kopnu uvijek je bilo i bit će ih. Promatrajući ovo ljeto na koji način su se nesreće događala na Kornatima i oko Kornata, bojim se da je neiskustvo onih koji upravljaju plovilima najčešći uzrok nesreći. Ljudi su na godišnjem, naravno da se žele opustiti ali Kornati su prezahtjevan morski put i za iskusne nautičare a kamoli za neiskusne. Kontrola jest u nadležnosti pomorske policije i kapetanije a mi kao ustanova uvijek stojimo na raspolaganju. Za kraj želim posebno istaknuti važnost digitalizacije i modernih tehnologija koje bi nam u preventivi ovakvih nesreća značajno pomogle.

Kornati (Foto: TRIS)

Tags: , , , ,

VEZANE VIJESTI